DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1935 str. 5 <-- 5 --> PDF |
ćavanjc (možemo reći) svakog stručka, pripadnost izvjesnih vrsta i šumsko-gospodarskim i poljoprivrednim vrstama (voćkama), pa naročiti kemizam drveta mnogih vrsta, koji se mogao razviti jedino pod klimatskim prilikama ovih staništa. Intenzivan utjecaj klimatskih činilaca uz nepromišljen rad čovjeka uvelike otežava pravilno odvijanje šumskog gospodarstva u Mediteranu. Klimatski činioci jakog intenziteta imaju jak utjecaj i na pedološke odnose i na fiziološke procese u životu bilja, pa onda i na sve raznovrsne momente, koji dolaze u obzir pri gospodarenju sa šumom, a specijalno pri regeneraciji mediteranske šume. Zbog pomenutih utjecaja, ako se jednom poremeti prirodna ravnoteža u mediteranskoj šumi, vraćanje bar na približno normalno stanje redovito je daleko teže, nego na kontinentalnim staništima. Teškoće, na koje nailazimo pri pošumljavanju i uopće pri vraćanju šumskoj kulturi ogoljenih terena u našem mediteranskom području, daju jasno svjedočanstvo o tome. U vezi pomenutih konstatacija o poteškoćama pri regeneraciji šume ovdje je pitanje sukcesije naročito interesantno i važno, ono nam daje sigurna obavještenja o utjecaju stanišnih činilaca na dolazak i razvitak šumsko-gospodarskih vrsta, a ono nam daje i obavještenja o posljedicama, koje dolaze neminovno u šumskom gospodarstvu ovih krajeva zbog utjecaja čovjekova. Imajući u vidu sve ovo pokušaćemo da damo u ovom radu prilog za upoznavanje šuma i šumskoga gospodarstva na otoku Mljetu, kao na izrazitom našem mediteranskom staništu. Da bi nam slika o šumama otoka Mljeta bila koliko toliko jasna, potrebno je da imamo pred očima prije svega ekološke prilike, u kojima se nalaze te šume, a onda da u vezi s tim prilikama razmotrimo osobine onih glavnih vrsta, koje čine šumu, da razmotrimo i utjecaje izvanjske, specijalno one sa strane čovjeka, koji su odlučni za odvijanje šumskoga gospodarstva na ovim staništima. Imajući u vidu te momente i proizvode, koje ove šume daju i koje mogu dati, moći ćemo stvoriti, nadamo se, izvjesnu sliku o šumama Mljeta, a onda i o šumama ostalih sličnih staništa, te o značaju njihovom za naše prilike. S obzirom na to mi ćemo u ovome radu, govoreći o šumama Mljeta, imati pred očima poglavlja: I. o stanišnim prilikama i njihovim glavnijim osobinama; II. o glavnijim osobinama vrsta drveća, koje čine šumu, kao o posljedicama stanišnih prilika; III. o oblicima šume; IV. o šumi kao ekonomskom objektu, te o ekonomskim osobinama važnijih vrsta drveća; V. o važnijim izvanjskim utjecajima na odvijanje šumskoga gospodarstva. Površina otoka Mljeta iznosi oko 6.000 ha, od kojih otpada na državni posjed oko 2.400 ha. Površina od 1.800 ha otpada na nisku šumu (makiju), a oko 600 ha otpada na borovu šumu. Ostala je površina Mljeta ´(šuma, pašnjak i obradivo zemljište) u rukama općina i privatnika. Mi ćemo u svojim razmatranjima imati, u vidu u najvećem dijelu državne šume. 127 |