DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1934 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI li ST


GOD. 58. DECEMBAR 1934.


DRAG. S. PETROVIĆ (BEOGRAD):


O ŠUMSKOM DRVEĆU U JUŽNO] SRBIJI


(SUR LES ARBRES FORESTIERS DE LA SERBIE MÉRIDIONALE)


U prvome članku o šumskom drveću u Južnoj Srbiji1 bilo je govora
o četinarima. U ovome drugome biće govora o drugom drveću, u
glavnom listopadnom, koje nas šumare interesuje manje ili više.


Fagus silvatica je jedna od najglavnijih vrsta drveta u Južnoj
Srbiji. Narod je naziva bukvom ili bukom. Prvo ime se čuje u
severozapadnome delu, a drugo u južnome i istočnome delu. U Sredačkoj
Župi kod Prizrena nazivaju je takode bukvom. Međutim mladu
izdanačku šumu od nje nazivaju tu š i b a r o m. Plod je žir (bukov
ž i r), ali u selu Galištu u Kavadarskome srezu žir je samo bukov žir,
a hrastov žir je ž a 1 a d. U selu Pustoj Brezici na Karadžici u Skopskome
srezu bukov žir se naziva buklinkom, a hrastov ž e 1 a d.


Bukva ima u ovome delu naše države opšte rasprostiranje. Ona
se nalazi na svima planinama i na svim zemljištima. Penje se ovde do
vrlo velikih visina, tako u Korabu do 2000 m., a u Prokletijama do
2100 m. na silikatnoj podlozi. Istina kao šuma se pojavljuje nešto niže,
ali na 1800 m. mogu se naći još vrlo dobri delovi šume i po uzrastu i
po gustini (obraslosti), sa odličnim drvetima (primer je kod Dobroga
Polja u Nidžeu blizu državne granice prema Grčkoj). I na 1900 m. ima
još dobrih delova, ma da su oni već uzrastom slabiji. Gornja granica
rasprostiranja može biti od pojedinačnih drveta, ali i kao dobra gusta
sastojina samo već slaboga uzrasta. To se lepo može videti iznad Devđelije
u planini Kožufu na mestu Šarenoj kraj same državne granice
prema Grčkoj. Tu je gornja granica na 1900 m. nad morem. Drugi primer
je u Korabu na nadmorskoj visini od 2000 m., pa i nešto više. Istina
gornja granica je vrlo često u visokim planinama spuštena niže usled
proširavanja suvata i planinskih pašnjaka.


Donja granica joj je mestimično vrlo niska. Tako je u Belasici kod
Strumice ona i na 500 m. nad morem kod pojedinih drveta, na silikatnoj
podlozi i na severnoj ekspoziciji. Tu se bukva pojavljuje u šumi od pitomoga
kestena pojedinačno kao podmladak. Sama bukova šuma je za
200 do 300 m. više (iznad sela Smolara). Drugi primer je u Konjskoj
Rečici zapadno od Devđelije u planini Kožufu na mestu Buki. Tu se


1 Vid» o. g. Šum. List, str. 457. Vidi također kartu na str. 472´, na koju se pisac
pozivlje na više mjesta u ovom članku. — Uredn.


593