DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1935 str. 29 <-- 29 --> PDF |
3. Dvogodišnja lugarska škola. Dvogodišnjom lugarskom školom može se postići mnogo bolji uspeh, nego putem nižega i višega tečaja, jer nastava teče neprekidno i jer se nastavno gradivo može povoljnije da raspodeli na dve školske godine, budući da inače treba u niži tečaj zbiti ukupno znanje lugara, dok viši tečaj ostaje samo za opetovanje, proširenje i upotpu^ njavanje gradiva nižega tečaja, koje je kandidat velikim delom već zaboravio, kada nekoliko godina iza nižega tečaja stupa u viši tečaj. Kandidati se i druge školske godine školuju o svome vlastitom trošku, dok ih na višem tečaju školuje država kao svoje organe o svome trošku. Uz dvogodišnju lugarsku školu mogli bismo se podičiti, da imamo bolje spremljeno ukupn o lugarsko pomoćno osoblje i od država koje stoje na mnogo višem stepenu razvoja, nego što je to danas kod nas slučaj, a obrazloženje bi tome bilo, da mi U najvećem delu naše države danas gospodarimo ekstenzivno i prema tome sa šumskim upravama ogromnih površina, gde upravni činovnik ne može da vodi gospodarstvo bez dobro spremnoga tehničkog pomoćnog osoblja, jer su tome osoblju poverenl ogromni kompleksi vrednih šuma, u kojima ono vrši samostalno rad i trajni nadzor, dok upravitelj sa tim osobljem dolazi u službeni dodir samo mesečno jedanput, a i uz najbolju volju mnoga mesta nemože obaći ni jedanput u godini. Dvogodišnjom lugarskom školom osigurao bi se u smislu Zakona o činovnicima lugarima položaj zvaničnika koji oni prema važnosti svoje službe svakako treba da dobiju. 4- Paralelno vodena jednogodišnja i dvogodišnja lugarska škola. Ako se za obe traži jednaka pretsprema (4 razr. osn. škole), najveći bi se broj kandidata u svoju veliku korist odlučio za pohađanje dvogodišnje škole, a poželjno bi bilo baš obratno. Ako bi se za dvogodišnju školu tražila pretsprema od dva ili četiri razr. srednje škole, vratili bismo se dvogodišnjoj šumarskoj školi, kakva je već bila u Sarajevu. 5. Tečajevi za čuvare lova. Kako kod nas čisto umetno uzgajanje divljači općenito uzevši ne igra veliku ulogu i kako je broj lovarskoga osoblja dosta neznatan pa se takova nastava ne bi mogla vršiti redovno bez prekida, što je na veliku štetu takove nastave, nema potrebe, da se za ovo osoblje otvaraju posebni tečajevi — tim više što se lovarstvo i šum. zoologija u nižem tečaju (prvoj godini dvogodišnje lugarske škole) predaje u opsegu koji je za naše prilike za to osoblje dovoljan. Prema tome otpada i potreba obdržavanja posebnoga lovačko-čuvarskog ispita, jer su apsolventi lugarske škole kvalifikovani i za lovačko-čuvarsku službu. Takav bi se ispit mogao propisati samo za one lovne čuvare koji se već nalaze u toj službi, a nemaju lugarske škole. 6, Lugarski ispit. Lugarski ispit imao je svrhu, da se starijim organima u državnoj službi pruži mogućnost, da u smislu čl. 135 Zakona o šumama ostaju i dalje na svojim položajima. Potpuno bi bilo neopravdano, da se organi sa takovim ispitom i mizernom stručnom spremom prime u državnu službu kraj kvalifikovanih reflektanata, koji su u nižem tečaju lugarske škole ili u kurzu za šum. tehn. pomoćno osoblje kroz deset mjeseci redovne nastave stekli temeljnu stručnu spremu. Izuzetak bi se mogao učiniti s obzirom na lica sa lugarskim ispitom, koja su ranije služila u drž. lugarskoj službi pa su bez svoje krivice bila otpuštena iz službe. 103 |