DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1935 str. 23 <-- 23 --> PDF |
kamatnom stopom, onda se iz toga može povući samo jedan zaključak, da je ili 3% ili 5% kamatna stopa krivo primijenjena s obzirom1 na osebine šumskog gospodarstva. Još je »zgodnije1 i simpatičnije« rješavanje slučaja broj 2. Radi se o izračunavanju vrijednosti golog šumskog zemljišta, na kojem će se osnovati johova sastojina sa 30-godišnjom ophodnjom, te se ne predviđaju nikakovi medutimni prihodi od proreda, već samo glavni užitak, koji´ će se ostvariti nakon 30 godina. Pisac predmnijeva, da će taj užitak u doba sječe reprezentirati vrijednost od 3.380 dinara. Ne diramo u ovu posve nesigurnu pretpostavku, jer nitko ne može predvidjeti cijenu johovine nakon 30 godina, ali upada nam u oči suvereno ignoriranje matematskih i ekonomskih postulata nauke o računanju vrijednosti šuma. Pisac kaže na str. 545—1934 doslovce: »Prihod od 3.380 dinara ponavlja se svake 30. godine. Prema tome je godišnji prosečni prihod 3.380:30= 112,66 Din.« Prema tome pisac smatra, da je sa ekonomsko-financijskog stanovišta posve identično, ako ja za 30 godina dobivam isplaćenu svotu od 3.380 Din. ili pak ako svake godine dobivam trideseti dio te svote. Usred kapitalističkih rentovnih računa najednoć se zanio u neke čisto nekapitalističkc prilike, gdje ne poznavaju kamata na novac, a za čas se opet vraća u kapitalistički svijet, prihvaća rezultate iz svoje nekapitalističkc turneje i dalje sa njima kapitalistički postupa. Pošto se vidi, da pisac ipak trajno boravi u zbiljskom kapitalističkom svijetu, to si usprkos kraćih izleta u idealne sfere ne smije dozvoliti slobodu, da u jednom te istom računu pretpostavlja dva posve suprotna ekonomska svijeta. Na terenu današnjeg gospodarskog uređaja pisac je počinio kod izračunavanja godišnje rente iz njezine konačne vrijednosti grubu matematsku pogrešku, jer matematska osnovica rentovnih računa je geometrijska progresija, a pisac tu rentu određuje jednostavnim dividiranjem. Međutim pisac i dalje nastavlja u tom stilu. Kada je na nedopušten način došao do rezultata, da konačni užitak posle trideset godina odgovara godišnjem užitku od 112,66 Din., nakon toga ustanovljuje kapitalnu vrijednost toga užitka uz pretpostavku, da se radi o vječnoj godišnjoj renti, koju kapitalizira sa 5%-nim kamatnjakom. (Pisca ništa ne smeta kod toga, da se ovdje radi o periodskoj renti, koja se svakih 30 godina pojavljuje). Na taj način dobiva kapitalnu vrijednost rente u iznosu od 2.240 Din. Mislili bismo, da su time računske operacije dovršene, jer kada smo neku rentu kapitalizovali, onda smo dobili prihodnu (ili prinosnu) vrijednost dotičnog kapitala, koji odbacuje spomenutu rentu. Ipak nam pisac pruža neko novo iznenađenje, kad kaže: »i dobiveni kapital (t. j . 2J240 Din) može se smatrati potpun t. j . da će se ostvariti za 30 :5 = . godina.« Na temelju gornje rečenice pisac diskontira svotu od 2.240 Din sa kamatnom stopom od 3% na 6 godina, te dobiva svotu od 1.876 Din, koju- naziva impozantnim imenom: »Apsolutna vrijednost zemljišta«. Ali u gornjoj rečenici ima gotovo toliko zagonetka, koliko i riječi. Što znači, da je neki »kapital potpun«; što znači, da će se ostvariti za 6 godina, kada se uvodno pretpostavlja 30 godišnja ophodnja, te goloi zemljište? Radi čega reducira dobivenu rentovnu vrijednost? Na sva ova pitanja ne može nam dati odgovora nauka o računanju vrijednosti šuma niti ekonomska nauka, koju pisac tako dosljedno- »mimoilazi« već nam jedino može odgovor dati psihologija. Treba naime pažljivo pročitati uvodnu rečenicu kod slučaja broj 2., gdje pisac kaže: »Za ispaše, hrastove izdanačke šume i za ostale niske šume dobiće se praktičnim prilikama odgovarajući rezultat pomoću računanja, koje daje za vreme ophodnje očekivani prihod divizijom sa brojem godina ophodnje.« Podvukao sam jedan dio rečenice, iz koje se vidi, da pisac i ne traži neku apsolutnu vrijednost zemljišta, već traži samo praktičnim prilikama odgovarajuće rezultate, koje rezultate nakon toga bez ikakvog opravdanja naziva apsolutnom vrijednošću. 21 |