DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1935 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Blata . Svugdje gdje stagnira voda nastaju ili lokve ili blata. Na otoku Pagu su dva velika blata: »Kolansko Blato« i »Velo Blato«, te jedno manje »Malo Blato«, koja svoj opstanak zahvaljuju donjoj, gornjoj, a obično i morskoj soli. Vegetacija brakičnih blata na »Velom Blatu« i »Kolanskom Blatu « reprezentovana je asocijacijom Potamion eurosibiricum. »Malo Blato« obraslo je dosta jednolično vrstama Juncus rnaritimus i Scorzonera Candollei. Sa fizikalnog gledišta karakteristično je za neke od ovih tala da u suhom stanju stvrdnu poput kamena. Tla blata odlikuju se velikom sadržinom organskih supstanca, pa alkalija i kremične kiseline. U razvoju tih tala dolaze do izražaja procesi destrukcije i ispiranja, te zaslanjivanja i zamočvarivanja. Zamočvarenje ovih tala tumači autor time, što su kamenite udolice, u kojim se danas nalaze bilo lokve ili blata, bile jednom propusne za vodu. Voda je sa visova stalno donašala u njih ponešto fino usitnjene zemlje, koja se tu taložila, a uslijed koloidalnog stanja njezinih finih čestica smanjena je propusnost tla za vodu. Prema istraživanjima autora pokazuju tla »Velog Blata« izrazitu tendencu sve to jačeg zaslanjivanja. S gledišta sistematskog svrstava ih autor u barsk e solončake. Ovim interesantnim i vrlo važnim istraživanjima dan je prvi siguran temelj na kojem će se moći da osnivaju sva daljnja istraživanja u vezi sa melioracijom paških terena u poljoprivredne svrhe, odnosno u vezi sa njihovim pošumljavanjem. Ing. Milan Anić ŠEMATIZAM I STATUS OSOBLJA U RESORU MINISTARSTVA ŠUMA I RUDNIKA. Sakupio i uredio ing. Josip Borošić (II. godište, Zagreb 1934). Već sama pojava II. godišta najbolje nam svjedoči, kolika je bila potreba za izdanjem ovakovog šematizma. Prvo godište je sadržavalo status prema stanju od 1. maja 1933 godine, a drugo sadrži stanje od 1. oktobra 1934 god Urednik toga šematizma dobro je učinio, što je uzeo za princip kod izrade statusa intencije i odredbe § 102 zakona o činovnicima, po kojem se određuje rang činovnika. Nećemo sada da govorimo o tom, zašto je naša struka dobila tako kasno toliko potrebno ogledalo . Neznamo sigurno, da li još koja struka ima ovako uređen šematizam. Milo nam je, da se je napokon našao čovjek, koji si je dao toliko truda, da nam uredi valjani šematizam. Dosta je pregledati samo sadržaj toga šematizma, da se uzmogne ocijeniti njegova vrijednost i zamjerna strpljivost oko prikupljanja i uređivanja materijala. Drugo godište znatno je nadopunjeno istorijatom i opisom prilika za svaku iskazanu instituciju, školu i nadleštvo. Zgodno je, da su kod direkcija drž. šuma, imovnih općina, banskih uprava i privatnih šumoposjednika iskazane površine šuma i još neki drugi zanimivi statistički podaci. U tome se godištu nalazi i status (ranglista) lugarskog osoblja, kojeg u godištu 1933 nije bilo. Navedeno je i osoblje privatnih šumskih posjeda, a i veličine tih posjeda! Time, što su u knjizi iskazivane i površine, čitaoc stiče pogled i u odnos broja osoblja spram površina, na kojima se gospodari. Novost su i pregledne table i.grafikoni, koji prikazuju organizaciju službe, brojno stanje osoblja kod uprave državnih šuma i kod upravnih vlasti te krajiških imovnih općina. Svaki ured, šumar ili drugo lice kojemu zatreba kakova lična informacija, naći će je u tom šematizmu. Mladi će šumari viditi, kako stoje, a stari će se šumari listajući po šematizmu lijepo zabaviti spominjući se prošlih vremena i dragih drugova. Zeliti je, da bi se obistinile zaključne riječi u predgovoru g. Ministra, da bi ova knjiga dala pobude, da opet zavlada među šumarima staro »druželjublje«, uzajamno povjetenje i poštovanje. 11. |