DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1934 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 1) Tesana grada za brodove 2) Tesano građevno drvo. 3) Željeznički pragovi. — Glava Vili. Gijepano drvo. A) Dužica. 1) Francuska dužica. 2) Njemačka dužica. 3) Cerova dužica. 4) Bukova dužica 5) Čamova dužica. B) Vratila, Vesla, i ostalo cijepano drvo: 1) Vratila. 2) Vesla. 3) Šindra. 4) Kolarska građa. 5) Kolje i prostaci, .) Sitna cijepana roba. Ostali deo »Tehnike trgovine drvetom« obrađen je u II. delu (četvrtoj knjizi), koja je u štampi. Materijal prvoga dela razrađen je s temeljitim poznavanjem praktične strane tehnike rada, ali je ta tehnika i teorijski objašnjena. U predgovoru knjizi veli autor, da je težište knjige praktična strana, ali da se ni teorijska objašnjenja nisu mogla obići. Ja bih pak rekao, da se ta teorijska objašnjenja upravo nisu ni smela* obići. To bi se moglo učiniti onda, kada bi knjiga bila namenjena samo empiričarima. Ali ona je namenjena mnogim generacijama studenata šumarstva i praktičnih šumara, kojima teorijsko objašnjenje praktične strane tehnike stvara mogućnost oko primene i daljeg usavršavanja tehnike trgovine drveta. Ta vredi do izvesnog stepena i za šumske trgovce i industrijalce. Pisac je dakle vrlo dobro učinio, što je praktičnim razlaganjima dao i teorijsko objašnjenje. Te dve strane tehnike trgovine drvetom u ovoj se knjizi vrlo dobro upotpunjuju i daju joj naročitu vrednost. Iz napred označenog rasporeda materije u ovoj knjizi vidi se, da je autor i u detaljnom razrađivanju materije išao kronološkim redom, t. j . onim redom, kojim se tehnika trgovine drvetom razvijala i usavršavala i kojim se vrši sama proizvodnja. To je od naročite važnosti za studente šumarstva i uopće za one koji hoće da se upoznaju sa tehnikom trgovine drvetom. Knjiga ih vodi hronološki j po izvesnom sistemu kroz svie faze toga dela nauke o iskorišćavanju šuma. Počimajući od oruđa za najjednostavnije izrađivanje drveta pa prikazujući mu, kako je sa napretkom i usavršavanjem čovjeka napredovala i usavršavala se i tehnika trgovine drvetom, knjiga daje odmah jasne i određenje pojmove o tome delu nauke o iskorišćavanju šuma. U dobivenim pojmovima ne ostaje ništa maglovito, ništa što bi smetalo u stvaranju samostalnih zaključaka. U našoj se državi iskorištavaju šume u velikom obimu (nažalost ne pošumljuje se jednakom intenzivnošću) i naša je šumska industrija razvijena do visokog stepena. Mi izrađujemo pojedine šumske produkte, koje mnoge druge zemlje ili nikako nemaju ili ih imaju u maloj meri. Autor je toj našoj domaćoj izradbi drveta posvetio naročitu pažnju i materiju temeljite obradio. N. pr. proizvodnja duge i željezničkih pragova obrađena je s temeljitim poznavanjem i retkom preciznošću. Uslijed toga nije ovo delo nikako lokalno, jer je u njemu obuhvaćena ne samo domaća nego i opća tehnika trgovine drvetom. Obziri na našu domaću i tako važnu tehniku trgovine drvetom daju ovoj knjizi pored ostalih dobrih strana naročitu prednost pred sličnim deliima strane šumarske literature. Općenito rečeno, ova knjiga Profesora Ugrenovića odličan je udžbenik. Ali je ona u isto vreme i odl´čna priručna knjiga za praktične šumare, šumske industrijalce i trgovce. Prema pojedinim krajevima države naše su šume vrlo raznovrsne, a prema tome vrlo je raznovrsna i naša šumska industrija. Dok na pr. u nekim krajevima dominiraju četinjari i bukva (Slovenija, Qorski Kotar, delovi Srbije), u Sloveniji i jednom delu Hrvatske imamo isključivo tvrdo drvo, u prvom redu hrast. Po prirodi službe šumar, koji je na pr. proveo dug niz godina u radu oko izrađivanja četinjastog drveta i bukovine, dolazi u drugi kraj gde se izrađuje hrast, brest i jasen. Ispočetka se on tu teško snalazi i ova će mu knjiga brzo pomoći da se snađe u radu. To je od naročite važnosti sada, kada postoji tendencija, da se šume što više izrađuju u režiji vlasnika šume. Knjiga sadrži i mnoge razne podatke, koji su često potrebni kod davanja raznih stručnih mišljenja i t. d. 632 |