DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1935 str. 19 <-- 19 --> PDF |
više individua mogu biti na bilo koji način prenašani s jednog mjesta na drugo. No nije dosta da vjetar s lakoćom prenaša rasplodne stanice i da ih odlaže u pukotinama kore. Za uspješan razvoj i postanak nove biljke iz takove stanice potrebno je nadasve, da na novom staništu postoj e povoljni uvjeti za njezino klijanje i za daljnji razvoj. A ti su uvjeti vrlo brojni i u glavnom ovisni o cjelokupnom stanju ekoloških faktora dotičnog staništa. Tako će u prvome redu na razvoj i izbor epifitskih oblika vrlo mnogo utjecati klimatsk i faktori , koji će najintenzivnije djelovati u smjeru odabiranja. Zato se na nekom drvetu i sa najbolje prerađenom korom ne će moći razviti neki epifiti, ako za njihov razvoj nisu pogodni klimatski faktori. Oni su odlučni za raspored epifitske vegetacije na zemlji, o njima ovisi ograničenje izvjesnih epifita na pojedina područja i visinske regije. Naročito je za takav raspored vrlo odlučna temperatur a i vlaga , čije djelovanje može uz to da bude i lokalnog karaktera, što opet ovisi o drveću, na kojem dolazi, kao i o načinu udruživanja toga drveća. Više na lokalni raspored epifitskih oblika znatno utječe svjetlo , kao jedan od osnovnih klimatskih faktora. I ako su spomenuti klimatski faktori bezuvjetno najodlučniji za razvoj i raširenje epifitske vegetacije, ipak i oni mogu u svome djelovanju da budu znatno modificirani i oslabljeni utjecajem faktora, koji se mijenjaju od mjesta do mjesta, a uvjetovani su u prvom redu vrstom piljke, na kojoj se epifit razvija. No i u ovom slučaju moramo uvažiti dva vrlo različita momenta, od kojih se prvi odnosi na biljku kao podlogu, a drugi na skup tih biljaka, koji u izgrađenoj zadruzi skupno i posve drukčije utječu na razvoj i raspored epifitske vegetacije. Novija su socijološka istraživanja biljaka pokazala, da biljne zadruge u svojim životnim pojavama drugačije reagiraju na vanjske faktore od pojedinih individua, da zadruga ima svoju zasebnu ekologiju. Mi ćemo vidjeti iz specijalnog dijela ove rasprave, da samo u potpunim i izgrađenim šumskim zadrugama dolazi do razvoja karakterističnih epifitskih grupaciia, dok na pojedinom drveću izvan zadružnih kompleksa možemo susresti samo fragmente takovih grupacija. Ovome momentu nije do sada u epifitskoj literaturi posvećivana dovoljna pažnja. Napokon će na razvoj epifita u najužem području odlučno djelovati već spomenuta podloga, čiji karakter može jako da varira ne samo s obzirom na njezina fizikalna i kemijska svojstva, nego i s obzirom na njezin smještaj i položaj na pojedinim organima, koji pružaju mogućnost da se epifiti nasele. Kad je govor o vrsti i položaju pojedinih organa biljke, na kojoj se naseljuju epifiti, donosim Ochsnerov u podjelu stabla na četiri bitno različita dijela: 1) podnožje, 2) srednji dio ili glavni trup, 3) dio ispod krošnje i 4) krošnja. Za svaki od ovih dijelova postoji razhč´ta skupina faktora, koji ga karakteriziraju i u različitoj mjeri omogućuju naseljavanje epifita. Ipak za sve ove dijelove i općenito vrijedi ovo pravilo: najpovoljniji je za razvoj epifita horizontalni položaj, nešto manje povoljan kosi, najmanje povoljan vertikalni smještaj, i ako nijedan od navedenih položaja ne isključuje makar i slabije naseljavanje. Ističem, da je ovo samo općenito pravilo, jer je faktično naseljavanje, kako smo 49 |