DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1935 str. 47 <-- 47 --> PDF |
lift 9 — Dr. Albert : Optimale Lärchenstandorte im östlichen Pommern. (Optimalna ariševa staništa u Ist. Pomernu. Općenito o pridolasku ariša: geološki i meteorološki podaci; opis sastojina; profili tla i tipovi tla; rezultati mehaničkih i kemijskih analiza tla.) -- Dr. Müller : Das Preussische Betriebsregelungsverfahren in forstwirtschaftsgeschichtlicher Perspektive. (Pruska šum. uredajna metoda u svijetlu historije šumskog gospodarstva.) — Dr. H. Qanssen : Untersuchungen an Buchenstandorten Nord- und Mitteldeutschlands. (Nastavak.) — Müller-Olberg : Beiträge zur Üeschichte des Wildse und der Jagd in Ostpreussen. (Nastavak.) — A. De n gier : Neuere Untersuchungen aus dem Tannen-, Buchen- und dem Kiefernurwald. (Novija istraživanja jelove, bukove i borove prašume. Povodom radnje J. Bas e 1er a »Urwaldprobleme in Nordanatolien«.) lift 10 — Dr. Abetz : Bedarfsdeckung und Rentabilität in der Forstwirtschaft des Dritten Reichs. (O podmirenju potreba na drvu i rentabilitetu šum. gospodarstva u Trećem Reichu.) — Müller-Olberg : Beiträge zur Geschichte des Wildes und der Jagd in Ostpreussen. (Svršetak.) Hft 11 — K. Froning : Beitrag zur Forstgeschichte Westpreussens. (Prilog k povijesti šumarstva u Zapadnoj Prusiji.) H. Qanssen : Untersuchungen an Buchenstandorten Nord- und Mitteldeutschlands. (Svršetak.) lift 12 — Dr. C. üehrhardt : Leistet der Plenterwald mehr Massenzuwachs als der gleiehalterige Hochwald? (Proizvodi li se u prebornoj šumi više drvne mase nego u regularnoj visokoj šumi? Autor najprije citira navode iz literature o ovom interesantnom pitanju. Iz podataka koje je sakupio najbolji poznavalac švajcarskih prebornih šuma Ph. F1 u r y nalazi autor da se visinske krivulje jelovih stabala u prebornoj i regularnoj visokoj šumi uglavnom podudaraju, a visinske krivulje smrekovih stabala da su u prebornoj šumi prosječno nešto više nego u planinskim reg. visokim šumama. Debla su u reg. visokoj šumi punodrvniia nego u prebornoj šumi. Prema tome bit će i prirast deblovine kod prvog gospodarskog tipa veći. Uzgojnim mjerama može se prihodna sposobnost reg. visokih šuma povisivati. Obzirom na to može prirast mase biti u tome gospodarskom tipu povoljniji nego u prebornoin tipu. Preborne šume treba podržavati u planinskim krajevima i gdje se ne radi o vrstama koje vole mnogo svijetla. Autor na kraju ističe da se uzgajanje mješovitih sastojina uz nejednaku njihovu starost ne treba uvijek svoditi na pravila preborne šume. Šumsko gospodarenje može se usmjeriti sredinom između jednog i drugog tipa. Napominje da je Mayerov o gospodarenje u malim čistim sastojinama u izvjesnoj mjeri opravdano.) — Dr. H. Gross : Die Rotbuche in Ostpreussen. (Bukva u Ist. Prusiji. Pridolazak bukve; odnos spram tla; prirašćivanje; habitus stabala i debala; štete od mraza; fruktifikacija; prirodno pomlađivanje; biljne asocijacije bukovih sastojina; rasprostranjenie u prošlosti: faktori koji utječu na sjeveroistočnu granicu rasprostranjenja bukve.) — K. Fro ning: Beitrag zur Forstgeschichte Westpreussens. (Svršetak.) — Den gl er: Professor Dr. Adolf C i e s 1 a r. (Prof. Cieslar! umro je 14. VI 1934 u starosti od 76 godina. Od 1905 godine bio je red. profesor Visoke škole za kulturu tla u Beču, gdje je služio do pred 5 godina. Njegovi mnogobrojni radovi popisani su u »Centrallblattu f. das. ges. Forstwesen« od 1928 god. Od velike su važnosti njegovi radovi iz područja fiziologije i ekologije klijanja šumskog sjemenja, zatim oni o uplivu svijetla na rastenje drveća, pa uplivu svijetla na rastenje niske flore u šumi, te produkciju drvne mase, kao i mnogi drugi.) — Lemmel : Heinrich Weber . (Prof. šumarstva na Univerzitetu u Freiburgu Dr. H. Webe r umro je 24 VIII 1934 u starosti od 66 godina. Najvažniji znanstveni problemi kojima se on bavio bili su iz područja šumarske politike i gospodarenja u privatnim šumama. Poznati su njegovi radovi o problemima oporezivanja šum. gospodarstva.) Ing. M. Anić 169 |