DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1935 str. 27 <-- 27 --> PDF |
nijeg nagomilavanja hranivih tvari i vode omogućeno već za rana naseljavanje listaša, grmaša i mahova. Vrlo je često ispucana, trošna i na smoli jako bogata kora posve nepodesna za svaki epifitski život. Uzroci ove ovisnosti epifitskog razvoja o fizikalnim svojstvima kore ne leže samo u mehaničkoj vezi epifita sa korom i u različitom načinu pričvršćenja, nego možda još i više u promjeni, koju takova podloga vrši na brojne životne faktore. Tako će u prvome redu fakt´or vode i dosljedno tome opskrba njome znatno da se mijenja prema glatkoći odnosno rascjepkanosti kore. Preko jedne će kore voda brže, preko druge polaganije da otiče, u pukotinama će se voda duže zadržati i laganije ispariti. Sve to znatno utječe na izbor i razvoj epifitskog pokrova. Osim toga će sa vodom da se mijenja i faktor nagomilavanja i zadržavanja hranivih, organskih i anorganskih čestica. A sve to opet u vezi sa karakterom podloge. Kad je već govor o faktoru ishrane, potrebno je spomenuti, da su medu ostalim hranivim tvarima i nitrati vrlo odlučni za raširenje epifita. Izvjesna i manja količina spojeva sa dušikom može da pospješi razvoj epifita, dok veća količina i jače nagomilavanje tih spojeva obično djeluje u negativnom smislu, pa ima za posljedicu svako nazadovanje epifitskih organizama. Kako na faktor vode, kao najvažniji faktor za razvoj epifita, djeluje i jačina sunčanih zraka i njihovo trajanje, to će za raširenje epifita biti od velike važnosti ne samo položaj pojedinih stabala, nego i smještaj pojedinih njihovih dijelova u odnošaju prema osvjetljenju. Pojedina i izolirana stabla pokazivat će u svojoj ekonomiji vodom suvlji karakter, pa će i epifitska vegetacija na njima pokazivati takav karakter. Razvoj listaša, a naročito grmaša, bit će na takovim stablima razmjerno dosta slab. Slabiji razvoj ovih lišajskih skupina zapazit će se naročito na glavnom trupcu i na okrajnjim dijelovima krošnje. Uz osvjetljenje igrat će važnu ulogu kod naseljavanja i smještaj u terenu prema konfiguraciji čitavog kraja. Kad je govor o rasporedu i ekspoziciji pojedinih stabala raznih vrsta drveća, onda je potrebno nadovezati, kako do promjena životnih faktora na jednome stablu može doći i uslijed redovitih životnih pojava na biljci, na kojoj su epifiti naseljeni. Tako će opadanje lišća, jače razgranjene, starenje i sušenje pojedinih dijelova uvijek imati za posljedicu i promjene u životu epifitskog pokrova, koji je samo u nekim slučajevima donekle stalan i uravnotežen. Do znatno većih promjena u čitavom kompleksu faktora, a s time u vezi i do promjena u razvoju i u sastavu epifita, doći će u zadružnim skupinama ovog ili onog drveća, u šumama. Množina vlage, jakost osvjetljenja, temperatura, jednom riječju svi klimatski faktori s duboka se mijenjaju u jednoj takovoj zajednici. Vodenim parama zasićena atmosfera, a slabijim ishlapljivanjem i zračenjem povišena temperatura povoljno će djelovati na razvoj savršenijih vrsta epifita u šumama. Slabije osvjetljene naprotiv djelovat će nepovoljno na rast nekih epifitskih skupina i siliti ih, da se naseljuju u gornjim dijelovima stabala, u krošnjama, gdje je ipak intenzivnost svjetla znatno veća. Sumarnim djelovanjem spomenutih faktora doći će do važnog probira u sastavu epifitske vegetacije i do karakterističnog rasporeda na stablima. Tako ćemo i u onoj velikoj raznolikosti i prividnoj nepravilnosti u rasporedu epifitskog pokrova otkriti mnogu zakonitost: podnožje stabla i glavni trup pokriven 57 |