DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1935 str. 18 <-- 18 --> PDF |
služi za obranu. Vrste v r i je s, s m r i j e k, p u k i n j a, koje dolaze u mljetskim šumama, pokazuju tu osobinu. Kadikad je lišće svedeno na male rudimente. Vidimo tu pojavu kod kositernice (E p h e d r a e a m p y 1 o p o d a). Izvjesne vrste odbacuju lišće za vrijeme sušnog perioda, pa na taj način idu u reduciranju lišća još i dalje. S tom se pojavom susrećemo na ovim staništima i kod jednogodišnjih i kod višegodišnjih biljki. Kad prođe opasnost, kad mine sušni period, pod jesen, kad dolazi za ova staništa toliko tipični kišni period, lišće se javlja ponova. Ima i drugih načina, na koje se biljne vrste na mediteranskim staništima brane od suše. Prije početka sušnog perioda razviju se naime izvjesne vrste ili se pak razvijaju samo u doba kišnog perioda. Prema tome u cilju obrane od suše prekidaju one za izvjesno vrijeme -- baš u doba sušnog perioda — svoje određene životne funkcije. Na taj način, zbog sušnog perioda, dolazi u mediteranskom području do mirovanja vegetacije u doba ljetnih mjeseci, što je u izvjesnoj mjeri analogno mirovanju vegetacije za vrijeme zime na kontinentalnim staništima, zbog niskih temperatura. I gusti i dlakasti ovoj, kojim je prevučeno lišće nekojih biljnih vrsta, služi istome cilju. Kadulja (Salvia officinalis) služi kao primjer. Naročito za toplijeg vremena osjećaju se u mediteranskoj šumi eteričn a ulja, ponekad i u vrlo jakoj mjeri. Gdje u sastojini dolazi lovor, mrča, pa razni četinari, osjećaju se eterična ulja kod viših temperatura i dosta intenzivno. 1 toj se pojavi pridaje izvjesna uloga u obrani od suše. Za snižavanje transpiracije služe i drugi uređaji. F i 1 o- k 1 a đ i j e kod veprinca (Ruscus aculeatus L.) služe toj svrsi. I s adrži n a tanin a kao i drugih sličnih materija, koje nalazimo primjerice kod s m r d 1 j i k e i rogača, pa onda i kod drugih vrsta, služe istome cilju. Jednako služe za održavanje vode i naročiti uređaji kod vrsta S u c c u 1 e n t a, koje također dolaze na ovim staništima, na morskoj obali i na kamenjarima, a koje sa šumsko-gospodarskog gledišta u užem smislu ne dolaze u obzir. Razumije se, da uređaji za zaštitu protiv suše služe samo do izvjesne mjere. Kad je suša prejaka, kad je intenzivnije izdavanje nego primanje vlage, ne može se izbjeći štetnim posljedicama. Borba protiv niskih temperatura ide također do određene granice. Zima u godini 1929. bila je toliko jaka, da su davno nezapamćene niske temperature zahvatile i naše mediteranske krajeve. Te je godine mnogo stradala maslina, lovor, smokva, a ni druge vrste nisu ostale sasvim pošteđene, u koliko nisu bile na dobro zaklonjenom staništu. Istina, u mediteranskom području ne možemo govoriti o zimi u onome smislu kao na staništima kontinentalnim, udaljenim od mora, gdje su temperature ispod nule i česte i velike. Glavne karakteristike zime (snijeg i mraz) javljaju se veoma rijetko. U vezi toga — a razmatrajući podatke sa pomenutih meteoroloških stanica — vidimo, da su kasna jesen, zima i rano proljeće okarakterisani vrlo često danima, koji imaju jače vjetrove iz SE kvadranta sa kišom, ali bez niskih temperatura. Izuzevši rijetke hladne zimske dane, može se na ovim staništima smatrati zima n a j č e š ć e ili kao produženje jeseni ili kao početak proljeća. 140 |