DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1935 str. 16     <-- 16 -->        PDF

smatra idealnom, ako se drvne mase triju markantnih debljinskih razreda
odnose kao 20:30:50. Pošto je Biollej podelio stabla preborne šume
na tanka, srednja i debela, te ako u našoj normalnoj prebornoj šumi kao
tanka stabla uzmemo stabla od 10—25 cm, srednja od 26—40 cm, a kao
debela ona preko 40 cm, onda ćemo dobiti, da tanka stabla imaju 22%,
srednja 32% i debela 46% celokupne drvne mase naše normalne preborne
šume. Određivanje granica tankih, srednjih i debelih stabala treba
da rezultira iz cilja, koji se hoće postići u konkretnoj šumi, te prema
tome odnosne granice ne moraju biti istovetne sa onima, koje je uzeo
Biollej u svojim prebornim šumama. Ako se uzme u obzir, da nekorisna
drvna masa, koja nije sadržana u 361 m3 naše normalne preborne šume,
pada . glavnom na debela stabla, to ćemo videti, da je slika naše normalne
preborne šume vrlo blizu onoj prema Biolleju.


Svakako kod daljeg rada na urednom gospodarenju sa našom konkretnom
šumom, trebalo bi nastojati, da se postepeno stvarno stanje
šume što više približi normalnome.


Iz slike 2 vidi se grafički prikazano stanje konkretne sastojine
prema normalnoj preb. šumi, i to posle seče, što bi trebalo služiti putokazom
za dalji rad.


Stanje naše konkretne sastojine već nam sada ocrtava konture
daljih faza našeg rada u nastojanju, da se naša šuma što više približi
normalnoj šumi. Možemo pretpostaviti, da će sledeće dve seče (druga,
kada debljinski razred 41—50 pređe u sečivi debljinski razred, i treća,
kada to bude slučaj sa debljinskim razredom od 31—40) dati sečivi
prihod manji od sadanjeg, dok će 4. i 5. seča imati mnogo manji sečivi
iznos od predviđenog normalnog. Posle završene 5. seče t. j . po isteku
ophodnje odn. vremena, koje će biti potrebno za iskorišćenje današnje
sastojine i trajanje kojeg se ne bi moglo danas utvrditi, i kada nova
sastojina zauzme mesto ove sastojine, onda ćemo moći računati, da smo
prešli na uredno preborno gospodarenje.


Moram napomenuti, da određeno za rad vreme nije dozvoljavalo,
da se gubi iz vida glavni zadatak i da se upušta u pobliža prikupljanja
podataka. Stoga kod analiziranja svega napred izloženoga treba imati
u vidu, da je za ono kratko vreme urađeno onoliko, koliko se moglo.
Isto se tako može dokazivati, da dobiveni rezultati za normalnu prebornu
šumu nisu teoretski i matematički 100% tačni, ali ovde može biti
samo razlike u pojedinim nijansama, jer se konačno u konkretnom prirneru
ne može teoretski i matematički tačno izračunati i odrediti tok
rada prirode.


Na osnovu podataka primernih ploha izvršena je bila detaljna stabiimična
procena i doznaka stabala za seču u sastojinama pod V. i VI.
Doznaka nije bila odmah izvršena sa potpunim intenzitetom, već su bila
ostavljana mnoga tanja stabla, koja bi inače prema primernim plohama
trebala da budu doznačena s razloga, što će se kod obaranja i izvoza
mnoga tanja stabla oštetiti i izvaliti, te će se taj sada nedoznačcni manjak
naknadno doznačiti od tih oštećenih, izvaljenih i potrganih stabala.
Prema primer, plohama otpada po količini na stabla ispod 40 cm prečnika,
koja bi se imala poseći, oko 50%, dok po elaboratu doznake za
seču otpada na stabla ispod 40 cm prečnika po količini svega oko 20%.
Takova opreznost kod doznake tanjih stabala jeste na mestu, jer će se
taj manjak po izvršenoj seči doznačenih stabala, kod naknadne doznake
obeležiti na način, kao što je napred spomenuto.


46