DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1935 str. 28 <-- 28 --> PDF |
je u glavnom tijesno prilegnutim epifitima, koji imaju sposobnost da se koriste vodom, što se cijedi niz stablo. Ti su oblici prilagođeni i na manju količinu svjetla. Drukčije je sa epifitima u krošnji: oni su prisiljeni da se građom svoga tijela približe oblicima, koji su najpodesniji za iskorišćavanje vode kao vodene pare iz okolne atmosfere, budući da tekućica preko tanjih dijelova stabla i preko ogranaka još brže otiče. Osim toga je tim oblicima potrebna i veća količina svjetla, koje mogu samo u tome gornjem sloju u dovoljnoj mjeri da nadu. No ni u tome ne vlada u našim šumama niti približna jednoličnost, svaka šuma ima svoju zasebnu ekologiju, izraženu u različitoj vrijednosti pojedinih faktora. Osvjetljenje, temperatura, vlaga, sve to varira od jedne vrste šuma do druge. U specijalnom dijelu ove rasprave vidjet ćemo, da je svaka od ovih šuma karakterizirana uz ostalo i naročitom kombinacijom epifitskih vrsta, slično u ostalom kao što je i svaka vrst stabla podesna za razvoj samo izvjesnog broja epifitskih oblika. ISTRAŽIVANJA EPIFITSKIH ZADRUGA NA DRVEĆU UMJERENOGA POJASA. Svaki onaj, koji dobro pozna naše šume, pa ih umije dobro da luči i karakterizira, mogao je da primjeti, kako se u nekoj izvjesnoj šumskoj zajednici uz karakterističnu grupaciju sveukupnog rašća pojavljuju na drveću samo izvjesni epifiti, sakupljeni u nekoj određenoj i karakterističnoj grupaciji, koja se uvijek ponavlja i vraća sa tom vrstom šume i njezinim elementima. Nisu samo izvjesni epifiti vezani u svome raširenju na izvjesno drveće, oni su možda još i više međusobno povezani, dolazeći uvijek samo u određenim i vrlo stalnim grupacijama. Pa kao što se ostalo niže i više bilje udružuje u određene i vrlo raširene zajednice, pa ne dolazi u svome normalnom raširenju nikada izvan tih zadruga, tako se i epifiti u svome raširenju na stablima vezuju u stalne i karakteristične zajednice, vrlo određenog i karakterističnog sastava. Kao produkat čitave skupine poznatih i nepoznatih faktora, zadruge su nam epifita ujedno i najpristupačnije, one nam najbolje daju sliku i pregled epifitskog pokrova kod nas. Istina je, da se epifitske zadruge u svojoj biti donekle razlikuju od ostalih biljnih zadruga, one su u svome sastavu i dolaženju daleko ovisnije o čitavom kompleksu faktora, čija su djelovanja, kako smo vidjeli, često puta vrlo komplicirana, kombinovana i ukrštena. No baš poradi toga, poradi djelovanja tolikih faktora i velike ovisnosti o podlozi i njezinim promjenama, epifitske su zadruge izgrađene iz elemenata, koji su u najviše slučajeva ekstremn o prilagođeni. Izbor vrsta, prilagodbe na izvjesne vanjske faktore, zajedničke nevolje i ogorčena životna borba učinile su epifitske zadruge još tješnjima, upućujući pojedine vrste jedne na druge. Na promjenu nekih faktora, koja može da nastupi i zbog promjene na samoj biljci kao nosiocu epifita, ne reagira svaki epifit napose, nego svi skupa kao jedna čvrsta, nedjeljiva cjelina, karakterizirana izvjesnim brojem karakterističnih, svojstveni h vrsta. Po svojstvenim vrstama možemo jedino sa sigurnošću lučiti ne samo jednu epifitsku zadrugu od druge, nego i epifitsku zadrugu od slične neepifitske. čiji sastav može često puta da bude vrlo sličan onoj zadruzi na drveću. Te su svojstvene vrste ujedno i najtješnje vezane uz određenu podlogu, pa se prema tome ovisnost prema podlozi donekle očituje u međusobnoj ovi58 |