DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1935 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Razume se, da svaku razdeobu stabala na vrednostne razrede odn. karakteristiku pojedinih vrednosnih razreda treba da diktira stvarno stanje dotične sastojine kao i cilj i način rada. U našem slučaju nismo uzimali u obzir visinske razrede, pošto ovi u prebornoj šumi nisu od tolikog značaja kao na pr. u šumi sa oplodnom sečom. Kod doznake za seču uzimana su sva stabla VI. vrednostnog razreda, nadalje po mogućnosti sva stabla V., a delomice i IV. vredn. razreda kao i stabla iznad 50 cm., u koliko protivno nisu određivali uzgojni razlozi. Imajući u vidu, da su predmetne sastojine oblika prašumskog sa svima tipičnim crtama, to bi se seča imala smatrati kao prelaz iz prašume u uredno preborno gospodarenje. Kod obeležavanja vodilo se računa o tome, da se ne ide ispod određenog minimuma temeljnice stabala, dakle da posle seče ostane još oko 16 m.2 po Ha. Ostavljana su stabla boljih vrednostnih razreda ispod 50 cm., te pojedina stabla iznad 50 cm., u koliko su to zahtevali uzgojni obziri. Kod prvih 5 primernih ploha, posle njihova obračunavanja, morale su se vršiti naknadne korekture, ali u neznatnom opsegu. Prvi uzeti intenzitet bio je nešto jači. U najgorem slučaju bilo je ostavljeno kod prvog obeležavanja na primernoj plohi 14.8 m.2 temeljnice po Ha. To je i razumljivo, ako se uoči, da se (kako bih nazvao) »kvalitativni indeks« tih prašuma kreće u glavnom između III. i IV. vrednostnog razreda, dakle ispod dobroga, te je bilo teško odlučiti, da se ostavljaju i nekoja stabla ne samo IV. vredn. razreda, već mestimice (radi zaštite tla i zasene podmlatka) i stabla V. vrednostnog razreda. Kod zadnjih primernih ploha nisu bile potrebne nakdnadne korekture. Kod prve doznake uzeto je za seču ono, što je trebalo i što je moglo da se uzme. Posle završenog obračunavanja primernih ploha videlo se, da je izlučivanje sastojina bilo prilično dobro provedeno. Tako sastojine u delu pod II. imale su od 10 cm. dalje 176 stabala sa 557.08 m.3 i 38.07 m." temeljnice, pod III. na zapadnim ekspozicijama 217 stabala sa 383.82 m.3 i 28.93 m.2 temeljnice, pod III. na istočnim ekspozicijama 347 stabala sa 309 m.3 i 28.64 m.2 temeljnice, pod IV. — 260 stabala sa 481.08 m.3 i 34.49 m.2 temeljnice, pod V. — 304 stabla sa 340.31 m.3 i 26.92 m.2 temeljnice, pod VI. — 302 stabla sa 335.66 m.8 i 26.82 m.2 temeljnice i pod VII. — 156 stabala sa 317.28 m.3 i 26.94 m.2 temeljnice po Ha. Sastojine u šumksom delu pod V. i VI. pretstavljaju dva zasebna objekta za procenu, te su zato i zasebno pokazane. Moram primetiti, da su malone sva stabla VI. vrednostnog razreda (kao posve neupotrebljiva) pokazana samo po broju i debljinskom razredu, dok nisu uzeta u obzir kod obračunavanja drvne mase i temeljnice. Drvna masa svakog pojedinog stabla na primernoj plohi određena je po drvno-gromadnim tabelama za bukvu. Ako je stablo bilo šuplje, natrulo i si., to je njegova drvna masa pokazana sa odbitkom na neupotrebljivost. Prema navedenome iskazana drvna masa po Ha jeste korisna drvna masa sviju stabala od 10 cm. na više. Pošto su sastojine u šumskom predelu pod V. i VI. dolazile prve na red za seču, te pošto je postotak i način rada bio isti i kod ostalih sastojina, to ću prikaz daljeg rada ograničiti samo na te sastojine. Prema podacima primernih ploha, struktura sastojina u predelu pod V. i VI. jeste skoro ista, te ćemo zbog toga dalje računati sa srednjim podacima. Priložena tabela br. 1. pokazuje nam strukturu sastojine po broju stabala, drvnoj masi i temeljnici po debljinskim i vrednostnim razredima 37 |