DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1935 str. 45 <-- 45 --> PDF |
drveća umjetnim putom. Šum. gospodarstvo često je ovisno o urodu sjemena. Osobito to važi za hrastove i bukove šume. Ti obziri pobudili su autora da se bavi pitanjem, kako bi se umjetnim putom loglo utjecati na urod sjemena, kao što se to radi u voćarstvu. Svojim pokusima od 1928 i 1931 g. na bukovim stablima našao je autor da se ranjavanjem kore odnosno kambija može izazvati urod sjemena. Ranjavanje kanibija treba preduzeti rano u ljetu pred godinom u kojoj želimo imati dobar urod. Tad se, naime, stvaraju u drveću cvjetni pupovi za narednu godinu. Točno vrijeme njihova postanka nije još utvrđeno. U svrhu izazivanja uroda dovoljno je, po autoru, ako se po hektaru provede ranjavanje kore odnosno kambija na 30 stabala, i to rano u ljetu pred godinom kad se kane stabla sjeći.) — Dr. A. Dengler : Nachwort zu vorstellender Mitteilung. (Osvrt na prednji članak. U vezi sa prednjim člankom ističe autor da bi ove interesantne pokuse trebalo svestrano ispitati prije nego im se dade šire praktično značenje. Za to govori i okolnost što i u voćarstvu preduzeto ranjavanje kambija često svršava s neuspjesima.) — F. Schuster : Geschichtliche Rückblicke auf die Waldwirtschaft des ehemaligen Hercogtums Arenberg-Meppen. (Povjesni osvrti na šum. gospodarstvo bivše vojvodine A.-M.) Hft 8 — S wart : Eichen-Buchen Mischbestände? (O mješovitim sastojinatna hrasta i bukve. U članku se govori o uzgoju hrastovih i bukovih mješovitih šuma gledom na stanište, biološka svojstva i šumsko uzgojne mjere.) Hft 9 — Dr. Gans s en - Mitscherlich - Reier: Bodenuntersuchungen in Bärenthoren. (Istraživanje tala u B. Geološko-topografski odnosi; vrste tala i tipovi tala; odnos između oblika terena i vrste tla; o sadržini humusa; mehanički sastav tala; odnos između vrsta tala, tipova tala i boniteta; pojedinačna istraživanja.) — A. Ol b erg : Die Bewertung einjähriger Kiefernsämlinge. (O određivanju upotrebljivosti jednogodišnjih borovih sadnica. Sađenjem jednogodišnjih borovih sadnica sortiranih po veličini, a uzgojenih u istome rasadniku, dobiju se uglavnom pravilne visinske krivulje tih sadnica nakon druge i treće godine života. Sadnjom miješanih jednogodišnjih sadnica, uzgojenih u raznim rasadnicima, dobiju se nakon druge i treće godine raznovrsne, nepravilne njihove visinske krivulje. Tendencija rastenja sadnica vidi se posve dobro iz visinskih krivulja već nakon druge godine. Otstranjenje najlošijih sadnica imalo bi se provadati gledom na kvalitetu tla u koje se one imaju zasadati.) — G. Behrndt : Die Bedeutung der roten Waldameise bei Forleulenkalamitäten. (O crvenim šumskim mravima i njihovom značenju u vezi sa štetama od borove sovice. U ovom interesantnom članku iznosi autor od kolike su koristi crveni mravi u pogledu suzbijanja borove sovice. Svojim istraživanjem našao je autor da je u blizini mravinjaka redovno manje odlagano jaja borove sovice. Crveni mravi najžešće napadaju gusjenice borove sovice u prvom do trećem stadiju njihova razvoja, ti. za prva tri tjedna brštenja. Računa se da za to vrijeme mogu mravi iz jednog srednje velikog mravinjaka uništiti oko 110.000 gusjenica. U zoni s radiusom od ca 18 m oko mravinjaka šuma je uglavnom bila pošteđena od brštenja. U zoni sa daljnjih 14 m opaža se brštenje, ali ipak ne u tolikoj mjeri kao u daljnjoj šumi.) — A. K. Rosier : Seitenverjüngung der Kiefer. (Postrano pomlađivanje bora. Opažanja autora u vezi sa razmatranjima o istom predmetu u ovom časopisu za 1927 g., str. 667.) Hft 10 — Dr. Hesmer : Die natürliche Bestockung und die Waldentwicklung auf verschiedenartigen märkischen Standorten. (Prirodni obrast šuma i njihov razvitak na raznim staništima u pokrajini Marku. U ovome članku utvrdio je autor prirodni sastav šuma u pokrajini Marku u prošlom vremenu. Danas imade tamo bora 92,3%, bukve 1,9% i hrasta 2,2%. Osim toga objasnio je autor odnose koji su postojali u prošlosti između raznih vrsta drveća i pojedinih stojbinskih tipova. Do ovih rezultata došao je autor metodom analize peluda. Ovo je prvi slučaj u stručnoj literaturi kod koga je na osnovu pomenute metode uspješno utvrđen prirodni sastav šuma u pro 119 |