DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1934 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Uplata članarine članova pomagača: Dorčić Dragomir, Zagreb Din 30.— za I. polg. 1934; Lazarini Franc, Zagreb Din 50.— za god. 1934; Lulić Stjepan, Zagreb Din 100.— za god. 1932. i 1933; Margetić Đuro, Zagreb Din 25.— za II. polg. 1934; Potočić Zvonko, Zagreb Din 50.— za god. 1934; Perčić Franjo, Zagreb 30.— za I. polg. 1934; Radivojević Radmilo, Beograd Din 50.— za god. 1934; Radalj Marko, Oštrelj Din 50.— za god. 1934; Šandrovčan Mijo, Zagreb Din 60.— za god. 1934. i upis; Stiglmajer Gustav, Zagreb Din 50.— za god. 1934; Štajduhar Franjo, Zagreb Din 20.— za god. 1934; Strasser Rudolf, Zagreb Din 30.— za II. polg. 1934; Vraničar Martin, Zagreb Din 30.— za I. polg. 1934; Vasilić Vojin, Sr. Mitrovica Din 25.— za II. polg. 1934; Vujičić Lazar, Boljevac Din 25.— za .. polg. 1934; Zavodnik Eugen, Zagreb Din 30.— za II. polg. 1934; Zukina Ivica, Sarajevo Din 50.— za god. 1934. KNJIŽEVNOST UGRENOVIĆ: TEHNIKA TRGOVINE DRVETOM, DIO FRVI. ZAGREB 1934. Naša mlada domaća šumarska literatura obogatila se jednom novom stručnom knjigom, koja bi činila čast i svakoj drugoj, staroj i bogatoj šumarskoj literaturi. Pod gornjim naslovom naime izašla ie nedavno iz štampe treća knjiga zamašnog dela profesora,univerziteta Dr. Aleksandra Ugrenovića »Iskorišćavanje šuma«. Tom je knjigom udovoljeno jednoj velikoj i hitnoj potrebi našeg šumarstva, koju je osećao kako naš šumarski studentski podmladak tako isto i početnici u praksi, pa i mnogi šumski praktičari, šumski industrijalci i trgovci i svi oni, koji se interesuju za iskorištavanje šuma. Smatram stoga, da je potrebno da se ta knjiga pobliže prikaže našoj šumarskoj i šumsko-industrijskoj javnosti. U ćelom svom delu »Iskorišćavanje šuma« autor ide kronološkim redom. U prvoj knjizi (1931 g.) prikazana je šuma i šumsko gospodarenje sa gledišta Iskorištavanja šuma. Druga knjiga »Tehnologija drveita« (1932 g.) prikazuje drvo kao tvar. Treća i četvrta knjiga, od kojih je četvrta još u štampi, prikazuje »Tehniku trgovine drvetom«. Te dve zadnje knjige, koje čine jednu celinu, govore o tehnici izrađivanja i prerađivani a drveta. Ja ću se ovdje za sada zadržati samo na trećoj knjizi, koja sačinjava I. deo »Tehnike trgovine drveta«, jer se — kao što napred spomenuh — II. deo nalazi još u štampi. Materija toga prvog dela raspoređena je u osam glava: Glava I. Drvarsko oruđe. Razvoj drvarskog oruđa. 1) Oruđie za cijepanje. 2) Oruđe za siječenje. 3) Oruđe za tesanje. 4) Oruđe za piljenje. — Glava II. Rad. 1) Šumski radnici (Opći uslovi rada. Kvalitet radnika. Radne jedinke i kategorije. Naplaćivanje radnika. Briga za radnika). 2) Vrijeme sječe. 3) Organizacija rada (Opći pogledi — Početak rada). — Glava III. Obaranje. Obziri kod obaranja. Teorija obaranja. Tehnika obaranja. — Glava IV. Krčenje. Važnost krčenja. 1) Krčenje panjeva. (Uslovi i činioci krčenja — Krčenje polugama — Krčenje krčilima — Krčenje eksplozivima — Uspjeh krčenja). 2) Krčenje stabala. — Glava V. Tehnika izrađivanja — Faze izrađivanja — Trgovački običaji — Trgovačke mere — Grupisanje sortimenata — Glava VI. Oblo drvo. Kubisanje. 1) Obla duga građa. Jarboli (katarke). Antene za gradnju. Piloti. 2) Trupci. Trupci za oplatice (furnire). Trupci za piljenje. Dugi trupci. Trupci za jektalice. Trupci za zanatlijske potrebe. 3) Stupovi za vodove. 4) Rudničko drvo. 5) Celulozno drvo. 6) Obla kolarska građa. 7) Sitna oblovina. — Glava VII. Tesano drvo. (Načini tesanja —. Značenje tesanja — Tehnika tesanja — Procenat iskorišćavanja — Kubisanje — Efekat tesanja). 681 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1934 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 1) Tesana grada za brodove 2) Tesano građevno drvo. 3) Željeznički pragovi. — Glava Vili. Gijepano drvo. A) Dužica. 1) Francuska dužica. 2) Njemačka dužica. 3) Cerova dužica. 4) Bukova dužica 5) Čamova dužica. B) Vratila, Vesla, i ostalo cijepano drvo: 1) Vratila. 2) Vesla. 3) Šindra. 4) Kolarska građa. 5) Kolje i prostaci, .) Sitna cijepana roba. Ostali deo »Tehnike trgovine drvetom« obrađen je u II. delu (četvrtoj knjizi), koja je u štampi. Materijal prvoga dela razrađen je s temeljitim poznavanjem praktične strane tehnike rada, ali je ta tehnika i teorijski objašnjena. U predgovoru knjizi veli autor, da je težište knjige praktična strana, ali da se ni teorijska objašnjenja nisu mogla obići. Ja bih pak rekao, da se ta teorijska objašnjenja upravo nisu ni smela* obići. To bi se moglo učiniti onda, kada bi knjiga bila namenjena samo empiričarima. Ali ona je namenjena mnogim generacijama studenata šumarstva i praktičnih šumara, kojima teorijsko objašnjenje praktične strane tehnike stvara mogućnost oko primene i daljeg usavršavanja tehnike trgovine drveta. Ta vredi do izvesnog stepena i za šumske trgovce i industrijalce. Pisac je dakle vrlo dobro učinio, što je praktičnim razlaganjima dao i teorijsko objašnjenje. Te dve strane tehnike trgovine drvetom u ovoj se knjizi vrlo dobro upotpunjuju i daju joj naročitu vrednost. Iz napred označenog rasporeda materije u ovoj knjizi vidi se, da je autor i u detaljnom razrađivanju materije išao kronološkim redom, t. j . onim redom, kojim se tehnika trgovine drvetom razvijala i usavršavala i kojim se vrši sama proizvodnja. To je od naročite važnosti za studente šumarstva i uopće za one koji hoće da se upoznaju sa tehnikom trgovine drvetom. Knjiga ih vodi hronološki j po izvesnom sistemu kroz svie faze toga dela nauke o iskorišćavanju šuma. Počimajući od oruđa za najjednostavnije izrađivanje drveta pa prikazujući mu, kako je sa napretkom i usavršavanjem čovjeka napredovala i usavršavala se i tehnika trgovine drvetom, knjiga daje odmah jasne i određenje pojmove o tome delu nauke o iskorišćavanju šuma. U dobivenim pojmovima ne ostaje ništa maglovito, ništa što bi smetalo u stvaranju samostalnih zaključaka. U našoj se državi iskorištavaju šume u velikom obimu (nažalost ne pošumljuje se jednakom intenzivnošću) i naša je šumska industrija razvijena do visokog stepena. Mi izrađujemo pojedine šumske produkte, koje mnoge druge zemlje ili nikako nemaju ili ih imaju u maloj meri. Autor je toj našoj domaćoj izradbi drveta posvetio naročitu pažnju i materiju temeljite obradio. N. pr. proizvodnja duge i željezničkih pragova obrađena je s temeljitim poznavanjem i retkom preciznošću. Uslijed toga nije ovo delo nikako lokalno, jer je u njemu obuhvaćena ne samo domaća nego i opća tehnika trgovine drvetom. Obziri na našu domaću i tako važnu tehniku trgovine drvetom daju ovoj knjizi pored ostalih dobrih strana naročitu prednost pred sličnim deliima strane šumarske literature. Općenito rečeno, ova knjiga Profesora Ugrenovića odličan je udžbenik. Ali je ona u isto vreme i odl´čna priručna knjiga za praktične šumare, šumske industrijalce i trgovce. Prema pojedinim krajevima države naše su šume vrlo raznovrsne, a prema tome vrlo je raznovrsna i naša šumska industrija. Dok na pr. u nekim krajevima dominiraju četinjari i bukva (Slovenija, Qorski Kotar, delovi Srbije), u Sloveniji i jednom delu Hrvatske imamo isključivo tvrdo drvo, u prvom redu hrast. Po prirodi službe šumar, koji je na pr. proveo dug niz godina u radu oko izrađivanja četinjastog drveta i bukovine, dolazi u drugi kraj gde se izrađuje hrast, brest i jasen. Ispočetka se on tu teško snalazi i ova će mu knjiga brzo pomoći da se snađe u radu. To je od naročite važnosti sada, kada postoji tendencija, da se šume što više izrađuju u režiji vlasnika šume. Knjiga sadrži i mnoge razne podatke, koji su često potrebni kod davanja raznih stručnih mišljenja i t. d. 632 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1934 str. 43 <-- 43 --> PDF |
U tekstu sadrži knjiga i 132 slike, od toga mnoge originalne. I ako je tekst pisan vrlo razumljivo, te slike mnogo doprinose, da studija tehnike trgovine drvetom bude mnogo jasnija i lakša. Napred sam u krupnim potezima iznio opću karakteristiku I. dela »Tehnike trgovine drvetom« od prof. Ugrenovića. Ali da se vidi, kako je autor samu materijukonkretno razradio, treba još da prikazem i detaljnu sadržinu te važne knjige. U glav i prvo j autor govori potanko o drvarskom oruđu, koje se odnosi na prvu fazu izrađivanja drveta. Ta faza rada svršava se u šumi i u njoj dolazi do upotrebe samo snaga čoveka, gde se rad ne može mehanizovati, t. j . zameniti mašinom. Radovi, koji se svršavaju u šumi, jesu cepanje, sečenje, tesanje i piljenje. Ovo poslednje samo okomito na vlakanca drveta, dakle prerezivanje. Uspeh tih radova u velike je ovisan o kvaliteti oruđa i zato je autor dobro učinio, što je kod svakog od tih oruđa objasnio tehniku, a samo oruđe prikazao praktički i teorijski. Pri tome se autor sa pravom zadržao najviše kod naših jugoslovenskih tipova oruđa za cepanje, sečenje, tesanje i piljenje. Kako je život našeg naroda gotovo nerazdvojno vezan za šumu, a ova se u pojedinim krajevima već decenijama intenzivno iskorišćuje, razvilo se i usavršilo drvarsko oruđe do mnogobrojnih tipova. Autor potanje objašnjava ipojedine tipove tih vrsti oruđa, prikazuje njihove oblike, dimenzije i težinu, svrhu i način upotrebe, te efekat rada. Uz tekst pokazani su i mnogobrojni tipovi toga oruđa u 23 originalne slike, koje je autor priredio Kod izrađivanja drveta u šumi dolazi do upotrebe samo takova pila, koju pokreće čovječja snaga, dakle samo ručna pila. To je oruđe opisano iscrpno i jasno. Objašnjena je ubedljivo tehnika piljenja, opisana građa i tipovi pile, teoretski protumačene forme i dimenzije pila, vrsti ipila, rad pilom i uspjeh toga rada. Pri tome izneseni su brojčani komparativni podaci o efektu rada. Uz tekst ima 12 originalnih slika, osim toga slika merila za merenje veličine razvrake pile, koje je autor konstraisao. Proučivši I. glavu knjige student dobiva potpuno prečišćenje pojmova o oruđu uopće, a praktičaru se pruža mogućnost da upozna savršenije tipove i njihove prednosti, pa da s njima nadomesti pojedine manje savršene, možda čak i primitivne tipove pojedinih krajeva. Glav a drug a tretira pitanje radova u šumi. Pitanje radnika, organizacije i vršenja rada u šumi od velikog je uticaja na materijalni uspeh iskorišćavanja šuma. Što veći materijalni uspeh upravo i jeste cilj toga iskorišćavanja. Pored ostalih općih ustava rada taj je uspeh to veći, što je bolji kvalitet radnika i što je rad bolje organizovan. Princip, da pravi čovek mora doći na pravo mesto, mora se u potpunosti primeniti i kod rada u šumi. Drvo se mora što racionalnije iskoristiti, sve treba da je u pravo vreme svršeno, a između veličine radnikcve zarade s jedne i interesa eksploatatora s druge strane mora postojati pravedna ravnoteža. Organizator rada u šumi mora u tančine poznavati ne samo tehniku rada, nego i radničko pitanje. U novije vreme sve se više proširuje izrađivanje šuma u sopstvenoj režiji vlasnika šuma i vođenje tih radova pada većinom u dužnost šumara. Njemu se time stavlja u dužnost veliki i odgovorni zadatak. Profesor Ugrenović razradio je pitanje rada u šumi tako detaljno i jasno, da će knjiga svakom šumaru, a i svakom drugom početniku u vršenju iskorišćavanja šuma doći kao dragocen savetnik. U navedenoj glavi svoje knjige autor govori zasebno o 1) šumskim radnicima, 2) o vremenu seče, 3) o organizaciji rada. Sa potpunim praktičnim poznavanjem svega, što je od važnosti za svaki od ta tri momenta, autor je materiju detaljno razradio. Objasnio je šumske radničke jedinke (partije, kompanije), u koje se šumski radnici redovno udružuju, kategorije radnika (prigodni radnici, profesionaliste, stalni radnici i radnici skitnice), naplaćivanje rada i snabdevanje sa životnim namirnicama i t. d. 633 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1934 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Nije izostavio ni opis rasporeda radnika u šumi i načina predaje šume u rad. Ukratko rečeno, protumačeno je sve što rukovalac posla u šumi treba da zna. Jednim originalnim grafikonom autor je prikazao visinu dnevne zarade po sortimentima. Iz toga grafikona vidi se, kako zarada raste svojim prirodnim putem, od ugljenarskog radnika do profesionaliste. Drugi grafikon prikazuje tok zarade po banovinama (po godinama od 1921 do 1930). Glava treća: Obaranje stabala. Kao što autor ispravno navada, pre nego se pristupi obaranju stabala, važno je da se utvrdi smer, kojim ga treba oboriti. Kod odabiranja toga smera odlučni su ovi obziri: čuvanje samoga stabla od oštećenja, čuvanje podmlatka ispod i oko stabla, čuvanje susednih stabala i mogućnost što lakše i što uspešnije izrade i iznošenja drveta. Potrebu svih tih obzira autor je objasnio i protumačio. Zatim je objasnio teorijsku osnovicu tehnike obaranja i onda praktički samu tehniku obaranja. O uspehu rada izneseni su i brojčani podaci, koji su od važnosti za kalkulaciju visine radničke zarade. Uz tekst ima i 6 slika, od toga 3 originalne, koje doprinose da je tekst ´posve jasan. Glava četvrta: Krčenje. U toj glavi govori se o vađenju iz zemlje panjeva i žila posečenih stabala, što nazivamo krčenjem. Autor je prvo obrazložio važnost krčenja sa gledišta podizanja i uzgajanja šuma, sa gledišta zaštite šuma, sa gledišta iskorišćavanja i najzad sa nacionalno-ekonomskog gledišta. Mnogo češće dolazi do krčenja panjeva posečenih stabala nego do krčenja stojećih stabala. Autor je objasnio, u čemu se sastoji krčenje panjeva. Ono se vrši ili direktnom čovečjom snagom ili uz pomoć strojeva ili pomoću eksploziva. Sva tri su načina pobliže protumačena i opisani strojevi, koji dolaze u obzir. Doneseno je i nekoliko slika od tih strojeva. Izneseni su također i brojčani podaci o utrošku snage kod krčenja, odnosno o količini potrebitog eksploziva kao i o troškovima krčenja uopće. Glav a peta : Tehnika izrađivanja. Autor naj´pre nabraja i objašnjava što sve treba držati na umu prilikom izrađivanja (fasoniranja) trgovačkih produkata u šumi, kako bi iskorišćavanje bilo što racionalnije i što rentabilnije. Skretanje pažnje na te momente od važnosti je, jer zanemarenja u tom pogledu povlače za sobom štetu. Zatim se opisuju i objašnjuju pojedine faze izrađivanja. Kod izrađivanja od naročite je važnosti iprikrajanje (»ajnlegovanje«), pa pisac pobliže tumači, na što sve treba paziti kod prikrajanja i kako se ono vrši. ´ Izrađivanje šumskih produkata u ovisnosti je o trgovačkim običajima ili uzansama. S obzirom na to pisac objašnjava odnos tehnike proizvodnje naprama tim običajima. Pošto se neke zemlje još i danas služe starim merama, koje se za merenje dimenzija i obračunavanje kubne sadržine i sada upotretoljuju u našoj trgovini drvetom, pisac je dobro učinio što je izneo pregled tih starih mera. To je tim potrebnije, što knjiga služi i kod priručnika. Najzad je autor u V. glavi grupisao izrađeno drvo u Sortimente, a u narednim glavama govori pobliže o tim pojedinim sortimentima. Glava šesta: Oblo drvo. Ovde je prvo objašnjeno, što se ima razumevati pod oblim drvetom i protumačeno je, zašto se sa nekojih sortimenata skida kora. 634 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1934 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Zatim se govori o načinu merenja. o trgovačkom zaokruživanju rnera i razlozima za zaokruživanje, o pogreškama u kubaturi, koje nastaju zaokruživanjem i iznose se tabelarni pregledi o veličini tih pogrešaka. Obla grada opisana je i protumačena po sortimentima, pri čemu je naznačen i dnevni efekat izrađivanja. Autor je vrlo dobro učinio da je kod svakog sortimenta izneo odmah i odredbe zagrebačkih i ljubljanskih uzansa, koje se odnose na dotični sortimenat. To mnogo doprinosi pregledu i jasnoći, naročito za početnike. Opisani su i protumačeni ovi sortimenti: jarboli (katarke), antene za gradnju, piloti, trupci za furnire, trupci za piljenje, trupci za jektarice (rezonas drvo), trupci za zanatlijske potrebe., stupovi za vodove, rudničko drvo, celulozno drvo, obla kolarska građa sitna oblovina. Tri slike upotpunjuju tekst. Glava sedma: Tesano drvo. U toj glavi izloženi su svi važniji momenti, koji se odnose na izrađivanje tesanog drveta. Definišući tesano drvo kao drvo, koje je tehnikom tesanja iz svoje prirodne cilindrične forme prometnuto u prizmatsku (izuzetno -piramidnu) formu, pisac odmah u početku otvara slobodan i jasan vidik na daljnje promatranje pitanja tesanog drveta. Zatim su objašnjeni načini tesanja i razni iprofili od tesanog drveta. Uz slike profila autor upoznaje čitaoca sa najobičnijim tipovima tesanog drveta i njihovim trgovačkim! nazivima (flič, planson, četverobridno i poligonski otesano drvo). Da početniku bude jasno, zašto se vrši tesanje u šumi, objašnjeno je značenje toga tesanja. Zatim je objašnjena tehnika tesanja, predočene tabele o % iskorišćavanja kod raznih načina tesanja i prikazane formule za obračunavanje kubne sadržine od tesanog drveta raznih profila. Pored toga objašnjen je i način, kako se pjlaća rad tesanja. Ćelo prikazivanje tesanog drveta pisano je iscrpno, pregledno i jasno. Autor zatim prelazi na tumačenje i objašnjavanje tesane robe: tesane grade za brodove, tesanog drveta za obične građevne ciljeve i željezničkih pragova i kod svake te vrsti donosi odmah i propise zagrebačkih i ljubljanskih uzansa. Tesana građa za brodove i obične građevne ciljeve dosta je jednostavna, pa pisac nabrojivši razne vrsti te robe, zadržava se na tumačenju samo onoliko koliko je najpotrebnije, ali pri tome početnik ipak dobiva posve jasne pojmove o toj građi. Na pitanju željezničkih pragova autor se zadržava mnogo opširnije. Imajući U vidu ogromnu svetsku važnost toga šumskog proizvoda, autor mu je posvetio duboku studiju i to pitanje teorijski i praktički osvetlio sa svih strana. Autor čini vrlo dobru konstataciju, kada odmah na početku te studije kaže: »Da se uzmognu pravilno prosuditi, oceniti i prikazati tehnološke osebine, koje se traže od željezničkog praga i otuda povući zaključci šumarske i trgovačko-tehničke prirode, potrebno je prethodno objasniti zadatak, kome ima da posluže pragovi ugrađeni u koloseku«. I doista autor je taj zadatak objasnio potpuno i ubedljivo. Po svome položaju kao veze između željezničkih tračnica i šljunčanog zastora pruge prag treba da bude otporan protiv dejstva statičkih i dinamičkih sila i protiv atmosferilija. Tu autor objašnjava te sile kao i svojstva praga, kojima se on opire tim silama. Ta su svojstva: tvrdoća, čvrstoća i elasticitet, što manja ceipivost, što manja sklonost utezanju i pucanju i što veća trajnost. Da bi se dokazalo, koje vrsti drveta sa gledišta racionalnosti najbolje odgo varaju tim zahtevima u prirodnom ili u impregnisanorn stanju, autor analizuje svojstva pojedinih vrsti drveta. Pri tome pobliže objašnjava cilj i bitnost impregnisanja pragova. 635 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1934 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Za oblik i dimenzije pragova merodavni su propisi nadležnih saobraćajnih vlasti. Po tim propisima autor opisuje pojedine tipove pragova, iznosi njihov© dimenzije i propise, koji važe za preuzimanje pragova u pogledu njihovih svojstava. Po tom je opisana i protumačena tehnika izrađivanja pragova i tabelarno i detaljno prikazan procenat iskorištenja oblog drveta kod izrađivanja pojedinih tipova pragova. Studiju o pragovima autor je razradio temeljito, detaljno, jasno, lahko shvatljivo i ubedljivo, tako da se ona može smatrati -vanredno uspelhn i jedinstvenim radom te vrsti. To je pitanje obrađeno ne samo sa gledišta građevno-tehničkog nego i sa gledišta njegove važnosti za željeznički saobraćaj, a specijalno za naše državne interese, nadalje sa gledišta ekonomsko-finansijskog, šumsko-privrednog i sa gledišta šumske politike. Uz tekst ima i . originalnih slika. Ništa, što zaseca u tehniku izrađivanja pragova, nije izostavljeno, ništa nije ostalo neobjašnjeno. Za studij železničkih pragova student (i početnik) ne stupa u neku maglovitu sieru isprekrštanu raznim zaprekama, nego odmah na osvetljeno i čisto polje, a praktičari upotpunjuju svoje znanje o pragovima. Glava osma: Gepano drvo. Ovde je govor o onoj cepanoj trgovačkoj robi, koja se dobija cepanjem izvršenim u šumi samom rukom čoveka i upotrebom jednostavnog drvarskog oruđa, dakle bez ikakovog naročitog postrojenja. U tu robu spada dužica, zatim vratila, vesla i sitno cepano drvo. Autor se napose zadržao na proizvodnji dužice. Prikazavši da je proizvodnja dužice vrlo stara i da je prije više decenija u našoj Posavini, Podravini i donekle u Podrinju upravo cvetala, autor konstatuje da je ta proizvodnja u novije vreme jako opala i da danas nema one važnosti, koju je imala ranije. On navodi i uzroke toga opadanja (nadomeštanje drvene buradi sa burađi iz druge materije, sve to manje hrastovih šuma, razmerno vrlo mali postotak iskorištenja drveta kod proizvodnje). Međutim kako se u našim krajevima ranije proizvodilo najviše i najfinije duge i kako se ona iako u mnogo manjoj meri još i sada proizvodi kako za izvoz tako za našu domaću potrebu, izvan svake je sumnje, da šumari treba da i danas dobro poznaju proizvodnju dužice. O toj proizvodnji u našim krajevima pisao je posljednjih decenija prošloga veka A. Danhelovsky, ali na nemačkom jeziku, a osim toga njegovi se radovi ne mogu više ni dobiti. Na našem jeziku pisano je malo i razbacano (imamo samo dobre Mihaldžićeve tabele), pa se u šumarskoj struci, a naročito kod mlađih generacija, jako osečao nedostatak jednog stručnog dela, koje bi obuhvatilo celokupnu produkciju dužice. Prof. Ugrenović svojim radom o dužici potpuno je udovoljio toj potrebi. Objasnio j,e proizvodnju dužice teoretski i praktički, sistematski i pregledno, tako da je to tumačenje potpuno jasno i shvatljivo. To je od važnosti ne samo za studente i početnike nego i za mnoge praktičare, koji sa dužicom nisu imali mnogo posla. I ovde autor posve ispravno prirnećuje, da je potrebno da se tačno objasni cilj, komu služe drveni sudovi, da se može shvatiti način proizvodnje dužice. I on je taj cilj objasnio. Objasnio je, za što sve drveni sudovi služe, uz naročiti obzir na alkoholne tekućine, objasnio je svojstva, koja moraju imati sudovi, protumačio stereometrijske oblike sudova prema svrsi upotrebe, te način izračunavanja sadržine (volumena) suda. Za lakše razumevanje dodao je . originalnih nacrta sudova. Kako se sudovi prave iz raznih vrsti drveta, autor je protumačio zasebice svaku vrst, koja dolazi u obzir (hrast, cer, bukva, čamovina). Naravno, najvažnija, a ujedno najrazličnija je hrastova dužica, pa se autor na tumačenju te robe i njezine proizvodnje najviše i zadržao. 636 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1934 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Kao što se zna, hrastova dužica razlikuje se u francusku i njemačku. Autor pre svega čini poređenje između jedne i druge podcrtavajući ono, u čemu se ome razlikuju. Za lakše shvatanje dodao je 5 originalnih slika francuske i nemačke dužice. Nakon toga prelazi na tumačenje proizvodnje i to prvo francuske, a onda nemačke dužice. Govoreći o francuskoj dužici autor iznosi prvo opće napomene o toj robi (način upotrebe, trajna i povremena burad, s tim u vezi puno i procepljeno drvo). Zatim prelazi na tumačenje svojstava, koja mora imati drvo za francusku dužicu, nadalje na dimenzije dužica i na način merenja dimenzija. Tehnika izrađivanja protumačena je vrlo iscrpno i lako shvatljivo. Tu je autor detaljno opisao sam tok rada onim redom, kojim ga vrše radnici. Poslednja faza toga rada jest škartiranje (razvrstavanje) dužice. Važan je rad redukcija producirane dužice raznih dimenzija na Monte t. j . na osnovni tip normalne francuske dužice. Autor je i taj posao jasno protumačio i izneo brojčane podatke za redukciju. Jedna tabela daje pregled o količini francuskih uskih dužica, koje se mogu dobiti cepanjem jednog trupčića od jednog metra dužine, a razne debljine, te drvnu masu oblovine potrebne za 1000 komada normalnih dužica. Druga pak tabela prikazuje kubnu sadržinu 1000 komada dužica raznih dužina i debljina. Tumačenje je objašnjeno i sa 6 slika, od toga 3 originalne. Najzad su iznesene odredbe zagrebačkih i ljubljanskih uzanasa za trgovinu francuskim dužicama. Prelazeći na izrađivanje nemačke dužice autor odmah upoznaje čitaoca sa činjenicom, da se za ovu dužicu traži od hrastovine kvalitativno znatno manje nego za francusku dužicu, i iznosi razloge tome. Zatim je objašnjen oblik i dimenzije dužica i danarica podcrtavajući, da je njihova debljina i dužina u određenom odnosu prema veličina bureta. Dimenzije dužica i danarica i njihov međusobni odnos posebice su objašnjene i iznesena su empirijska pravila, koja se na to odnose. Ti međusobni odnosi vide se u brojkama pregledno iz pridodane dve tabele o dimenzijama. Za lakše shvatanje tehnike rada oko proizvodnje nemačkih dužica autor obja šnjava neke osnovne pojmove iz stereometrije bureta. Tim objašnjenjem biće i stu dentu i mnogom praktičaru posve jasno staro praktično pravilo, da tri reda u kvadrat složenih dužica i dva reda isto tako složenih danarica sačinjavaju građu za jedno kom pletno bure. Tehniku izrađivanja autor je i ovdje protumačio u detalju hr´onološkim redom i Sistematski: Objašnjen je izbor stabala za dužice, s obzirom na kvalitet i debljinu drveta, objašnjeno prikrajanje (ainlegovanje) porušenih stabala i sve što se pri tome poslu mora imati u vidu. Isto tako objašnjeno je uvrštavanje dispozicije za ceipanje na čelu trupčića i što je za tu dispoziciju odlučno. Posle toga dolazi samo izrađivanje dužica i autor je razumljivo i ubedljivo prikazao sve faze toga rada. Tumačenju je dodano 9 slika, od toga 8 originalnih. Pisac je protumačio, kako se po dovršenoj izradbi vrši škartiranje (razvrstava nje), slaganje i primanje robe. Tumačenje obračuna ukupne proizvodnje nemačke duge autor je objasnio još i originalnim šablonskim slikama, brojevima i primerima i to za sve moguće slučajeve. Dodavši još i zagrebačke uzanse za trgovinu nemačkom dugom iznesena je pot puna i jasna slika produkcije te robe. Nakon izlaganja hrastove autor je izložio i proizvodnju cerove, bukove i ča move dužice. Poređujući svojstva cerove sa svojstvima hrastove dužice autor konstatuje, da cerovo drvo u pogledu proizvodnje duge u svemu zaostaje za hrastovinom, osim u po 6 87 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1934 str. 48 <-- 48 --> PDF |
gledu tvrdoće i sadržine tanina, jer je tvrđa i ima manj,e tanana od hrastavine. S obzirom na to cerova dužica upotrebljuje se samo za ograničene svrhe i u ograničenoj meri, a kako je izrađivanje slično izrađivanju hrastove dužice, autor se kod te robe ukratko zadržao. Tumačenju su pridodane zagrebačke i ljubljanske uzanse. Za čamovu dužicu autor konstatuje, da je ona s obzirom1 na upotrebu čamovog suda više predmet naročitog zanata nego trgovine. Iznosi svojstva drveta za tu dužicu, njezine dimenzije i propise zagrebačkih i ljubljanskih uzansa. To sve dovoljno je da student dobije sliku proizvodnje te vrsti šumskih proizvoda. Prvi deo svoje knjige »Tehnika trgovine drvetom« završuje prof. Ugrenović tumačenjem proizvodnje vratila, vesala, šindre, kolarske građe, kolja i prošća. Autor je o proizvodnji tih vrsti robe protumačio sve što treba reći, da student tu proizvodnju lahko shvati, a početnik u praksi da se brzo uvede. Navedene su vrsti drveta i tražena svojstva drveta, iz koga se pojedina od te robe izrađuje, dimenzije i način proizvodnje, obračun volumena i trgovačke uzance. Time je završen prvi deo »Tehnike trgovine drvetom«. Ostala materija razrađena je u drugom delu, koji je u štampi. (Vidi Š. L. oktobar 1934. str. 527). Ing. Jovo Metlaš. OGLASI Uprava gospodarstva f šumarstva : KRNDIJA NAŠICE, SLAVONIJA. gospodarska i šumarska industrija d. d. Proizvodi i eksportira svekolike u Zagrebu gospodarske i šumske proizvode Šumsk a industrija Filipa Deutscha Sinovi Vrhovčeva ulica 1 ZAGREB Telefon broj 30-47 Parna pilana u Turopolju. Export najfinije hrastovine. Na skladištu ima velike količine potpuno suve hrastove gradje svih dimenzjia. Utemeljeno godine 1860. Utemeljeno godine 1860. 638 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1934 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Izašlo! Novo! Ugrenović: Tehnika trgovine drvetom i (275 stranica, 132 slike, na najfinijem papiru) Šalje po narudžbi D. Tomičić, Zagreb, Wilsonov trg broj 12 Cijena 150 Dinara Dosad od djela „Iskorišćavanje Suma" izašlo : Svezak I: Iskorišćavanje Suma, opći dio Din 80.— II: Tehnologija drveta Din 150.— „ III: Tehnika trgovine drvetom, prvi dio . . . Din 150.— Za sve knjige pogodnost uplate u pet mjesečnih obroka. NASICKA TVORNICA TANINA i PAROPILA D. D. Centrala Zagreb Marulićev trgr broj 1S. 639 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1934 str. 50 <-- 50 --> PDF |
——————————————————————————»————I 18411 Športsko odijelo: sako i pump hlače engleskog kroja. Ovo odijelo, osobito praktično za šetnju, utakmice, šport i turistiku, izrađeno je od vunaste tkanine, grube niti, te se preporuča za štrapac. Imade ga u raznim športskim dezenima. Jeftinoću naših odijela zahvaljujemo napretku domaće industrije, koju u prvom redu zaposlujcmo. Naročito pogodovna cijena Din 390 — 18410 — Dvoredno 18412 Jednoredno sako odijelo veoma pri odijelo u večernjem kro stala izgleda. Izra đeno od finije vuju, to jest odijelo za naste tkanine, u štrapac; tamniji dezeni fazoni krojeno uz su birani za večer, za tijelo. Naročito ;po kina, kazališta, posjete, desna je ova fazona za vitke osobe, male zabave itd. Dvije jer im daje punokvalitete od vunaste tka ću. Odijelo rađe nine ili od poluvunenog no je sa vrlo do brim priborom,kamgarna, raznim u imade ga u razni.n svjetlim ili tamnijim bobojama. U kratko: a jama. Pazite na elegantni veoma lijepo odi kroj kaputa. Kompletno jelo jeftine vrste Din 390.— odijelo stoji Din 450.— Velegradska odijela od velegradske kuće Kästner i Ohler Zagreb odio muške mode II. kat. Bezobvezno razgledavanje novih modela za jesen. Sve udobnosti. Muštenije izvan Zagreba neka naruče odijela po svojim ličnim mjerama. Odijela razašiljemo uz garanciju. Ako ne odgovaraju, vraćamo novac: |