DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1935 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Zbog umanjenog broja pora umanjena je i sposobnost upaljivosti, te iznosi petinu do šestinu upaljivosti jelovine ili trećinu bukovine. Prvi pokusi oko sličnog prepariranja drva potječu već od prije dvadeset godina, ali prvi rezultati od praktičke vrijednosti postignuli su se tek pred kratko vrijeme. Sortiment drva mora biti prvorazredan, a od te vrsti danas jedina tvornica (u TerApel- u u Nizozemskoj) upotrebljava u prvom redu bukovinu i tek nešto brestovine. Bukovine je kod nas dosta, a medu njome i vrlo dobre. Ing. O. Piškorić. STRUČNA SPREMA ŠUM. ZAŠTITNOG I TEHN. POMOĆNOG OSOBLJA. Lugarske škole u Sarajevu i Mariboru imaju dosada jednogodišnju nastavu. Prema Naredbi Ministarstva prosvete ove škole nisu ravne dvama razredima srednje škole, iako je Ministarstvo šuma i rudnika potrebu zatim nekoliko puta obrazlagalo. I pokušaj Ministarstva šuma i rudnika, da se rang ovih škola odredi putem Fnansijskoga zakona, ostao je bezuspešan. Prema tome apsolventi mogu postati samo služitelji, što je svakako nepravedno, ako se uvaži sprema i položaj ovih organa naspram ostalih služitelja. S ovih razloga je Ministarstvo šuma i rudnika u god. 1934. tražilo mišljenja direkcija šuma i banskih uprava, a mislim i Jugosl. šum. udruženja u tome predmetu i to u pogledu općega proširenja nastave na lugarski.n školama na dve godine ili paralelne jednogodišnje i dvogodišnje nastave, zatim u pogledu otvaranja posebnih tečajeva za lovne čuvare i primanja osoba sa lugarškim ispitom u drž. službu. Ovo pitanje spada svakako medu najvažnija pitanja u organizaciji naše šumarske službe, jer upravno osoblje izdaje samo naloge, a kako će se ovi nalozi i ukupna služba vršiti, to ovisi o revnosti i stručnoj spremi zaštitnih i tehn. pomoćnih organa. Historijat God. 1921 napisao sam raspravu o ovome pitanju u Jugoslavenskoj šumi (br. 4 i 5), u kojoj sam medu ostalim istakao, da, nama u prilikama, u kojima — već prema površinama šum. uprava — niko ne može negirati ekstenzivno gospodarenje, manjka između inženjera i lugara srednji stepen t. j . šumarsko tehničko pomoćno osoblje i, otkako je obustavila rad tadašnja šumarska škola u Sarajevu, također i škola ´koja bi spremala ovo osoblje. Potrebu toga osoblja naglasilo je sada i Ministarstvo u ekspozeu za pokrenuto pitanje. God. 1920 pokrenuo je ovo pitanje zvanično tadašnji upravitelj Lugarske škole u Aleksrncu inž. Sava Vučetić, a god. 1922 pozabavilo se je i Jugosl. šum. udruženje opširno ovim pitanjem. Osim referata potpisanoga štampani su tada u Šumarskom listu i referati još šestorice šum. stručnjaka. Izložena stanovišta u mnogome su se pogledu skoro dijametralno razilazila, a mislim da je bilo slično i sa odgovorima, koje je Ministarstvo primilo na svoj raspis, premda je konkretnim pitanjima već znatno skučeno razmimoilaženje mišljenja. Na podlozi spomenutih referata primila je glavna skupština Jugosl. šum. udruženja u Beogradu god. 1922. predlog VIII. sekcije JŠU. o izobrazbi lugarsko g osoblj a u ovoj stilizaciji: »Za izobrazbu šumarsko-čuvarskog ili lugarskog osoblja traži se pučka škola, svršeno vojništvo i jednogodišnji tečaj. Od naučne godine da učenici provedu prva tri meseca u vanjskoj praksi.« Glede tehn . pomoćno g osoblj a upućen je predmet ponovno odboru na proučavanje i odbor je resio na svojoj petoj seduici u junu 1923 ovako: »Načelno se zabacuje šumarska srednja škola (4 razr. srednje škole i 4 razr. šumarske škole). Pitanje da se resi jednoobrazno za cjelu državu. Da se osnuje jednogodišnja niža šumarska škola. Pretsprema lugarska škola s vrlo dobrim uspehom, niša gospodarska škola ili bar dva razr. srednje škole i to nakon dvogodišnje prakse.« J01 |