DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1935 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Zbog umanjenog broja pora umanjena je i sposobnost upaljivosti, te iznosi petinu do šestinu upaljivosti jelovine ili trećinu bukovine. Prvi pokusi oko sličnog prepariranja drva potječu već od prije dvadeset godina, ali prvi rezultati od praktičke vrijednosti postignuli su se tek pred kratko vrijeme. Sortiment drva mora biti prvorazredan, a od te vrsti danas jedina tvornica (u TerApel- u u Nizozemskoj) upotrebljava u prvom redu bukovinu i tek nešto brestovine. Bukovine je kod nas dosta, a medu njome i vrlo dobre. Ing. O. Piškorić. STRUČNA SPREMA ŠUM. ZAŠTITNOG I TEHN. POMOĆNOG OSOBLJA. Lugarske škole u Sarajevu i Mariboru imaju dosada jednogodišnju nastavu. Prema Naredbi Ministarstva prosvete ove škole nisu ravne dvama razredima srednje škole, iako je Ministarstvo šuma i rudnika potrebu zatim nekoliko puta obrazlagalo. I pokušaj Ministarstva šuma i rudnika, da se rang ovih škola odredi putem Fnansijskoga zakona, ostao je bezuspešan. Prema tome apsolventi mogu postati samo služitelji, što je svakako nepravedno, ako se uvaži sprema i položaj ovih organa naspram ostalih služitelja. S ovih razloga je Ministarstvo šuma i rudnika u god. 1934. tražilo mišljenja direkcija šuma i banskih uprava, a mislim i Jugosl. šum. udruženja u tome predmetu i to u pogledu općega proširenja nastave na lugarski.n školama na dve godine ili paralelne jednogodišnje i dvogodišnje nastave, zatim u pogledu otvaranja posebnih tečajeva za lovne čuvare i primanja osoba sa lugarškim ispitom u drž. službu. Ovo pitanje spada svakako medu najvažnija pitanja u organizaciji naše šumarske službe, jer upravno osoblje izdaje samo naloge, a kako će se ovi nalozi i ukupna služba vršiti, to ovisi o revnosti i stručnoj spremi zaštitnih i tehn. pomoćnih organa. Historijat God. 1921 napisao sam raspravu o ovome pitanju u Jugoslavenskoj šumi (br. 4 i 5), u kojoj sam medu ostalim istakao, da, nama u prilikama, u kojima — već prema površinama šum. uprava — niko ne može negirati ekstenzivno gospodarenje, manjka između inženjera i lugara srednji stepen t. j . šumarsko tehničko pomoćno osoblje i, otkako je obustavila rad tadašnja šumarska škola u Sarajevu, također i škola ´koja bi spremala ovo osoblje. Potrebu toga osoblja naglasilo je sada i Ministarstvo u ekspozeu za pokrenuto pitanje. God. 1920 pokrenuo je ovo pitanje zvanično tadašnji upravitelj Lugarske škole u Aleksrncu inž. Sava Vučetić, a god. 1922 pozabavilo se je i Jugosl. šum. udruženje opširno ovim pitanjem. Osim referata potpisanoga štampani su tada u Šumarskom listu i referati još šestorice šum. stručnjaka. Izložena stanovišta u mnogome su se pogledu skoro dijametralno razilazila, a mislim da je bilo slično i sa odgovorima, koje je Ministarstvo primilo na svoj raspis, premda je konkretnim pitanjima već znatno skučeno razmimoilaženje mišljenja. Na podlozi spomenutih referata primila je glavna skupština Jugosl. šum. udruženja u Beogradu god. 1922. predlog VIII. sekcije JŠU. o izobrazbi lugarsko g osoblj a u ovoj stilizaciji: »Za izobrazbu šumarsko-čuvarskog ili lugarskog osoblja traži se pučka škola, svršeno vojništvo i jednogodišnji tečaj. Od naučne godine da učenici provedu prva tri meseca u vanjskoj praksi.« Glede tehn . pomoćno g osoblj a upućen je predmet ponovno odboru na proučavanje i odbor je resio na svojoj petoj seduici u junu 1923 ovako: »Načelno se zabacuje šumarska srednja škola (4 razr. srednje škole i 4 razr. šumarske škole). Pitanje da se resi jednoobrazno za cjelu državu. Da se osnuje jednogodišnja niža šumarska škola. Pretsprema lugarska škola s vrlo dobrim uspehom, niša gospodarska škola ili bar dva razr. srednje škole i to nakon dvogodišnje prakse.« J01 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1935 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Donesena mišljenja se — mislim — u praksi ne bi pokazala celishodnim. Ističem za primer samo sledcće: Svi osećamo nedostatke u praksi šum. inženjera, a kako će istom izgledati lugarska praksa i to praksa čoveka, koji nema ni najelementarnijih pojmova o šumarstvu! Najpre se teoretički uči, a onda se teoretičko znanje primenjuje i usavršava u praksi. Na drugome mestu : Apsolventi lugarske škole s vrlo dobrim uspehom, niže ratarske škole i oni sa dva razreda srednje škole jako su heterogeni materijal. Zašto da se to bez potrebe čini, kada ima i odviše reflektanata sa jednoobraznom spremom? Iz svega se pak navedenoga razabire, da je prevladalo mišljenje, da zaštitno osoblje dobije jednogodišnju, a tehn. pomoćno osoblje dvogodišnju šumarsku stručnu spremu. Ovo se slaže i sa načelima spremanja toga osoblja u drugim državama (jednogodišnje lugarske škole i dvogodišnje šumarske niže škole). Razlaganje pojedinih načina stručnoga spremanja za šum. zašt. i tehn. pom. osoblje. 1. Kurz za šum. tehn. pomoćno osoblje pri Lugarskoj školi u Sarajevu. Ovi su desetmesečni kurzevi (sada deseti) udešeni tako, da sadrže ukupnu spremu za šum. tehn. pomoćno osoblje, prema, tome gradivo nižeg i višeg tečaja lugarske škole (osim osnova šum. graditeljstva). Ovo se je moglo postići time, da se predavanje (34 časa na sedmicu) vrši po stalnim, iskusnim nastavnicima sa preciznim rasporedom gradiva, specijalno u ovu svrhu izrađenim i štampanim udžbenicima, uz odličnu, obilnu zbirku svih potrebnih učila, uz rasadnik i plohu za uzgajanje šuma i pošumljavanje krša, forsiranim radom u kome je također rezervisano vreme za potrebne praktične radove i ekskurzije. Uspeh je ove nastave bio vrlo dobar, ali postoji nedostatak što se radi jednogodišnjeg trajanja nastave nije mogla postići ravnopravnost sa nižim i višim tečajem lugarske škole te zakonom traženom; kvalifikacijom za zvaničnike i što je rad forsiran. 2. Niži i viši tečaj lugarske škole. U ovome slučaju svršava ukupno zaštitno osoblje (služitelji) pre stupanja u drž. službu 10-mesečni niži tečaj, a po praksi od najmanje dve godine upućuju se molbe najboljih između tih organa, koji su niži tečaj svršili sa vrlo dobrim usnehom i pokazali se i u praksi vrlo dobro upotrebivim, sa mišljenjem neposrednoga starešine i direkcije šuma banskoj upravi, da između njih izabere ograničeni broj kandidata za viši tečaj. U ovome se slučaju službenicima podeljuje otsustvo od 10 meseci u neposrednome interesu drž. službe uz pravo na njihove prinadležnosti prema § 97 Zakona o činovnicima. Kako se ovo otsustvo podeljuje uz uvet, da za vreme otsustva dotičnoga organa ostali organi nadleštva vrše njegove dužnosti, ne nastaju iz toga postupka po državu direktni posebni izdaci. Dobra je strana toga postupka što se ovde tehničko pomoćno osoblje (zvaničnici) izabire između najboljih od zaštitnoga osoblja (služitelji), a tešk i su nedostaci , da osoblje dolazi na viši tečaj tek nekoliko godina iza nižega pa je međutim zaboravilo gradivo nižega tečaja, da se u niži tečaj mora zbiti ukupno gradivo lugara, a viši tečaj ostaje samo za opetovanje i proširenje toga znanja, da država škol-jc ove organe kao državne službenike na svoj trošak, jer premda nema neposrednih izdataka za supstitucije, ipak ovim postupkom trpi služba, da je često vrlo sposobnome organu nemoguće doći do tečaja, jer se njegova služba nemože za vreme tečaja vršiti bez dodeljenja zamenika ili aspirant nema sretstava za življenje odvojeno od svoje porodice na lugarskoj školi za vreme tečaja i da se ovi tečajevi ne obdržavaju godišnje, nego tek po prilici svake četvrte godine i to zbog razmera u broju šumarskog čuvarskog naspram tehničkog pomoćnog osoblja. 102 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1935 str. 29 <-- 29 --> PDF |
3. Dvogodišnja lugarska škola. Dvogodišnjom lugarskom školom može se postići mnogo bolji uspeh, nego putem nižega i višega tečaja, jer nastava teče neprekidno i jer se nastavno gradivo može povoljnije da raspodeli na dve školske godine, budući da inače treba u niži tečaj zbiti ukupno znanje lugara, dok viši tečaj ostaje samo za opetovanje, proširenje i upotpu^ njavanje gradiva nižega tečaja, koje je kandidat velikim delom već zaboravio, kada nekoliko godina iza nižega tečaja stupa u viši tečaj. Kandidati se i druge školske godine školuju o svome vlastitom trošku, dok ih na višem tečaju školuje država kao svoje organe o svome trošku. Uz dvogodišnju lugarsku školu mogli bismo se podičiti, da imamo bolje spremljeno ukupn o lugarsko pomoćno osoblje i od država koje stoje na mnogo višem stepenu razvoja, nego što je to danas kod nas slučaj, a obrazloženje bi tome bilo, da mi U najvećem delu naše države danas gospodarimo ekstenzivno i prema tome sa šumskim upravama ogromnih površina, gde upravni činovnik ne može da vodi gospodarstvo bez dobro spremnoga tehničkog pomoćnog osoblja, jer su tome osoblju poverenl ogromni kompleksi vrednih šuma, u kojima ono vrši samostalno rad i trajni nadzor, dok upravitelj sa tim osobljem dolazi u službeni dodir samo mesečno jedanput, a i uz najbolju volju mnoga mesta nemože obaći ni jedanput u godini. Dvogodišnjom lugarskom školom osigurao bi se u smislu Zakona o činovnicima lugarima položaj zvaničnika koji oni prema važnosti svoje službe svakako treba da dobiju. 4- Paralelno vodena jednogodišnja i dvogodišnja lugarska škola. Ako se za obe traži jednaka pretsprema (4 razr. osn. škole), najveći bi se broj kandidata u svoju veliku korist odlučio za pohađanje dvogodišnje škole, a poželjno bi bilo baš obratno. Ako bi se za dvogodišnju školu tražila pretsprema od dva ili četiri razr. srednje škole, vratili bismo se dvogodišnjoj šumarskoj školi, kakva je već bila u Sarajevu. 5. Tečajevi za čuvare lova. Kako kod nas čisto umetno uzgajanje divljači općenito uzevši ne igra veliku ulogu i kako je broj lovarskoga osoblja dosta neznatan pa se takova nastava ne bi mogla vršiti redovno bez prekida, što je na veliku štetu takove nastave, nema potrebe, da se za ovo osoblje otvaraju posebni tečajevi — tim više što se lovarstvo i šum. zoologija u nižem tečaju (prvoj godini dvogodišnje lugarske škole) predaje u opsegu koji je za naše prilike za to osoblje dovoljan. Prema tome otpada i potreba obdržavanja posebnoga lovačko-čuvarskog ispita, jer su apsolventi lugarske škole kvalifikovani i za lovačko-čuvarsku službu. Takav bi se ispit mogao propisati samo za one lovne čuvare koji se već nalaze u toj službi, a nemaju lugarske škole. 6, Lugarski ispit. Lugarski ispit imao je svrhu, da se starijim organima u državnoj službi pruži mogućnost, da u smislu čl. 135 Zakona o šumama ostaju i dalje na svojim položajima. Potpuno bi bilo neopravdano, da se organi sa takovim ispitom i mizernom stručnom spremom prime u državnu službu kraj kvalifikovanih reflektanata, koji su u nižem tečaju lugarske škole ili u kurzu za šum. tehn. pomoćno osoblje kroz deset mjeseci redovne nastave stekli temeljnu stručnu spremu. Izuzetak bi se mogao učiniti s obzirom na lica sa lugarskim ispitom, koja su ranije služila u drž. lugarskoj službi pa su bez svoje krivice bila otpuštena iz službe. 103 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1935 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Zakjueak Prema prednjem obrazloženju zastupam ovo mišljenje: Bilo bi korisno, da se prema našim prilikama nastava na lugarskoj školi produži na dve godine za sve šumarsko zaštitno i tehn. pomoćno osoblje. Sledi raspored predmeta i nedeljnih časova za takovu školu, a uporedbe radi također i raspored za 10-mesečne kurževe za šum. tehn. i pomoćno osoblje, kako se već kroz deset godina obdržavaju na Lugarskoj školi u Sarajevu. Kurz za šum. Dvogodišnja tehn. p. osob. lugarska šk. 1 sem. 2 sem. 1 raz. 2 raz 1 Srpski ili hrvatski jezik 2 Račun i geometrija 3 Prirodoslovlje (fizika i kemija) 4 Zemljopis . Istorija 6 Lepo pisanje i crtanje 7 Higijena i prva pomoć 8 Sokolstvo ....... . 9 Šumarska botanika 2 10 Uzgajanje šuma 4 11 Nauka o podneblju i tloznanstvu (pod st. 10) 12 Lovstvo i ribarstvo sa šum. zoologijom 13 Zaštita šuma sa entomologijom 14 Uporaba šuma sa transportnim sretstvima 15 Dendrometrija sa osnovima uregjivanja šuma ..... . 16 Geodezija 17 Geodetsko crtanje (pod st. 6) 18 Organizacija šumarstva, pism. radovi i zakoni 3 5 19 Šumarsko graditeljstvo 20 Ratarstvo Ukupno časova nedeljno 33 34 29 30 Prednji se raspored predmeta i nedeljnih časova ne osniva samo na rasporedima za takove škole u drugim zemljama, nego je i kod nas kroz 10 godina praktično provađan i iprema tome potpuno u praksi okušan i kao vrlo dobar pronađen. U njemu je postignuta potpuna zaokruženost i uravnoteženost potrebnoga gradiva i ispunjene su sve praznine između pojedinih općih i stručnih predmeta. Pretsprcma za ovu školu bila bi osnovna škola, a primali bi se kao i dosada odrasli ljudi (ne preko 28 godina), koji su otslužili vojsku, dobroga su vladanja, fizički i duševno potpuno zdravi i sposobni za lugarsku službu u visokim gorama. Pri primanju u školu polagali bi prijamni ispit, da dokažu dobru pismenost latinicom i ćirilicom, lako čitanje obih pisama (štampano i pisano), te četiri osnovne forme računa sa upotrebom desetiene tačke. Kako Ministarstvo danas raspolaže sa mnogo kvalifikovanih aspiranata na lugarska mesta, a Lugarska će škola u Sarajevu i ove školske godine osposobiti još oko 104 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1935 str. 31 <-- 31 --> PDF |
50 takovih aspiranata, dvogodišnja bi lugarska škola u Sarajevu za prvo vreme primala kandidate samo svake druge godine, a tek pošto se ukaže potreba za većom produkcijom, ona bi radila normalno to jest održavala bi paralelno i prvo i drugo godište. Daći, ikoji ne pokažu bar dovoljan uspeh u prvome (pripravnome) godištu, isključeni bi bili od daljega pohađanja škole, a oni, koji iza drugoga godišta ne polože odlazili ispit, mogli bi, ako im to ispitno poverenstvo odobri, polagati /popravni ispit iz predmeta, iz kojih nisu udovoljili zahtevima. Uvađanje dvogodišnje lugarske škole u Sarajevu na ovaj način ne bi iziskivalo .nikakovih novih izdataka ni novoga nastavnog osoblja, nego je samo potrebno rešenje o otvaranju te škole. Jedan takav državni zavod u Sarajevu koji će redovno raditi (što je vrlo važno za uspeh nastave) dovoljan je za potrebe naše države, ali je svakako korisno, da se iza potrebe Dravske banovine i dalje održava tamošnja b a TI . v i . s k a lugarska (niža šumarska) škola i to zbog slovenskoga jezika i posebnih okolnosti tamošnjega šumarstva, napose zbog velikoga broja malih šumoposednika u toj banovini, koje su okolnosti i dovele do otvaranja te škole. Postoji zakonska mogućnost, da se najboljim između tako stručno spremljenih zvaničnika po § 8 Zakona o činovnicima omogući nakon 10 godina službe i napredovanje u redove činovnika sa nepotpunom srednjoškolskom spremom (u ovom slučaju šumarsko stručno pomoćno osoblje, a ne administrativno), pošto eventualno polaganjem stručnoga ispita dokažu dovoljnu spremu. Ovim se tek postupkom može ispuniti osetljiva praznina između šumarskih inženjera i lugarskoga osoblja, a bez posebnih šumarskih škola, Lugarska škola u Sarajevu osposobila je tokom zadnjih godina velik broj organa, koji su danas služitelji, a njihova bi sudbina bila zapečaćena otvaranjem dvogodišnje lugarske škole. Ovo je golema nepravda, koju u punoj meri oseća i iMinistarstvo šuma i rudnika, pa je na sve moguće načine tražilo puta, da im se omogući napredovanje za zvaničnike. § 326 Zakona o činovnicima pruža zakonsku podlogu, da se svi takovi organi, ikoji s-´ bili ma u kome svojstvu u državnoj službi 1. aprila 1931. god., prevedu za zvaničnike. Licima, koja su bila nameštena iza toga datuma, a svršila su kurz za šumarsko ,tehn. pomoćno osoblje na Lugarskoj školi u Sarajevu, trebalo bi dozvoliti, da mogu ina Lugarskoj školi u Sarajevu položiti odlazni ispit dvogodišnje lugarske škole, jer se vidi iz priloženoga rasporeda predmeta toga kurza i prednjega izveštaja, da su .oni forsiranim radom za godinu dana svršili u glavnom gradivo dvogodišnje lugarske .škole. Tako će se bar najboljima među njima, koji se osećaju sposobnima da polože taj ispit, omogućiti napredovanje za zvaničnike i tako pravedno resiti to teško (pitanje. Pored dvogodišnje lugarske škole ne treba držati i jednogodišnju za služitelje 5 napred izloženih razloga i jer Ministarstvo opravdano želi, da lugari prema važnosti /njihove službe budu ili bar vremenom mogu postati zvaničnici. Ne treba osnivati specijalne tečajeve za čuvare lova. Ne treba primati kandidate sa dosadašnjim lugarskim ispitom, a bez škole ((lugarske) u državnu lugarskui službu, dok ima kandidata, koji su svršili lugarsku Školu, a čekaju na nameštenje. Izuzetak bi činili oni koji su ranije služili u drž. lugarskoj službi, pa su bez svoje krivice bili otpušteni iz službe (redukcije). Dragutin Veseli, viši šum. savetnik upravitelj Lugarske škole u Sarajevu. 105 |