DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1934 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Za oblik i dimenzije pragova merodavni su propisi nadležnih saobraćajnih vlasti. Po tim propisima autor opisuje pojedine tipove pragova, iznosi njihov© dimenzije i propise, koji važe za preuzimanje pragova u pogledu njihovih svojstava. Po tom je opisana i protumačena tehnika izrađivanja pragova i tabelarno i detaljno prikazan procenat iskorištenja oblog drveta kod izrađivanja pojedinih tipova pragova. Studiju o pragovima autor je razradio temeljito, detaljno, jasno, lahko shvatljivo i ubedljivo, tako da se ona može smatrati -vanredno uspelhn i jedinstvenim radom te vrsti. To je pitanje obrađeno ne samo sa gledišta građevno-tehničkog nego i sa gledišta njegove važnosti za željeznički saobraćaj, a specijalno za naše državne interese, nadalje sa gledišta ekonomsko-finansijskog, šumsko-privrednog i sa gledišta šumske politike. Uz tekst ima i . originalnih slika. Ništa, što zaseca u tehniku izrađivanja pragova, nije izostavljeno, ništa nije ostalo neobjašnjeno. Za studij železničkih pragova student (i početnik) ne stupa u neku maglovitu sieru isprekrštanu raznim zaprekama, nego odmah na osvetljeno i čisto polje, a praktičari upotpunjuju svoje znanje o pragovima. Glava osma: Gepano drvo. Ovde je govor o onoj cepanoj trgovačkoj robi, koja se dobija cepanjem izvršenim u šumi samom rukom čoveka i upotrebom jednostavnog drvarskog oruđa, dakle bez ikakovog naročitog postrojenja. U tu robu spada dužica, zatim vratila, vesla i sitno cepano drvo. Autor se napose zadržao na proizvodnji dužice. Prikazavši da je proizvodnja dužice vrlo stara i da je prije više decenija u našoj Posavini, Podravini i donekle u Podrinju upravo cvetala, autor konstatuje da je ta proizvodnja u novije vreme jako opala i da danas nema one važnosti, koju je imala ranije. On navodi i uzroke toga opadanja (nadomeštanje drvene buradi sa burađi iz druge materije, sve to manje hrastovih šuma, razmerno vrlo mali postotak iskorištenja drveta kod proizvodnje). Međutim kako se u našim krajevima ranije proizvodilo najviše i najfinije duge i kako se ona iako u mnogo manjoj meri još i sada proizvodi kako za izvoz tako za našu domaću potrebu, izvan svake je sumnje, da šumari treba da i danas dobro poznaju proizvodnju dužice. O toj proizvodnji u našim krajevima pisao je posljednjih decenija prošloga veka A. Danhelovsky, ali na nemačkom jeziku, a osim toga njegovi se radovi ne mogu više ni dobiti. Na našem jeziku pisano je malo i razbacano (imamo samo dobre Mihaldžićeve tabele), pa se u šumarskoj struci, a naročito kod mlađih generacija, jako osečao nedostatak jednog stručnog dela, koje bi obuhvatilo celokupnu produkciju dužice. Prof. Ugrenović svojim radom o dužici potpuno je udovoljio toj potrebi. Objasnio j,e proizvodnju dužice teoretski i praktički, sistematski i pregledno, tako da je to tumačenje potpuno jasno i shvatljivo. To je od važnosti ne samo za studente i početnike nego i za mnoge praktičare, koji sa dužicom nisu imali mnogo posla. I ovde autor posve ispravno prirnećuje, da je potrebno da se tačno objasni cilj, komu služe drveni sudovi, da se može shvatiti način proizvodnje dužice. I on je taj cilj objasnio. Objasnio je, za što sve drveni sudovi služe, uz naročiti obzir na alkoholne tekućine, objasnio je svojstva, koja moraju imati sudovi, protumačio stereometrijske oblike sudova prema svrsi upotrebe, te način izračunavanja sadržine (volumena) suda. Za lakše razumevanje dodao je . originalnih nacrta sudova. Kako se sudovi prave iz raznih vrsti drveta, autor je protumačio zasebice svaku vrst, koja dolazi u obzir (hrast, cer, bukva, čamovina). Naravno, najvažnija, a ujedno najrazličnija je hrastova dužica, pa se autor na tumačenju te robe i njezine proizvodnje najviše i zadržao. 636 |