DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1935 str. 43     <-- 43 -->        PDF

Šematizara i status prestali su biti neke tajanstvene crne knjige. Evo ih pred
nama, svake će nam se godine ponovo otvarati i kazivati nam, kakovi smo.


Napokon, moramo javiti, da drugo godište (1934) Šematizma upravo izlazi u
drugom izdanju. To je zaista najbolja preporuka! To je ujedno i prvi puta da jedna
naša domaća šumarska knjiga doživljava drugo izdanje.


Prvo godište je obuhvatalo 155 strana, dok drugo obuhvata 255 strana.


ić.


IZDANJA NAŠIH ŠUMARA U GOD. 1934. — 1.) Slovenačka šumarska literatura


popularnog značaja prošle je godine dobila opet dvije knjižice: jednu uzgojnu (Ing. J.
Miklavžić : Kmetsko gozdarstvo) i jednu uređajnu (Ing. V. Novak : O urejanju
gospodarstva z gozdi). Izdanje obiju ovih knjižica materijalno je potpomogla i Kr.
banska uprava dravske banovine. Pružiti potrebne priručnike iz područja šumarstva
naročito je potreba u Slovenačkoj, u kojoj je 5/7 šuma u posjedu maloposjednika (od
ukupnih 700.000 hektara 480.000), kojima je prihod od šume i jedan od glavnih vrela
prihoda za namaknute troškova života.


»Kmetsko gozdarstvo« g. ing. Miklavžića na prvim stranicama prikazuje život
i rast pojedinog drveta, a potom i cijele šume. Dok je prvo prikazano dosta opširno
i lijepo, u prikazu života i rasta šume ograničio se pisac samo na međusobnu borbu
između jedinica sastojine (stabala), iako je šuma zajednica ne samo stabala nego
živo povezana zajednica svih biljnih i životinjskih makro- i mikro-organizama na tlu
(u šušnju) i u tlu. Valjalo je dalje naglasiti povezanost šume i kao gospodarskog
objekta s tlom, pa i klimom.


U poglavlju o obrani šume spomenuta je obrana od požara, te prikazano nekoliko
štetnika četinjača s naročitim obzirom na postupak s lovnim stablima. Najveći
dio knjige posvećen je uzgoju šume, te je prikazan izbor vrsti drveća, pomlađenje
i u vezi s tim načini sječe s naročitim obzirom na uzgoj seljačkih šuma.


Dodamo li još poglavlje izvadaka iz Zakona o šumama, prelistali bi sadržaj ove
knjižice, koja može vrlo dobro doći kod izrade pučkih (popularnih) šumarskih predavanja.
Šteta je, što u knjizi nema ni jedne slike. Slike bi svrsishodno došle k tekstu,
a današnjica ih traži.


Materijal knjige »O urejanju gospodarstva z gozdi« razradio je g. ing. Novak
u ovim poglavljima: O zadaći uređenja, o inventuri drva, o prirastu, o čuvanju šume,


o načinu gospodarenja, o ophodnji. Osim toga prikazao je neke uređajne metode uz
dadatak više primjera i prihodnih tabela, kao i propise u uređenju šuma, naročito
crkvenih u Sloveniji.
Od uredajnih metoda prikazane su: uređenje šuma po površini, po metodama
Hufnagela, Brevmanna i kameralne takse, te po metodi kontrolnoj. Za maloposjednike
svakako je ova posljednja zbog jednostavnosti prikupljanja podataka i računskih operacija
najzgodnija. Knjiga je opremljena s više dobrih slika.


2.) U knjizi »Pokretna poljoprivredna izložba« g. ing. Slob . Baranc a prikazani
su radovi oko organizacije pokretne poljoprivredne izložbe »s naročitim osvrtom
na šumarski deo izložbe«. Zatim dolazi prikaz »šumarskih vagona«, put izložbe i
uspeh tokom ljeta 1933. god. (dakle za nešto od preko godinu i po! dana, jer je izložba
otvorena 15. februara 1932. god.), kao i sadržaj letaka iz šumarstva dijeljenih za
vrijeme izložbe. Prilog ove knjižice je članak g. ing. Stjepan a Kanoti : »Značaj
i važnost šume i šumska politika uopće« od kojih je naročito lijepo obrađena prva
tema, te može lijepo poslužiti kao okosnica popularnog predavanja o šumarstvu uopće.


O. P.
117