DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1935 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Razume se, da svaku razdeobu stabala na vrednostne razrede
odn. karakteristiku pojedinih vrednosnih razreda treba da diktira stvarno
stanje dotične sastojine kao i cilj i način rada. U našem slučaju nismo
uzimali u obzir visinske razrede, pošto ovi u prebornoj šumi nisu od
tolikog značaja kao na pr. u šumi sa oplodnom sečom.


Kod doznake za seču uzimana su sva stabla VI. vrednostnog razreda,
nadalje po mogućnosti sva stabla V., a delomice i IV. vredn. razreda
kao i stabla iznad 50 cm., u koliko protivno nisu određivali uzgojni
razlozi. Imajući u vidu, da su predmetne sastojine oblika prašumskog sa
svima tipičnim crtama, to bi se seča imala smatrati kao prelaz iz prašume
u uredno preborno gospodarenje. Kod obeležavanja vodilo se
računa o tome, da se ne ide ispod određenog minimuma temeljnice stabala,
dakle da posle seče ostane još oko 16 m.2 po Ha. Ostavljana su
stabla boljih vrednostnih razreda ispod 50 cm., te pojedina stabla iznad
50 cm., u koliko su to zahtevali uzgojni obziri. Kod prvih 5 primernih
ploha, posle njihova obračunavanja, morale su se vršiti naknadne korekture,
ali u neznatnom opsegu. Prvi uzeti intenzitet bio je nešto jači.
U najgorem slučaju bilo je ostavljeno kod prvog obeležavanja na primernoj
plohi 14.8 m.2 temeljnice po Ha. To je i razumljivo, ako se uoči,
da se (kako bih nazvao) »kvalitativni indeks« tih prašuma kreće u glavnom
između III. i IV. vrednostnog razreda, dakle ispod dobroga, te je
bilo teško odlučiti, da se ostavljaju i nekoja stabla ne samo IV. vredn.
razreda, već mestimice (radi zaštite tla i zasene podmlatka) i stabla V.
vrednostnog razreda. Kod zadnjih primernih ploha nisu bile potrebne
nakdnadne korekture. Kod prve doznake uzeto je za seču ono, što je
trebalo i što je moglo da se uzme. Posle završenog obračunavanja primernih
ploha videlo se, da je izlučivanje sastojina bilo prilično dobro
provedeno.


Tako sastojine u delu pod II. imale su od 10 cm. dalje 176 stabala
sa 557.08 m.3 i 38.07 m." temeljnice, pod III. na zapadnim ekspozicijama
217 stabala sa 383.82 m.3 i 28.93 m.2 temeljnice, pod III. na istočnim
ekspozicijama 347 stabala sa 309 m.3 i 28.64 m.2 temeljnice, pod IV. —
260 stabala sa 481.08 m.3 i 34.49 m.2 temeljnice, pod V. — 304 stabla
sa 340.31 m.3 i 26.92 m.2 temeljnice, pod VI. — 302 stabla sa 335.66 m.8
i 26.82 m.2 temeljnice i pod VII. — 156 stabala sa 317.28 m.3 i 26.94 m.2
temeljnice po Ha. Sastojine u šumksom delu pod V. i VI. pretstavljaju
dva zasebna objekta za procenu, te su zato i zasebno pokazane. Moram
primetiti, da su malone sva stabla VI. vrednostnog razreda (kao posve
neupotrebljiva) pokazana samo po broju i debljinskom razredu, dok nisu
uzeta u obzir kod obračunavanja drvne mase i temeljnice. Drvna masa
svakog pojedinog stabla na primernoj plohi određena je po drvno-gromadnim
tabelama za bukvu. Ako je stablo bilo šuplje, natrulo i si., to
je njegova drvna masa pokazana sa odbitkom na neupotrebljivost.
Prema navedenome iskazana drvna masa po Ha jeste korisna drvna
masa sviju stabala od 10 cm. na više.


Pošto su sastojine u šumskom predelu pod V. i VI. dolazile prve
na red za seču, te pošto je postotak i način rada bio isti i kod ostalih
sastojina, to ću prikaz daljeg rada ograničiti samo na te sastojine. Prema
podacima primernih ploha, struktura sastojina u predelu pod V. i VI.
jeste skoro ista, te ćemo zbog toga dalje računati sa srednjim podacima.
Priložena tabela br. 1. pokazuje nam strukturu sastojine po broju stabala,
drvnoj masi i temeljnici po debljinskim i vrednostnim razredima


37