DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1935 str. 17 <-- 17 --> PDF |
tršlja — Pistaeia lentiscus L smrdljika — Pistaeia terebinthus L zelenika — Phillyrea media, latifolia Rchb. Sil. lemprika — Viburnum tinus L divlja maslina — Olea oleaster L trnovka — Pirus amygdaliformis Vili. rogač — Ceratonia siliqua L konopljika — Vitex Agnus - Castus L trišljika — Rhamnus alaternus L mrča — Myrtus italica Mill U predjelu P o m i j e . t a nalazimo nekoliko strukova, koji već po svome vidu pokazuju da ovamo ne pripadaju. To su strukovi hrasta medunca (Quercus lanuginosa Lam) i hrasta kitnjaka (Quercus sessiliflora Salisb). Ti su strukovi svakako ovdje zasađeni, jer je poznato, da su ranije šumske uprave pokušavale da utječu na izmjenu ili popunu ovdašnje flore. Međutim za donošenje pomenutih vrsta na ovo stanište baš nije bilo stvarnog razloga sa gospodarskog gledišta. Biljne zajednice, koje čine šume na otoku Mljetu, odgovaraju stanišnim prilikama i po obilju vrsta, od kojih su sastavljene, a koje smo naveli, i po gustoći obrasta i po osobinama navedenih vrsta. Te naročite prilike dolaze do izražaja prije svega u ekološkim činiocima, o kojima smo govorili. Prema vrsti i intenzitetu tih činilaca javlja se i reakcija, koju pokazuju biljne vrste u svojoj izgradnji i razvitku, a specijalno u razvitku naročitih organa, koji daju mogućnosti za razvijanje i za život uopće u danoj sredini. Razmatranje utjecaja ekoloških činilaca na biljne organizme, upravo razmatranje reakcije na biljnim organizmima, makar koliko ono imalo značaj općenitosti, od potrebe je, jer će se na taj način dobiti više uvida u život i razvitak biljnih vrsta, koje ovdje čine šumu. U vezi toga sa šumsko gospodarskog gledišta od naročite je važnosti poznavanje ekoloških činilaca, jer- od njih — bolje reći od njihovog fiziološkog utjecaja — zavisi razvitak elemenata šume (struktura šume), razmnožavanje (regeneracija) tih elemenata, uopće egzistencija šume. Pokušaćemo da damo izvjesne rezultate tih razmatranja oslanjajući se na utvrđene činjenice i dovodeći ih u vezu sa prilikama na staništima otoka Mljeta (3). S obzirom na utvrđenu činjenicu, da je Mljet izložen jednom izrazito sušnom i drugom izrazito kišnom periodu, od osobite je važnosti konzerviranje vlage, a s time u vezi i obrana od prejakog zagrijavanja. U saglasnosti s ovim prilikama imamo u mediteranskom području i naročito razvijenu floru sa osobitim uređajima, koji služe obrani protiv najjačeg neprijatelja, suše: Veliki broj zimzelenih liš cara sa kožnatim, sjajnim, sklerofilnim lišćem čini dakle ovdje glavne elemente šume. Tako medu tipične mediteranske vrste sa sklerofilnim lišćem pripadaju i elementi mljetskih šuma: 1 o v o r, č e s m i n a, p 1 a n i k a , m r č a. Da ne bi došlo do štetnog utjecaja od prejake insolacije i od prekomjernog zagrijavanja, pomaže sjaj lišća. Da se sačuva voda, tome služi intenzivno razvijena epiderma i cuticula. Da bi se izbjegle opasnosti od prejake suše, brane se biljke na ovim staništima još i na druge načine. Izvjesne vrste nalaze naime zaštitu u tome pravcu u redukciji lišća, pa malo usko lišće odnosno Cetine 139 |