DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1935 str. 29     <-- 29 -->        PDF

3. Dvogodišnja lugarska škola.
Dvogodišnjom lugarskom školom može se postići mnogo bolji uspeh, nego putem
nižega i višega tečaja, jer nastava teče neprekidno i jer se nastavno gradivo može
povoljnije da raspodeli na dve školske godine, budući da inače treba u niži tečaj zbiti
ukupno znanje lugara, dok viši tečaj ostaje samo za opetovanje, proširenje i upotpu^
njavanje gradiva nižega tečaja, koje je kandidat velikim delom već zaboravio, kada
nekoliko godina iza nižega tečaja stupa u viši tečaj. Kandidati se i druge školske godine
školuju o svome vlastitom trošku, dok ih na višem tečaju školuje država kao svoje
organe o svome trošku.


Uz dvogodišnju lugarsku školu mogli bismo se podičiti, da imamo bolje spremljeno
ukupn o lugarsko pomoćno osoblje i od država koje stoje na mnogo višem stepenu
razvoja, nego što je to danas kod nas slučaj, a obrazloženje bi tome bilo, da mi
U najvećem delu naše države danas gospodarimo ekstenzivno i prema tome sa šumskim
upravama ogromnih površina, gde upravni činovnik ne može da vodi gospodarstvo
bez dobro spremnoga tehničkog pomoćnog osoblja, jer su tome osoblju poverenl
ogromni kompleksi vrednih šuma, u kojima ono vrši samostalno rad i trajni nadzor,
dok upravitelj sa tim osobljem dolazi u službeni dodir samo mesečno jedanput, a i uz
najbolju volju mnoga mesta nemože obaći ni jedanput u godini.


Dvogodišnjom lugarskom školom osigurao bi se u smislu Zakona o činovnicima
lugarima položaj zvaničnika koji oni prema važnosti svoje službe svakako treba
da dobiju.


4- Paralelno vodena jednogodišnja i dvogodišnja lugarska škola.


Ako se za obe traži jednaka pretsprema (4 razr. osn. škole), najveći bi se broj
kandidata u svoju veliku korist odlučio za pohađanje dvogodišnje škole, a poželjno
bi bilo baš obratno. Ako bi se za dvogodišnju školu tražila pretsprema od dva ili
četiri razr. srednje škole, vratili bismo se dvogodišnjoj šumarskoj školi, kakva je
već bila u Sarajevu.


5. Tečajevi za čuvare lova.
Kako kod nas čisto umetno uzgajanje divljači općenito uzevši ne igra veliku
ulogu i kako je broj lovarskoga osoblja dosta neznatan pa se takova nastava ne bi
mogla vršiti redovno bez prekida, što je na veliku štetu takove nastave, nema potrebe,
da se za ovo osoblje otvaraju posebni tečajevi — tim više što se lovarstvo
i šum. zoologija u nižem tečaju (prvoj godini dvogodišnje lugarske škole) predaje
u opsegu koji je za naše prilike za to osoblje dovoljan. Prema tome otpada i potreba
obdržavanja posebnoga lovačko-čuvarskog ispita, jer su apsolventi lugarske škole
kvalifikovani i za lovačko-čuvarsku službu. Takav bi se ispit mogao propisati samo
za one lovne čuvare koji se već nalaze u toj službi, a nemaju lugarske škole.


6, Lugarski ispit.


Lugarski ispit imao je svrhu, da se starijim organima u državnoj službi pruži
mogućnost, da u smislu čl. 135 Zakona o šumama ostaju i dalje na svojim položajima.
Potpuno bi bilo neopravdano, da se organi sa takovim ispitom i mizernom stručnom
spremom prime u državnu službu kraj kvalifikovanih reflektanata, koji su u nižem
tečaju lugarske škole ili u kurzu za šum. tehn. pomoćno osoblje kroz deset mjeseci
redovne nastave stekli temeljnu stručnu spremu. Izuzetak bi se mogao učiniti s obzirom
na lica sa lugarskim ispitom, koja su ranije služila u drž. lugarskoj službi pa su bez
svoje krivice bila otpuštena iz službe.


103