DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1935 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Dok je u kontinentalnom dijelu Krša kao i u sjevernom dijelu Primorja dominantan vjetar NE kvadranta (bura, vjetar naročito čest i jak, udarajući u mnogome zasebnu, upravo kontinentalnu značajku čitavome kraju), ovdje dolaze više vjetrovi SE kvadranta, čije su karakteristike gotovo dijametralno oprečne karakteristikama vjetrova NE kvadranta. Hladni i zimski dani redovito su vezani uz vjetar NE kvadranta. I ako su hladni dani rijetki, a zimski dani još rjeđi, nalazim o u jakom, dobro izgrađenom; lišću i obranu protiv niskih temperatura. Moramo istaći, da je ta obrana u svakom slučaju daleko više osigurana podesnim stanišnim prilikama. U vezi meteoroloških podataka klimatske su prilike na zaklonjenim mediteranskim staništima toliko povoljne, da gotovo i nema zimskog perioda mirovanja n a njima . Baš pod jesen, pa zimi i prvih dana proljeća očituje se kod mnogih biljnih vrsta u Mediteranu redovito vrlo intenzivan život. U to doba cvate i donosi plodove velik broj zemzelenih vrsta. U vezi toga je razumljivo, da flora ovdješnjih staništa ima i naročite uređaje za obranu od zime. Tvrdo kožnato lišće sa razmjerno malo vode, pupoljci ponekad zaštićeni voštanim, smolastim ili dlakastim ovojem, naročiti pigmenti u epidermi, koji pomažu odrvenjelost staničja — sve to služi za obranu protiv niskih temperatura. Istina, ima izvjesnih vrsta, koje i ovdje imaju u zimskim mjesecima period mirovanja. To su one vrste, koje na ovim staništima dolaze više ili manje slučajno i koje po svojim glavnim biološkim karakteristikama zapravo pripadaju izvan ove zone, kojima je prirodno stanište slijedeća u svakom slučaju hladnija zona mješovitih li š cara odnosno Castanetum . Tako u biljnoj zajednici naših mediteranskih vrsta, u šumama Mljeta nalazimo crni jasen (F r a . i n u s o r n u s L), koji razumije se, zimi odbacuje lišće. Utjecaj zračnih struja nalazimo u raznim pravcima, a onda i sa raznim posljedicama: Proces deflacije ili ablacije odigrava se svuda na nezaštićenom zemljištu, gdje nedostaje biljni pokrov ili gdje biljni pokrov nije u dovoljno jakom sklopu. Na taj način ostaje bez pokrova žilje mnogih vrsta, zbog čega je izloženo intenzivnom sušenju, a onda i propadanju. U širenju golijeti nije ovaj momenat od male važnosti. Strma staništa, gdje je vegetacija uništena bilo sječom bilo krčenjem bilo paljenjem, izložena su oštećivanjima na pomenuti način. Ako se još pridruži utjecaj kadšto naglih (plahih) kiša, a kadšto i utjecaj golomrazice, znaju oštećivanja ove vrste na zemljištu biti vrlo velika (4). Zasebno treba istaći oštećivanja od vjetra mehanički m putem : lomljenjem i kršenjem, pa savijanjem i upućivanjem u određenom smjeru i grana i čitavih strukova. Na taj način strukovi poprimaju naročite forme, koje su u mnogočem slične onima, koje pokazuje vegetacija na svome gornjem, alpinskom rubu. Na staništima Mljeta osobito je interesantan utjeca j južno g vjetr a (široka) . Pored tipične polegle forme, koju pod utjecajem južnjaka zna poprimiti bor , isprepletu se sa granama bora ili bez njih i druge vrste, koje se inače javljaju u formaciji makije — toliko, te nastaje naročita formacija gustiša, upravo formacija prizemne flore, koja 141 |