DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1934 str. 42 <-- 42 --> PDF |
toga kongresa. Razlaže način organizacije glavnih skupština čehoslovačkog šumarskog udruženja. Uzima se sa odobravanjem na znanje. XX. Uzima se na znanje izvještaj o glavnoj godišnjoj skupštini Skopske podružnice, koja je održana na dne 5. VI. 1934. XXI. Primaju se za redovite članove: Ing. Ljubic a K. B a b i ć, šum. inžinjer u Beogradu; lug. .lurčić Marijan, šum. inžinjer Samobor; Ing. Đ e 1 i ć V u k a š i n, šum. inžinjer Dobrljin i Ditric h Vilim , podšumar sresko načelstvo Prnjavor. Istup iz članstva : Jovanovi ć Matija, podšumar, Kruševac. Odobrava se zamjena za šumarski List: »Zbor« časopis za društvena politička i privredna pitanja, Beograd; Institut Central des Investigation Forestieres Institutsky, 21 Lesnoy Leningrad, 18 USSR. XXII. Tajnik čita dopis g. ing. Branka D u j i č a u kome predlaže, da se odustane od običaja da se na skupštinama na pr. izbor pretsjednika vrši tako da dvije godine bude pretsjednikom Hrvat, zatim Srbin i onda Slovenac. Ovo da nije jugoslovenski. Predsjednik ing. L e n a r č i ć razlaže, da je upravo taj ključ, koji predstavlja nepisan običaj, dosada vrlo povoljno djelovao. Svaki pretsjednik je znao, da će nakon dvije godine biti smijenjen i nije ni pokušavao produžavati svoju vlast, jednakost je bila uvijek potpuno jugoslovenska što dokazuje i velika harmonija r .jednodušnost,. kojom su do sada bili birani predsjednici Udruženja. Odbor se saglasuje sa gosp. pretsjednikom. ZAPISNIK (XIII) Glavne redovite godišnje skupštine Jugoslovenskog šumarskog udruženja, koja je održana na dane 8. i 9. septembra 1934. god. u Sarajevu. 1. U 10 sati prije podne pretsjednik Ing. Mila n Lenarči ć otvara skupštinu a dvorani Imperial-kina. Pozdravlja izaslanika Njegovog Veličanstva Kralja gospodina generala Svetomir a Djukića . Moli ga da bude tumačem izraza nepokolebive odanosti i vjernosti jugoslovenskih šumara najvišem neimaru i vrhovnom zaštitniku naše otadžbine i naših šuma Njegovom Veličanstvu Kralju Visokom Pokrovitelju Jugoslovenskog šumarskog udruženja. Naša prva misao na ovom sastanku je posvećena uzvišenom Vladaru. Predlaže, da skupština u znak srdačne odanosti tri puta klikne »Živi o K r a 1 j«. Skupštinari ostaju i dugotrajno kliču »Živi o K r a 1 j«. Pretsjednik zatim predlaže, da se Visokom pokrovitelju Udruženja odašalje sli jedeći brzojav: »Njegovom Veličanstvu Kralju Aleksandru I. Jugoslovenski šumari sakupljeni na svom 58 godišnjem zboru u Sarajevu u dubokoj odanosti i vjernosti pozdravljaju Vaše Veličanstvo, svog Visokog pokrovitelja usklikom Da živi Vaše Kraljevsko Veličanstvo Da živi uzvišeni Kraljevski Dom Karađorđevića Pretsjednik Lenarčić.« Sa velikim odobravanjem i pljeskom prima skupština brzojav. Pretsjednik se zatim toplim riječima obraća na gosp. Ministra šuma i rudnika Dr. Milan a U 1 m a n s k o g. Udruženje se smatra odlikovanim, da gosp. Ministar lično prisustvuje ovome zboru. Ovo je ujedno prvi puta, da je član našeg Udruženja Ministrom šuma i rudnika. Udruženje stavlja gosp. Ministru na raspolaganje sve svoje snage, duboko uvjereno da šumarstvo pod njegovim vodstvom kreće putem sigurnog 572 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1934 str. 43 <-- 43 --> PDF |
napretka. Zahvalni smo gosp. Ministru na jakoj i odlučnoj inicijativi, koju je dao našem šumarstvu. Pretsjednik zatim pozdravlja bana Drinske banovine gosp. Velimir a Popo vi ć a. Vaša banovina jedna je od najšumovitijih u našoj zemlji. Golemi napori su potrebni, da se to bogatstvo dovede u stanje, u kome će služiti trajnoj koristi naroda i otadžbine. Molim Vas da biste posvetili punu pažnju šumama i šumarstvu. Zatim pretsjednik pozdravlja izaslanika Českoslovačkog Ministarstva zemedelstva g. Dr. Mačk a kao i delegata bratskog českoslovačkog šumarskog udruženja lug . R a c h m a n n a. Ponesite bratskom narodu českoslovačkom srdačne pozdrave od nas. Vaše prisustvovanje ovdje neka učvrsti prijateljske veze, koje su, budite uvjereni, duboke i jake. U svom daljem govoru pretsjednik pozdravlja komandanta armije generala g. Emila B e 1 i ć a, generala g. Miloradovića, zastupnika grada Sarajeva gosp. Dr. J e f t a n o v i ć a, prisutne narodne poslanike gg. Principa, Božića, M i j i ć a, Gragjića, Pa h er ni ka, Vidovića, Spahića. Pozdravlja načelnika odelenja za šumarstvo g. Dr. ing. Žark a Miletića , pozdravlja gg. zastupnike udruženja i korporacija: Narodne odbrane, Prosvjete, Industrijske komore, Udruženja industrijalaca, Udruženja pilanara. Poljoprivrednog društva. Udruženja inženjera i arhitekata, lovačkih društava, planinarskih društava. Konačno pozdravlja i sve prisutne članove Jugoslovenskog šumarskog udruženja, koji su se u tako lijepom broju sakupili na ovo zboru. U daljnjem govoru konstatuje pretsjednik, da uspjeha u šumarstvu može biti samo, ako na obnovi i zaštiti šuma saraduje čitav narod. Potrebno je još mnogo rada, da se narod odgoji u tome pogledu. Velika zadaća kod toga zapada naše Udruženje. Šumarsku službu treba odvojiti od poljoprivrede kod upravnih vlasti. Organizovati treba propagandu za čuvanje šuma. Šumarska nastava treba da se uvede u učiteljskim školama i bogoslovijama, a i u osnovnim školama. Udruženje i njegovo članstvo mora da udvostruči svoje napore, da se na postavljenim temeljima izgradi zgrada na korist i ponos našeg naroda. Ono mora da vrši svoju dužnost kao forum stručne javnosti, odgovorno pred sadašnjicom, a još više pred budućnošću. Za postignuće naših kulturnih ciljeva moramo da aktiviramo saradnju cijelog naroda. Svaki giadanin ove zemlje treba da zna: da je šuma u velikim predjelima naše otadžbine preduvjet eksistencije i kulture; da pogrešan rad u šumi može dovesti do katastrofalnih i nepopravljivih šteta. Svaki pojedinac mora da zna, da je potrebna saradnja cijelog naroda, da se privedu kulturi ogromne površine naše zemlje, koje danas nisu ni na početku šumske kulture. Nikad više ne smije da se desi, da koja ličnost našeg javnog života kaže, da se riba i šuma ne može uništiti. Svatko mora osim toga da zna, da u šumarstvu nema mjesta politici i demagogiji. Ali rad šumara nije ograničen samo na gajenje i čuvanje šuma. Produkte šumarskog rada treba i unovčiti. U tome pogledu kalvariju, kroz koju moramo da prodemo, još nismo prošli. Pritome na žalost samo naše šume plaćaju račun. Međunarodna saradnja za sanaciju tržišta drvom potaknuta je sa susjednim zemljama. Kolikogod je ometana od strane međunarodnih i političkih upliva, ipak moramo konstatovati, da imamo izgleda na uspjeh, ako nas naši mjerodavni faktori podupru potrebnim zakonskim mjerama. Gg. Ministrima Dr. Ulmanskom i Demetroviću zahvalni smo za njihove korake u tom pravcu. Predsjednik zatim prelazi na odnose šumara i industrijalaca. Šumar kao gojitelj šume vidi u industrijalcu svog najužeg saradnika, svoju kompletaciju — ali nažalost — ne vidi u svakome. Dobro nam došao industrijalac koji poštuje okolnosti i koristi onog terena, na kome radi, onih fundamenata na kojima posluje, one zemlje iz koje crpi svoje koristi, industrijalac, koji isključuje svaku kolonijalnu politiku i rukovodi se modernom ideologijom nacijonalnoga života, koji ne prikraćuje uzakonjene dažbine u 573 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1934 str. 44 <-- 44 --> PDF |
traženju momentanih koristi, koji viškove svog poslovanja upotrebljava za povećanje narodnog blagostanja i oplođenje narodne privrede. Udruženje je svojim radom dokazalo da stavlja svu svoju snagu i stručnu spremu u borbu za visoki cilj: podizanje kulture i blagostanja naše domovine. Dozvolite mi apel na Vas, koji ste nas danas počastili, a i na svu jugoslovensku javnost: podupirajte rad Udruženja na korist naroda i države. Riječ uzima gosp. ministar šuma Dr. Milan U 1 m a n s k i. Gospodine izaslanice Kralja, gospodo i drugovi. Šuma je elemenat, ona je produkt prirode. Uvijek moramo pod pojmom šume da razumijevamo nešto jedinstvenoga. Diferenciranje po vrsti vlasništva tek je od drugostepenog značaja. Jer ono što šuma biološki te socialno i privredno pretstavlja od tolike je eminentne važnosti po općenitost, da je gotovo sporedno je li ta šuma državna ili je privatna ili manastirska. Glavno je da se njome potrajno i dobro gospodari. Jer onda narod iz nje crpi trajno najveće koristi. U biti je šumskog gospodarstva da se ima voditi tako, kako viši i trajniji interes zahtijeva. U " šumarstvu više nego u drugim granama privrede potrebno je podrediti interes pojedinaca interesima cjeline. Mnogo sam šuma vidio i prije nego li sam preuzeo resor Ministarstva šuma. Ali tek sada odkako sam Ministrom, otvoriše mi se potpuno oči. Proputovao sam gotovo C´jeiu našu otadžbinu. I moram da izrazim bolni osjećaj, da se šume ni1 iz daleka onako ne gospodare niti čuvaju, kako to njihova važnost, kako to sretnija budućnost našega naroda zahtijeva. Ovo ogromno blago ne uživa svuda potrebnu zaštitu. Sačuvajmo izvore naše privrede, sačuvajmo šume, koje imamo. Pošumljavanje krša i goleti, uređivanje i zagradivanje bujica sve su to pitanja drugog reda. Prvo je: očuvati ono što imamo. Tek poslije toga ćemo kao dobri gospodari raditi, da šume povećamo. Od nas Jugoslovenskog šumarskog udruženja se zahtjeva da tom višem principu i višem interesu što više udovoljimo i nastojimo da svi i svaki taj princip usvoji i po njemu radi. Zatim gosp. Ministar prelazi na potrebu planske privrede u šumarstvu. Iz velikih stvari do u sitne detalje moramo šumsku privredu planski organizirati. Kod izrade toga plana treba da svi sudjelujemo. Potreba planskog gospodarenja evidentna je danas u svim granama privrede, a pogotovo u šumarstvu, koje operiše sa takvim dugim rokovima proizvodnje, ne samo sa decenijama, već i stoljećima. Planski ismišljen rad cjelosti te planski rad kod svake šume a u prvom redu za njeno´ održavanje i obnovu. A baš na tome planu je najpozvanije da radi ovo naše Udruženje, jer su mu članovi iz cijele države. Taj planski rad treba da započne odozdo, treba da raste poput biljke, koja vremenom izraste u veliko i ponosno stablo. Postoji jugoslovensko šumarstvo, koje je različno i od francuskog i od njemačkog. U inozemstvu ne mora šumar da računa sa mnogim prevažnim faktorima, sa kojima mi moramo da računamo. Evo pitanje paše, koje u inostrantsvu nije tako specifično kao kod nas. Evo ekonomskih odnosa naše seljačke privrede spram šume i t. d., koji su svi kod nas u bitno dragom stanju nego u inozemstvu. Stoga se inozemna nauka ne može kod nas u potpunosti primjenjivati. Jugoslovensko šumarsko udruženje je u prvom redu zvano, da raspravi perspektive našeg domaćeg šumarstva, da razotkrije nove puteve na dobro naroda i otadžbine. Cilj nam je pred očima, a čvrsta i nepokolebiva jednodušna volja u nama. Želim uspjeh Vašim sastancima na dobro naroda i otadžbine. Pretsjednik zahvaljuje gosp. Ministru. Zatim uzima riječ gosp. Dr. ing. Ludovi k Mačko , izaslanik českoslovačkog Ministarstva zemedelstvi. Želi uspjeh kongresu. Raduje se, što mu je u dio pala čast, da na ovome kongresu pozdravi braću Jugoslovene. Budite uvjereni, da su simpatije Ce 574 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1934 str. 45 <-- 45 --> PDF |
hoslovaka nepokolebivo s Vama. Primite od čehoslovačkih šumara srdačan i bratski »Lesu a lovu zdar«. Riječ uzima gosp. ing. Rachman n i toplim riječima pozdravlja kongres u ime »Ustredni Jednote Československeho Lesnictva« (českoslovačkog šumar, udruženja). Zatim je zastupnik Narodne odbrane g. H. Nikši ć pozdravio kongres i naglasio, kako Narodna odbrana ima da štiti trajne interese našeg naroda, pa je njena saradnja sa šumarima po prirodi stvari preko potrebna. Budite čuvari izvora bogatstva naše zemlje. Suzbijte na trajnu korist zemlje egoistične želje pojedinaca, koje idu samo za eksploatacijom i momentanom vlastitom koristi bez obzira na pustoš, koju ostavljaju iza sebe. Tajnik zatim čita pozdravne brzojave: Poljskog šumarskog saveza, Skopske podružnice Jugoslovenskog šumarskog udruženja, Skopske podružnice Jugoslovenskog šumarskog udruženja, kao i pojedinih članova Udruženja, koje skupština s odobravanjem uzima do znanja. 2. Gosp. profesor Dragutin Veseli je po tome održao predavanje »Sa t´oto-kamerom kroz bosanske šume«. Prikazao je u nizu projekcija (sve mahom amaterske snimke bosanskih šumara) turističke ljepote Bosne i Hercegovine, važnost šuma, pošumljavanje krša, rad lugarske škole u Sarajevu, iskorišćavanje šuma, tipične bosanske sastojine, suzbijanje navale insekata, lov i t. d. Time je svečani dio skupštine završen. Pretsjednik prekida zborovanje i zakazuje nastavak za po podne u 15 sati u Gradskoj vijećnici. Nastavak u Gradskoj vijećnici. 3. Pretsjednik otvara zasjedanje. Prelazi na točku 3 dnevnoga reda: Izvješta j glavne uprave o društvenom radu u godini 1933/34. Pošto je izvještaj otštampan i dostavljen mjesec dana prije skupštine svim članovima, predlaže, da se izvještaj ne čita, već da se pređe odmah na debatu po predmetu, što skupština jednoglasno prima. Pošto se za raspravu o izvještaju nije nitko javio za riječ, pretsjednik daje izvještaj na glasanje. Skupština glasa dizanjem ruku i prima izvještaj jednoglasno. Pretsjednik zatim komemorira umrle članove, koje je nemila smrt otela iz naše sredine. To su: Ing. Mihajlo Krekić, šef. šum. uprave Han-iPijesak; Andrija K o p r i ć, kr. šum. nadsavj etnik u p. Zagreb; ing. Ferenčić Stjepan, direktor šuma u p. Križevci; ing. Lamp e Franc , šum. nadsavjetnik, Ljubljana; M a rako v i ć Rudolf , direktor šuma Đakovačkog vlastelinstva u p. (Zagreb ; Werne r Dušan , kr. šum. savjetnik u p. Zagreb. Skupština ustaje i kliče »Slav a im!« Blagajnik čita zatim izvještaj o stanju društvene imovine, te izvještaj nadzornog odbora, koje skupština uzima na znanje i daje razrješnicu Upravnom i nadzornom odboru, i 4) Prelazi se na raspravu budžeta za godinu 1935. Blagajnik čita predlog za budžet primitaka, koji se prima u cijelosti. Prelazi se na predlog za budžet izdataka. Nastaje debata. Ing. Mihaliče k predlaže, da se izabere poseban finansijski odbor, koji bi proučio predlog izdataka i taj odbor da referira Glavnoj skupštini. Skupština prima predlog ing. Mihaličeka i u finansijski odbor izabire gg. J e 1 mana, B a 1 v a n o v i ć a, Šerbetića i Mihaličeka, Predsjednik predlaže da skupština izabere kandidacioni odbor. Iz svake banovine gdje postoji Podružnica neka u taj odbor udu po dva člana, a po jedan iz onih banovina, gdje podružnica ne postoji. Iz savske banovine predlaže pretsjednik u kandidacioni odbor također dva člana, jer ta banovina ima najveći broj članova Jugoslovenskog šumarskog udruženja. 575 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1934 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Skupština prima i na predlog pretsjednika izabire slijedeći kandidacioni odbor: Dojković, B a r a n a e, Petrović, P r p i ć, B e g i ć, B e 11 r a m, S mi laj, Pali ernik, Miklau, Obradović, Bulut, Petronijević. Kako bi financijski odbor mogao da izradi svoje predloge predsjednik određuje pauzu. Nakon pauze gosp. ing. Jelma n u ime finansijskog odbora izvještava, da je taj odbor raspravio predlog budžeta izdataka i predlaže skupštini na prihvat sve stavke osim stavke »nagrada blagajniku«. U odboru su neki članovi iznesli mišljenje, da je nagrada blagajnika previsoka, pa u tome predmetu ne postoji jedinstveno gledište. Gosp. pretsjednik ing. Lenarči ć razlaže dužnosti blagajnika i predlaže, da se i stavka nagrada blagajnika primi u visini, kako je Upravni odbor predložio. Prima se predlog izdataka budžeta 1935. godine u cijelosti. 5. Gosp. ing. Šlande r održao je zatim referat o gubaru u Hercegovini. Referat je primljen sa velikim mteresovanjem. Zaključeno je štampati ga u Šumarskom Listu. 6. Pretsjednik razlaže, da je po Pravilima potrebno, da skupština odluči o tome, gdje da se do godine održi zborovanje. Predlaže Split, Novi-Sad ili Beograd. Razvija se živa debata po predmetu. Većina se skupštinara izjavljuje za Split. Dr. Baie n razlaže, da je u Splitu teško organizirati skupštinu i zbog stranaca teško je naći potrebne stanove. Predsjednik predlaže kompromisni predlog t. j . da se nastoji da skupština bude u Splitu, a ako to ne bi bilo moguće, neka se skupština sazove za Novi Sad. Skupština to prima. 7. Tajnik čita predlog Ljubljanske podružnice, da se na ovoj skupštini izmijene Pravila Udruženja. Ujedno izvještava, da je odbor na sjednici 7 IX raspravljao o prcdlogu te podružnice i zaključio predložiti skupštini, da se Pravila još ne mijenjaju, već da se stavi u dužnost novom odboru, da on prouči predloge pojedinih podružnica, da sastavi novi projekat pravila, taj otštampa u Šumarskom Listu i tako iznese pred narednu skupštinu, kako bi svi članovi bili upućeni u predmet. Tajnik sa svoje strane izlaže, da nije bilo moguće u odboru do sada proučiti predloge svih podružnica, jer neke nisu dostavile svoje primjetbe na vrijeme, kako su bile pozvane. Ing. M i h a 1 i č e k razlaže, kako je Sarajevska podružnica prva izradila i dostavila svoje primjetbe, dok Ljubljanska tek sada pred ovu skupštinu. Treba biti optezan da se ne bi Pravila izmijenila prebrzo. Ing. Mikla u razlaže mišljenje manjine odbora, odnosno mišljenje Ljubljanske podružnice Pravila treba mijenjati što prije. Pošto govornici ulaze odviše u detaljna pitanja na pr. u pitanje načina plaćanja članarine t. j . da M da se članarina plaća podružnicama ili centrali, zatim pitanje zastupanja na Glavnim skupštinama po delegatima, pretsjednik daje na glasanje predlog većine odbora t. j . da se na ovoj skupštini ne pristupi mijenjanju Pravila. Skupština taj predlog prima. 8. Tajnik izvještava, da je skupštini stigao predlog, da se Udruženje pretvori u Udruženje šumarskih inženjera. Pošto se je skupština malo prije izjasnila da ne želi na ovom zasijedanju mijenjati Pravila, to bi predmet imao da se prepusti također novom odbora Ali Upravni odbor predlaže, da se predmet odbije. Pretsjednik daje predlog na principijelnu debatu. Javljaju se za riječ gg. Neid h a r d t, Miklau, Babi ć, «Dojković. Neidhard t iznosi, kako bi to značilo crnu nezahvalnost prema pionirima našeg šumarstva, kad bi se isključili iz članstva naši zaslužni članovi, apsolventi srednjih šumarskih škola. Ne smijemo zaboraviti, da nekada u zemlji nije bilo visokih Šumarskih škola. A baš mi smo tim starijima drugovima dužni zahvalnost i poštovanje. .. su nam sazdali Dom od koga naše Udruženje živi. Udruženje treba v svojoj sredini 576 |