DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1935 str. 44 <-- 44 --> PDF |
PREGLED ČASOPISA. Forstarchiv 1933. lift 17 — Dr. Krieg : Erfahrungs bei der letzten Bekämpfung der Forleule. (Iskustva prigodom posljednjeg zaprašivanja borove sovice z aeroplana). — Blücher : Anregungen zur besseren Arbeitsverteilung. (Poticaji z-i bolju podjelu rada u šumi). ffit 18 — Dr. Hilf: Deutsche Wertholzerzeugung. (0 produkciji što vrednijeg tehničkog drva u Njem.). — Dr. W ie d e mann : Die Brauchbarkeit der Zahlenangaben von Professor Oelkers . (0 upotrebljivosti Oelkersovih brojčanih podataka u njegovim knjigama o uzgajanju šuma. Odgovor na Oelkersov članak u Forstarchivu 1933, str. 177). — Prof. Oelkers : Schlusswort zu W i e d e m a n n s Erwiderung. (Završna riječ na prednji Wiedemanov odgovor). Hft 19 — Dr. Hudeczek : Das Schwinden von Stammscheiben. (O utezaiiju drva. Utjecaj utezanja na analize stabala. Utezanie u raznim dijelovima stabla. Uzroci utezanja). ffit 20 — Dr. Hesmer : Alter und Entstehung der Humusauflagen in der Oberförsterei Erdmannshausen. (0 starosti i nastajanju humusnih naslaga u području šum. uprave E.) — Sch w echten : Die Winterverstecke des grossen braunen Rüsselkäfers. (Zimsko boravište velike smeđe borove pipe). Hft 21 — Dr. Gehrhardt-Assmann: Probestreifenverfahren zur Vereinfachung der Bestandesaufnahme und der Leistungsprüfung. (Iskolčivanje primjernih ploha u prugama s obzirom na pojednostavljenje sastojinskog snimanja.) Hft 22 — Dr. Tischendorf: Die neuesten Arbeiten und Aufsätze aus der Holzmassenermittlung. (Najnoviji radovi iz područja dendrometrije. Kritika.) — Kleiinschmit : Zu »Alter und Entstehung der Humusauflagen in der Oberförsterein Erdmannshausen «. (Povodom Hesmerova članka u Hft 20.) — Dr. Hesmer : Abschliessende Bemerkung zu vorstehenden Ausführungen. (Zaključne primjedbe na prednji Kleinschmitov članak.) Hft 23 — Baetcke : Vorläufige Lcistungstafel für Eichenstammholz. (Tablice za određivanje potrebnog vremena kod obaranja i izrade hrastovih stabala.) — V. Rango : Zur Aushaltung und Verwertung des Kiefernrundholzes. (0 postupku kod što bolje izrade i prodaje borovog oblog drveta.) Hft 24 — Dr. Q la s er : Neue Maschinen und Geräte im Hauungstrieb. (Novi strojevi i oruđe za obaranje i izradu drveta.) — Dr. Hampe : Schälverfahren für Fichtenstangen. (0 guljenju kore sa smrekoviih letvenjaka.) — Vorreiter : Der Skidder und die Waldpflege. (Čekrk i njega šume.) — H. D. Stech : Luftgummibereifte Wagen für den Holztransport. (Upotreba kola sa gumenim kotačima kod transporta drva.) J. Augustin : Vorläufige Erfahrungen mit der Verwertung von Douglasienholz. (Iskustva o upotrebnoj vrijednosti duglazijina drva. Autor ističe da duglazija proizvodi u Sachsenwaldu, nedaleko Hamburga, znatno više drvne mase nego smreka. Njezina stabla daleko nadmašuju i po dužini i po debljini jednako stara smrekova stabla. Najstarija duglazijin a sastojina u Sachsenwaldu ima srednji prsni promjer 41,6 cm i srednju visinu od 24T m. Njezina deblovina po ha iznosi 523 m3. Ta je sastojina stara ca 50 godina. Isto toliko stara smrekov a sastojina imala je — po Schwappachu — srednji prsni promjer od 18,2 cm, srednju visinu od 21,2 m i sadržinu deblovine po ha od 410 m3. Brzo prirašćivanje duglazije zaslužuje ondje naročitu pažnju. Ona time proizvodi mnogobrojne i vrijedne Sortimente. Vrijednost duglazijina drva jednaka je, a kadšto i veća od vrijednosti smrekova drva. Njezino je drvo jedino manje vrijedno za proizvodnju papira, i to zbog velike sadržine smole. Osim brzog prirašćivanja duglazije govori za njezino uzgajanje u Njemačkoj i visoka vrijednost njenih sortimenata.) Zeitschrift für Forst- und Jagdwesen, 1933 Hft 7 — Lantelmé: Künstliche Herbeiführung von Fruchtbildung an Waldbäumen. (Izazivanje fruktifikacije šumskog 118 |
ŠUMARSKI LIST 3/1935 str. 45 <-- 45 --> PDF |
drveća umjetnim putom. Šum. gospodarstvo često je ovisno o urodu sjemena. Osobito to važi za hrastove i bukove šume. Ti obziri pobudili su autora da se bavi pitanjem, kako bi se umjetnim putom loglo utjecati na urod sjemena, kao što se to radi u voćarstvu. Svojim pokusima od 1928 i 1931 g. na bukovim stablima našao je autor da se ranjavanjem kore odnosno kambija može izazvati urod sjemena. Ranjavanje kanibija treba preduzeti rano u ljetu pred godinom u kojoj želimo imati dobar urod. Tad se, naime, stvaraju u drveću cvjetni pupovi za narednu godinu. Točno vrijeme njihova postanka nije još utvrđeno. U svrhu izazivanja uroda dovoljno je, po autoru, ako se po hektaru provede ranjavanje kore odnosno kambija na 30 stabala, i to rano u ljetu pred godinom kad se kane stabla sjeći.) — Dr. A. Dengler : Nachwort zu vorstellender Mitteilung. (Osvrt na prednji članak. U vezi sa prednjim člankom ističe autor da bi ove interesantne pokuse trebalo svestrano ispitati prije nego im se dade šire praktično značenje. Za to govori i okolnost što i u voćarstvu preduzeto ranjavanje kambija često svršava s neuspjesima.) — F. Schuster : Geschichtliche Rückblicke auf die Waldwirtschaft des ehemaligen Hercogtums Arenberg-Meppen. (Povjesni osvrti na šum. gospodarstvo bivše vojvodine A.-M.) Hft 8 — S wart : Eichen-Buchen Mischbestände? (O mješovitim sastojinatna hrasta i bukve. U članku se govori o uzgoju hrastovih i bukovih mješovitih šuma gledom na stanište, biološka svojstva i šumsko uzgojne mjere.) Hft 9 — Dr. Gans s en - Mitscherlich - Reier: Bodenuntersuchungen in Bärenthoren. (Istraživanje tala u B. Geološko-topografski odnosi; vrste tala i tipovi tala; odnos između oblika terena i vrste tla; o sadržini humusa; mehanički sastav tala; odnos između vrsta tala, tipova tala i boniteta; pojedinačna istraživanja.) — A. Ol b erg : Die Bewertung einjähriger Kiefernsämlinge. (O određivanju upotrebljivosti jednogodišnjih borovih sadnica. Sađenjem jednogodišnjih borovih sadnica sortiranih po veličini, a uzgojenih u istome rasadniku, dobiju se uglavnom pravilne visinske krivulje tih sadnica nakon druge i treće godine života. Sadnjom miješanih jednogodišnjih sadnica, uzgojenih u raznim rasadnicima, dobiju se nakon druge i treće godine raznovrsne, nepravilne njihove visinske krivulje. Tendencija rastenja sadnica vidi se posve dobro iz visinskih krivulja već nakon druge godine. Otstranjenje najlošijih sadnica imalo bi se provadati gledom na kvalitetu tla u koje se one imaju zasadati.) — G. Behrndt : Die Bedeutung der roten Waldameise bei Forleulenkalamitäten. (O crvenim šumskim mravima i njihovom značenju u vezi sa štetama od borove sovice. U ovom interesantnom članku iznosi autor od kolike su koristi crveni mravi u pogledu suzbijanja borove sovice. Svojim istraživanjem našao je autor da je u blizini mravinjaka redovno manje odlagano jaja borove sovice. Crveni mravi najžešće napadaju gusjenice borove sovice u prvom do trećem stadiju njihova razvoja, ti. za prva tri tjedna brštenja. Računa se da za to vrijeme mogu mravi iz jednog srednje velikog mravinjaka uništiti oko 110.000 gusjenica. U zoni s radiusom od ca 18 m oko mravinjaka šuma je uglavnom bila pošteđena od brštenja. U zoni sa daljnjih 14 m opaža se brštenje, ali ipak ne u tolikoj mjeri kao u daljnjoj šumi.) — A. K. Rosier : Seitenverjüngung der Kiefer. (Postrano pomlađivanje bora. Opažanja autora u vezi sa razmatranjima o istom predmetu u ovom časopisu za 1927 g., str. 667.) Hft 10 — Dr. Hesmer : Die natürliche Bestockung und die Waldentwicklung auf verschiedenartigen märkischen Standorten. (Prirodni obrast šuma i njihov razvitak na raznim staništima u pokrajini Marku. U ovome članku utvrdio je autor prirodni sastav šuma u pokrajini Marku u prošlom vremenu. Danas imade tamo bora 92,3%, bukve 1,9% i hrasta 2,2%. Osim toga objasnio je autor odnose koji su postojali u prošlosti između raznih vrsta drveća i pojedinih stojbinskih tipova. Do ovih rezultata došao je autor metodom analize peluda. Ovo je prvi slučaj u stručnoj literaturi kod koga je na osnovu pomenute metode uspješno utvrđen prirodni sastav šuma u pro 119 |
ŠUMARSKI LIST 3/1935 str. 46 <-- 46 --> PDF |
šlosti i njihov razvitak na raznim staništima.) — J. Liese : Vererbung der Hexenbesenbildung bei der Kiefer. (0 nasljeđivanju vilinog grma kod bora.) Hft 11 — K. Froning : Der Kiefernspannerfrass 1928/29 in der Forstinspektion Schneidemühl-Schlochan. (Brštenje borove grbe 1928/29 god. na području šum. inspekcije Sch.-Sch. Općenito; o području brštenja; o brštenju u 1928 god.; motrenja i istraživanja o biologiji borove grbe; pojava borove grbe u 1929 i 1930 god.; posljedice brštenja od 1929 do 1933 god.; oporavljivanje brštenih borovih sastojina.) — Dr. Hesmer : Die natürliche Bestückung und die Waidenwicklung auf verschiedenartigen märkischen Standorten. (Nastavak.) Hft 12 — Dr. F. Hausendor f f: Deutsche Waldwirtschaft. (O njemačkom šumskom gospodarstvu.) — R. Kamiah : Noch einmal Kalkungsversuche in der Oberförsterei Altenbeken. (0 dubrenju vapnenim gnojivima u šumskoj upravi A. U članku se nadopunjuju razlaganja o istom predmetu u ovome časopisu od 1929 god. za mjesec april. Ističe se potreba dubrenja vapnenim gnojivima za tla u kojima imade sirovog humusa. Takvim dubrenjem može se umanjiti kiselost tla za 1,5 do 2,5 pH. Ovaj način dubrenja preporuča se za smrekova i bukova staništa.) — Dr. Hesmer : Die natürliche Bestückung und die Waidenwicklung auf verschiedenartigen märkischen Standorten. (Svršetak.) — Dr. Wiedemann : Eichen-Buchen-Mischbestände. (O mješovitim sastojinama hrasta i bukve. Osvrćući se na članak u Hft 8 zastupa autor mišljenje da je na većini staništa uputnije i bolje podizati čiste hrastove sastojine i njih kasnije potsaditi bukvom. Inače već od prvog čišćenja pa dalje treba stalno sve uzgojne mjere voditi u korist hrasta. Jedino na staništu za koje se unaprijed znade da će na njemu hrast biti uzgojno jači od bukve mogu se podizati mješovite hrastove i bukove kulture. Jednakodobne odraslije mješovite hrastove i bukove sastojine treba po autoru proređivati tako da se kod toga provada pojedinačna njega hrastovih stabala.) 1934 Hft 1 — Schwalbe-Bartels: Die Trocknung von Rundhölzern. (O sušenju drva kod stojećih i oborenih stabala, članak je razrađen sa gledišta fizikalnokemijskog i meteorološkog.) — Dr. A. Dengler : Die Wiederaufforstung der Eulenfrassflächen von 1924/25 in den Preussischen Staatsforsten. (O pošumljivanju površina nastalih brštenjem borove sovice 1924/25 u pruskim drž. šumama. Veličina ploha za pošumljivanje; tok pošumljivanja, potsadnja i pošumljivanje golih površina; upotreba sjetve i sadnje; vrste tla; obrađivanje tla i troškovi; primjesa lisnatog drveća; zaključak.) — Müller-Olberg : Beiträge zur Geschichte des Wildes und der Jagd in Ostpreussen. (Prilog k povijesti divljači i lova u Istočnoj Pruskoj. Uvod; visoka grabežljiva divljač: medvdjed, ris, vuk; korisna divljač: bizon, sjeverni jelen, obični jelen, lanjac, srna, divlja svinja, dabar, zec, tetrijeb, jarebica.) Hft 2 — D. Feher: : Dr. Heinrich David W i 1 c k e n s. (Povodom 125-godišnjice prvog predavanja Dra D. Wilckensa, osnivača visoke šumarske nastave u Ugarskoj.) — J. Li e se : Über die Gebrauchsdauer teerölimprägnierter Buchenschwellen. (O trajnosti bukovih pragova impregniranih katranovih uljem.) — Goedeckemeyer : Waldbewässerung. (O natapanju šuma.) — Müller-Olberg : Beiträge zur Geschichte des Wildes und der Jagd . . . (Nastavak.) Hft 3 — Bartels-Schubert: Witterung und Bodenfeuchtigkeit im Jahre 1933. (O vremenskim prilikama i vlazi tla u god. 1933. Opažanja Meteorološkog opservatorija Visoke šumarske škole u Eberswaldu; zračna temperatura, oborine, vlaga tla, vodostaji Odre.) — M. Köhn: Beiträge zur Frage der Boden- und Humusbildung unter dem Einfluss von Bodenflora und Holzart. (0 postajanju tla i humusa pod utjecajem niske flore i drveća.) — Dr. Dengler : Die Wiederaufforstung der Eulenfrassflächen von 1924/25... (Svršetak.) — T. Roh de: Zur Biologie der Douglasienschütte. (O biologiji bolesti osipanja duglazijinih iglica. Osvrt na istoimeni članak J. Lisea u ovom časopsu od 1932, str. 680.) — Do mm es: Alte Erinnerungen und Erfahrungen mit Kiefernnaturverjüngung. (Ranija mišljenja i iskustva o prirodnom pomlađivanju bora.) Ing. Milan Anać. 120 |