DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1935 str. 46     <-- 46 -->        PDF

PREGLED ČASOPISA


Zeitschrift für Forst- und Jagdwesen 1934, Hft4 — F. Schwerdt fege r:
Über den Einfluss der Entnadelung durch Forleulenfrass aus den Feuchtigkeitsgehalt
des Kiefernstarnmes. (O utjecaju brštenja borove sovice na sadržinu vlage u borovom
stablu.) — J. Krahl-Urban : Das Preussische Jagdgesetz vom 18 Januar 1934.
(Pruski zakon o lovu od 18 I 1934.) — H. Siebenbaum : Anbauversuche mit japanischer
Lärche in der Oberförsterei Rendsburg. Reg.-Bez. Schlesswig. (Pokusi uzgajanja
japanskog ariša na području šumske uprave Rendsburg. Ovi pokusi vršeni su na
vrištinama uz razne načine obrađivanja tla. Njima se pokazalo da su biljke japanskog
ariša na potpuno obrađenim površinama vriština pokazivale veoma dobar prirast u
visinu. Ujedno se pokazalo da korijenje japanskog ariša, poprima smjer prema stanju
tla odnosno obrađivanju tla. U glavnom se japanski ariš ovdje pokazao kao drvo sa
plitkim korijenjem. Na dublje razrahljenom tlu razvija on jaču žilu srčanicu. Uzgojna
važnost japanskog ariša pokazala se osobito u tome što podnaša jače zasipanje pijeskom.
Napada ga jedino Coleophora laricella.) — Dr. Wit t ich : Untersuchungen in
Nordwestdeutschland über den Einfluss der Holzart auf den biologischen Zustand des
Bodens. (Istraživanja o uplivu drveća na biologiju tla u sjeverozapadnoj Njemačkoj.)


Hft S — Dr. R. Qan s s en: Untersuchungen an Buchenstandorten Nord- und
Mitteldeutschlands. (Istraživanja bukovih staništa u Sjev. i Srednjoj Njemačkoj. U
ovoj radnji pokušao je autor najprije odrediti karakteristične profile tla bukovih šuma,
zatim sadržinu hraniva i humusa u tim tlima, pa aciditet i stanje niske flore. Na
osnovu toga povlači autor zaključke o produkcionoj sposobnosti bukve gledom na
njena staništa. Nakon toga objašnjava autor utjecaj raznih šumsko-gospodarskih mjera
u bukovim sastojinama na njihova staništa.) — Dr. Wit t ich : Über die Kontrollmethode,
insbesondere ihre Anwendung im schlagweisen Hochwald. (O kontrolnoj
metodi s naročitim osvrtom na njenu primjenu u starijoj regul. visokoj šumi.)
Dr. Albert : Die ärmsten Waidböben Norddeutschlands. (O iiajoskudnijim šumskim
tlima u Sjev. Njemačkoj.)


Hft 6 — Dr. Hering : Wilhelm Rösche r und die Forstwissenschaft. (W.
Rösche r i šumarska znanost. Povodom 40-te obljetnice smrti ovog naučenjaka na
polju njem. nacionalne ekonomije.) — E. Pfort : Die Entwicklung der Kiefernwirtschaft
in der Oberförsterei Schönlanke. (O razvoju gospodarenja borom u šum. upravi
Sch.) — M ü 11 e r--O 1 b e r g: Beiträge zur Geschichte des Wildes und der Jagd in
Ostpreussen. (Nastavak.)


Hft 7 — E. Pfort : Die Entwicklung der Kiefernwirtschaft in der Oberförsterei
Schönlanke. (Svršetak.) — Dr. H. Gan s s en: Untersuchungen an Buchenstandorten
Nord- und Mitteldeutschlands. (Nastavak.) — E. Gassert : Die Forstwirtschaft und
das Grundwasser. (Šumsko gospodarstvo i temeljna voda u tlu.)


Hft 8 — Ramelow : Die Behandlung von Feuerschutzstreifen. (0 obrađivanju
vatrobranili pruga. U članku je opisan način prosjecanja vatrobranih pruga u šumskoj
upravi Coblitz. U tamošnjim borovim šumama prosjecaju se u svrhu obrane od požara
pruge koje sü 100 m široke. Po sredini tih pruga na širini od 50 m goji se lisnato drveće
ili poljoprivredne kulture. Sa svake strane ovih kultura uzorate su na širini od 6 m
brazde u svrhu zaustavljanja prizemnog požara.) — Wendroth : Flächenverfahren
oder Kontrollmethode? (Metoda gospodarenja na malim plohama ili kontrolna metoda?
Osvrt na članak Dr. Witticha u Hft 5.) — Dr. Wittich: Flächenverfahren oder
Kontrollmethode? (Primjedbe na prednji članak.) — Dr. H. Gross : Die Fichte in
Ostpreussen. (Smreka u St. Prusiji. Područja rasprostranjenja; razne forme; prirašćivanje;
tendencija širenja; učešće u obrazovanju sastojina.) — Müller-Olberg :
Beiträge zur Geschichte des Wildes und der Jagd in Ostpreussen. (Nastavak.)


168