DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1935 str. 26 <-- 26 --> PDF |
šuma samo neznatno izvrgnuti isušenju. Ovo se može dogoditi skoro isključivo uslijed šumskog proredivanja kao i uslijed naglog otpadanja lišća, kada zbog jače promaje nastupa i jače isparivanje. No kako opadanje lišća kod drveća umjerenog pojasa pada u doba, kada su oborine znatno češće, a temperatura osjetljivo niža, to je za mahove kao i za ostale epifite i ova opasnost skoro nikakova. RAZNA OBILJEŽJA ŠUMSKOG DRVEĆA U VEZI SA ŽIVOTOM NJIHOVIH EPIFITA. Istraživanje životnih faktora potrebnih za razvoj epifita ne može se provađati neovisno o pojavama, koje se zbivaju na drveću, što služi kao podloga epifitskim organizmima. Napose treba pri tome osobitu pažnju posvetiti tome drveću kao živome objektu, koji je u neprestanoj promjeni. O karakteru drveća, o njegovoj gradi, o njegovom pojedinačnom i zadružnom načinu života ovise u stvari i mnogi osnovni životni faktori svakog epifita. Bez poznavanja tih karaktera ne mogu nam biti jasni ni ovi faktori. Zato ćemo se u ovome poglavlju pozabaviti sa nekim vrlo važnim karakterima ovih višegodišnjih biljaka, koji se mijenjaju od jedne sistematske jedinice do druge. Promjena će tih karaktera ići i od pojedinih i izoliranih individua do zadružnih skupina određene i vrlo karakteristične grupacije. Već smo u jednom poglavlju spomenuli, kako će naseljavanje i raspored epifita ovisiti uz ostale uvjete vrlo mnogo i o fizikalnim i kemijskim svojstvima kore. A mi znamo, da građa kore znatno varira prema vrsti dotične biljke. No uza sve te velike razlike u građi kore postoji i među mnoštvom našeg šumskog drveća nekoliko tipičnih skupina, koje su karakterizirane sličnim ili približno sličnim oznakama. Tako ćemo među ostalim razlikovati drveće, koje ima trajno glatku koru, zatim drveće sa glatkom korom u mladosti, a ispucanom u kasnijem stadiju i napokon drveće sa trajno manje više ispucanom korom. Ali i unutar ovih skupina postoje često puta znatne razlike, koje se očituju najbolje u raznolikom naseljavanju i razvoju epifita. Epifiti su vrlo osjetljivi objekti, pomoću kojih možemo najlakše čitati svaku i najmanju promjenu supstrata. Zato smo i istakli, da je za razumijevanje slijeda naseljavanja epifita potrebno promatrati epifitsku podlogu kao živo sredstvo, koje se sa razvojem i sa starošću stalno mijenja. Drveće sa pretežno glatkom korom, kao što su razne vrste zimzelenog i mediteranskog grmlja i drveća, pa mnoge vrste voćaka, a od našeg šumskog drveća u prvom redu bukva, grab, topola, pitomi kesten, brijest i t. d., zadržava kroz duže vrijeme epifitski pokrov izgrađen pretežno iz lišaja koraša, kojima se istom u kasnijim stadijima i na bolje prerađenu koru pridružuju lišaji listaši i grmaši pa mahovi, u koliko se ovi nisu na pojedinim mjestima već i ranije naselili. Jer treba znati — kako smo već u prvom poglavlju rekli — da su pojedini dijelovi stabla različito pokriveni epifitima: kod svake i najmanje površine na stablu i na njegovim dijelovima odlučuju uz to još i brojni lokalni faktori. Naseljavanje lišaja i ostalih epifita znatno je promijenjeno kod drveća sa jače ispucanom korom, kao što su uz sve crnogorično drveće još i hrastovi, razne vrste pirusa, jasen i t. d. Ovdje je zadržavanje lišaja koraša ograničeno samo na manje površine, dok je uslijed obil 56 |