DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1935 str. 29 <-- 29 --> PDF |
snosti unutar zadruga. Zato je i potrebno kod istraživanja epffitskih zadruga, za njihovo ograničenje i karakteriziranje iznalaženje ovakovih svojstvenih vrsta, koje su u svome raširenju strogo vezane na određene zadruge, ne dolazeći u pravilu nikada izvan njih. No nije dosta da mi našu pažnju posvetimo samo traženju i iznalaženju svojstvenih vrsta. Za potpuno upoznavanje epifitskih zadruga potrebno je proučavanje i ostalih njihovih elemenata, čija vezanost na zadrugu, pa međusobni odnošaj i uloga u zadruzi može da bude najrazličitija. Takovim proučavanjem dobit ćemo predodžbu o unutrašnjoj struktur i izvjesne zadruge. To se postizava snimanjem i procjenjivanjem čitavog sastava pojedinih jedinstvenih dijelova epifitskog pokrova. Prvo je kod takovog snimanja da tačno upoznamo floristički sastav izvjesne vegetacijske cjeline, recimo na primjer, sjeveru izloženu plohu donjeg dijela bukovog trupca. Uz poznavanje florističkog sastava, koji je ujedno osnov svake biljne zadruge, potrebna je i procjena s obzirom na pokrovnost, koju svi individui jedne vrste zauzimaju u cjelokupnom epifitskom pokrovu odabrane plohe. Usporedbom većeg broja ovako snimljenih površina jedinstvenog epifitskog sastava dobiva se pregledna slika o vrijednosti i o ulozi pojedinih vrsta u proučavanoj zadruzi. Daljnjim međusobnim uporedivanjem već ograničenih socioloških jedinica dobiva se dublji uvid u čitavi vegetacijski pokrop epifita i ustanovljuje (sistematska) vrijednost dobivenih zadruga. Kao osnovnu zadrugu uzimamo asocijaciju , dok više srodnih asocijacija obuhvaćamo zadrugom višega stepena, svezom, ove opet redom i t. d., slično otprilike kao i u sistematici pojedinih oblika. No i unutar osnovne socijološke jedinice može djelovanjem raznih faktora da prevladava ova ili ona vrsta, uslijed čega dolazi do promjene u izgledu čitave zadruge: takova odstupanja od tipskog i raširenog osnovnog oblika zadruge označujemo facijesima. Kad smo potpuno upoznali sastav izvjesne epifitske zadruge, to možemo da proučavamo njezin razvoj i s time povezane promjene u njoj u dva smjera: prostorno , u raširenju (s obzirom na podlogu, te vertikalnu i horizontalnu razgranu) ivremensk i (s obzirom na slijed naseljavanja pojedinih elemenata unutar jedne zadruge i slijed jedne zadruge na drugu). Te su sukcesije za razumijevanje sastava i razvoja epifitske vegetacije uopće vrlo važne, njihovo nam proučavanje najviše pomaže za razumijevanje naseljavanja raznih epifitskih skupina i njihovog života neki put i u vrlo nepovoljnim prilikama. (Nastavit će se — A suivre) 59 |