DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1935 str. 16 <-- 16 --> PDF |
jeva, jer relativna vlaga zraka mnogo puta ne prelazi 50^ . Njezino značenje dolazi osobito do izražaja, kad se ima u vidu veza sa podacima o temperaturi, o naoblaci, o kiši i o vjetrovima. Naoblak a je malena, specijalno za ljetnih mjeseci, kada znaju biti i dani i noći sa puno vedrine. Glavna forma, u kojoj dolazi oborin a u ovom području, je kiša. Ostale forme oborina nemaju ovdje naročite važnosti. Naročito je bez važnosti snijeg, jer — osim iznimnih slučajeva -- uopće ne dolazi. Tako je na stanici Vela Luka iznimno zabilježen snijeg 1929 god., ali u svemu dva puta, u godini 1931 svega jednom, dok u godini 1930 nije uopće zabilježen. Na Šipanu je zabilježen snijeg 1928. godine svega jednom, iz 1930 nema uopće podataka o njemu. Podaci o kiši svjedoče ,da su ljetni mjeseci izraziti mjeseci suše. Izmjena sušnog i vlažnog perioda dolazi ovdje do punog izražaja. Ljeto je period suše, zima — odnosno produžena jesen sa proljećem — je period kiše. Kao posljedica izmjene kišnih i sušnih perioda javlja se, negdje i u velikoj mjeri, crvenica . Nju nalazimo naj´iešće i u najvećoj količini u depresijama. Tu čini crvenica osobito plodno zemljište, koje je u najviše slučajeva odavna zauzela poljska privreda i koje ona ovdje iskorišćava redovito vrlo racionalno. U pogledu vjetrova daju podaci iz Vele Luke i oni sa Sipana interesantnu sliku. U Veloj Luci prevladuju struje iz smjera SE. E, NE, dok na Šipanu dolaze do punog izražaja još i struje iz smjera SW — pored onih, koje su karakteristične za stanicu Vela Luka. Prirodno je, da i na Mljetu nalazimo određene posljedice zbog utjecaja zračnih struja pa ćemo u našim daljim razmatranjima vidjeti, da je njihov utjecaj od važnosti i za šumsko gospodarstvo. Povoljna temperatura u zimsko doba ima za posljedicu da na staništima Mljeta, kao i u opće na analognim staništima, dolaze biljne vrste, od kojih na kontinentalnim staništima ne nalazimo ni traga. Najizrazitije odlike šumske flore mediteranskih krajeva — određene vrste borova i mnogo vrsta zimzelenih, lišćara — dolaze i na otoku Mljetu u punoj mjeri, razumije se, raspodijeljene na razne lokalitete, udarajući svojim staništima osobitu značajku ne samo u šumsko-gospodarskom pogledu nego i u pogledu fizionomije uopće. .. U svojim razmatranjima imaćemo pred očima poglavito one biljne vrste, koje su od važnosti za šumsko gospodarstvo Mljeta i koje ondje dolaze bilo od prirode bilo kultivirane. To su: bor, alepski bor — Pinus halepensis Mili. pinj, pitomi bor — Pinus Pinea L pukinja — Juniperus macrocarpa Sibth. et Sm smrijek, smrika — Juniperus Oxycedrus L somina — Juniperus phoenicea L planika — Arbutus unedo L česmina, česmika, crnika — Quercus Hex L oštrika — Ouercus coccifera L plutnjak — Ouercus suber L lovor — Laurus nobilis L veliki vrijes — Erica arborea L 13S |