DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1934 str. 32 <-- 32 --> PDF |
nika i uslovima životnim, dok se generalisanje mora apstrahovati, jer zakon, čija pravila u toku života podliježu čestim promjenama, više je kreacija uma, koja se životu teže prilagodava, nego skup odnosa nastalih u raznim prilikama i potrebama tokom života, koji se zakonom formulišu kao pravila. U interesu šumskog gazdinstva kao i fiskusa u Bosni mora se što prije i što čvršće utvrditi granica državnog šumskog posjeda, preko koje se jedamput neće smjeti prijeći. Jedna od najsigurnijih brana mogla je biti, a može se i još smatrati podjela šumskih zemljišta privatnicima u svrhu podizanja njihovom inicijatiyom. Na taj način mogao bi se bar dielimično izvesti otkup servituta. Član 6. Zakona o šumama treba ublažiti i omogućiti kat. vlastima topografisanje kat. čestica, jer imamo slučajeva, gdje se u pojedinim područjima nalazi velik procenat netopografisanih i neevidentiranih promjena, dok se zemljište iskorištava u poljoprivredne svrhe, a ne oporezuje se. Jedno stanje u kat. operatu ne može se smatrati vječnim, već se mijenja prema promjenama u prirodi. Upis u opérât je samo konstatacija izvjesnog stanja na terenu i jedna čestica u izvjesnom roku može mijenjati kulturu nebrojeno puta, pa prema tome nema smisla držati se one strane jednog propisa, koja je lošija, dok o onoj boljoj niko ne vodi računa. Država kao vlasnik ima mogućnosti da svoj imetak posredstvom organa i vlasti očuva, ali se katkad dobija utisak, da je ovaj vlasnik prema svom imetku vrlo indiferentan i u očima stanovništva slabi respekt prema takovom vlasniku. Onaj koji je ekonomski jači, taj ima i više tehničkih mogućnosti da više prigrabi. Ima slučajeva u Bosni, gdje jedan veoma imućan zemljoradnik moli da mu se podijeli uzurpirano zemljište u jednom šumskom području Bosne u površini od 500 dunuma, jer je kao uzurpant u posjedu tog zemljišta, dok bi se sa tom površinom moglo podmiriti više od 10 siromašnih zemljoradnika, dobrovoljaca ili beskućnika, kojih još hvala Bogu imamo u Bosni nenamirenih zemljom dovoljno. Résumé. La réforme agraire que l´Etat, apres la guerre, a établie en vue d´une distribution plus équitable de la terre entre les masses du peuple, n´a que beaucoup touché les forets memes sans avoir eu, néanmoins, des effets suffisants dans des régions pauvres (comme la Bosnie et l´Hertzégovine) en des terres arables. L´auteur expose ses vues sur ce probleme quant aux dites provinces. XL UDRUŽENJA ZALOBNE SJEDNICE. Dana 17. oktobra 1934. sastao se Odbor Jugoslovenskog šumarskog udruženja na tužnu svečanu sjednicu. Sjednica je komemorativna za uzvišenim Pokroviteljem Jugoslavenskog šumarskog udruženja, Viteškim Kraljem Aleksandrom 1 Ujediniteljem. Prisustvuje i gosp. Ministar šuma i rudnika Dr Milan U1 m a n S k i te članovi Beogradska podružnice J. Š. U. Potpredsjednik Udruženja Dr Dragoljub Petrović otvara tužni zbor u biblioteci Ministarstva šuma u 10 sati prije podne. 562 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1934 str. 33 <-- 33 --> PDF |
»Gospodine ministre, gospodo kolege! Naš Viteški Kralj Aleksandar I Ujedinitelj i pokrovitelj našega udruženja mučki je ubijen . ov. mes. u Marselju. Naš narod vekovima se borio za svoju slobodu, za ujedinjenje. On je tražio, i za to podnosio teške žrtve, da ima svoju državu u kojoj će sam ipo svojoj volji živeti, uživati slobodno u plavetnilu neba, sjaju sunca i svim blagodatima Božijim, svemu onome što po Božijoj milosti pripada svima ljudima i što su mu nasilnici vekovima otimali. Naš Viteški Kralj ponikao iz našega naroda, naša krv i kost, to je znao još više. On je to osetio svim svojim bićem.pa je zato i svom svojom snagom radio i svom svojom plemenitom dušom težio, da tu želju i težnju naroda i ostvari. U tome je On znao samo za dužnost i žrtve. Zbog toga On nije bio samo Kralj, politička ličnost i upravljač, nego je On bio u istini Vod našega naroda. Još od rane mladosti On učestvuje najaktivnije u svima državnim poslovima i kao političar i kao državnik i kao vojnik, radi na svima poljima državnoga i narodnoga života. On muški i junački vodi narod iz pobede u pobedu, stvarajući mu bolju budućnost. I On u trenutcima patnje, muke i iskušenja pati jače, nego ma koji od nas, jer pati i kao sin svoga naroda i kao njegov Voda. I danas kada plodovi Njegovoga rada počinju da sazrevaju, kada je trebalo da se dovrši veliko delo osiguranja mira, mi Ga gubimo. Taj gubitak nam je zdrobio srca, ucvilio dušu za dugi niz godina. Za nas šumare je ovaj gubitak i ova žalost ogromna, jer mi u našem Viteškom Kralju gubimo svoga Pokrovitelja, koji je toliko voleo naše šume i naš lov. Ta ljubav Njegova ispoljavala se i u Njegovome velikome interesovanju za naše šumarstvo i lov, Ta ljubav Njegova ispoljavala se i u Njegovome velikome interesovanju za naše šumarstvo i lov, za sve njegove zadatke i probleme, nedaće i tegobe, ali tako isto i u potstreku i hrabrenju da radimo, da stvaramo, da usavršavamo. Toliko puta je On to nama kazao i dokazao. I mi Mu se kao šumari ne možemo bolje odužiti, nego da i dalje i još bolje, požrtvovanije i savesnije radimo na dobro naših šuma i šumarstva. Koliko je naš Viteški Kralj shvatio dužnost svedoče nam i Njegovi poslednji tragični trenutci. U tim trenutcima, kada se život gasi, poslednje misli umirućeg zadržavaju se na njegovim najmilijima i najdražima koji su tako duboko urezani u srcima svakog roditelja, brata, sestre. Naš Viteški Kralj i u tim trenutcima savladala Svoje roditeljsko i misli na Svoj narod, na Svoju dužnost, misli na budućnost. I sa poslednjim dahom ostavlja nam amanet: »Čuvajte mi Jugoslaviju!« I mi se Njemu prvome i najvrlijemu Jugoslovenu možemo odužiti samo prihvaćajući taj sveti amanet i dajući mu zavet: Čuvaćemo Jugoslaviju! Slava Viteškorae Kralju Aleksandru Prvom Ujedinitelju!« Svi prisutni kliču: »Slava Mu«. Predsjedavajući zatim poziva prisutne, da šutnjom od dvije minute u svojim mislima odadu duboku poštu Kralju Ujedinitelju — Kralju Mučeniku. Poslije šutnje riječ uzima gospodin Ministar Dr Mila n Ulmanski . Izrazuje tešku i duboku bol, koja je uhvatila naša srca smrću uzvišenog i velikog Vladara našeg. Nedogledne su zasluge Njegove za dobro naroda našeg. Vodio je vojsku svoju do pobjeda i slave; stvorio i ujedinio je Jugoslaviju našu; stvarao je mir i ljubav medu narodima. Najbolje i najdostojnije odužit ćemo se žrtvama Njegovim, da što intenzivnije i što neumornije radimo na idealu Njegovom, na dobru Naroda i Otadžbine. Govor gospodina Ministra ostavio je na sve prisutne dubok dojam. Pretsjedavajući čita zatim brzojave, koje je Udruženje odaslalo Maršalatu Dvora i Nj. V. Kralju Petru II: 563 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1934 str. 34 <-- 34 --> PDF |
»Njegovom Veličanstvu Petru II Kralju Jugoslavije - Beograd. Jugoslovensko Šumarsko Udruženje s najdubljim bolom u duši zbog tragične smrti svoga Uzvišenoga gospodara i Pokrovitelja Njeg. Veličanstva Kralja Aleksandra Prvog, najvećeg zaštitnika naših šuma i dubrava izjavljuje Vašem Veličanstvu najdublje saučsšće. Jugoslovensko Šumarsko Udruženje moli Vaše Veličanstvo da blagoizvoli pri/niti uverenje o njegovoj najvećoj odanosti. — Pretsednik Dr. Josip Balen, prof. Univerziteta. « »Maršalatu Dvora — Beograd. Jugoslovensko Šumarsko Udruženje do dna duše potreseno tragičnom smrću svoga Velikog Gospodara i Pokrovitelja Njegovog Veličanstva Kralja Aleksandra Prvog najmoćnijeg zaštitnika naših šuma i lugova — moli maršalat da bude tumačem njegove najdublje boli i saučešća. — Pretsednik Dr Josip Balen, profesor Univerziteta.« Jugoslovensko šumarsko udruženje primilo je od bratskog Cehoslovačkog šumarskog udruženja slijedeći brzojav: »Jugoslovensko šumarsko udruženje — Zagreb. Hluboce dojati zpravou o tragickem skonu jeho Velicenstva Krale Aleksandra ceskoslovenske lesnietvo vyslovuje lesnietvu jihoslovanskemu hluboku žal nad ztratou jeho vysokeho protektora a zastance miru — Ustredni jednota ceskoslovenskeho lesnictva.« Pretsjedavajući Dr Drag . Petrovi ć nakon pročitanja prednjeg brzojava predlaže, da ovaj tužni zbor braći čehoslovacima odgovori slijedeće: »Jugoslovenski šumari u dubokoj boli potreseni smrću svog uzvišenog Pokrovitelja herojskog Kralja Aleksandra I primili su Vaš bratski ´brzojav od 11. o. mj. Toplo Vam zahvaljuju na izraženom saučešću i mole Vas da biste primili bratske pozdrave jugoslovenskog šumarstva, koje je okrutna sudbina zavila u crno.« Pretsjedavajući daje zatim riječ pretsjedniku Beogradske podružnice g. inspektor ing. Romanu Sarnavski: »Gospodine Ministre i gospodo kolege! Podružnica Jugoslovenskog šumarskog udruženja u Beogradu usrdno se pridružuje upravi Jugoslovenskog šumarskog udruženja da se u danima naše nacionalne tuge pokloni uspomeni Našeg Velikog Kralja. Surovost tragedije i zloga udesa oseća ceo jugoslovenski narod. Mi, šumari gubimo u Blaženopočivšem Kralju Visokog Pokrovitelja i Zaštitnika. Prerano preminuli Kralj, veliki Neimar Jugoslavije bese već svojim poreklom brđanin, koji je uporno radio na tome da svojem narodu obezbedi mir i progres u miru. Naročitu pažnju poklanjao je pitanjima šumske privrede, koja su tako usko vezana sa osnovnim potrebama našega naroda. Kao što šumar-proizvađač mora dugo i smišljeno da radi na podizanju šumskog dobra, koje će uživati tek njegova deca, tako je i Hrabri Ujedinitelj Jugoslavije u neprestanoj brizi i odvažnom radu sebe žrtvovao, da bi deca Jugoslavije u mirubezbednosti živela. Gubitak Našeg plemenitog Kralja osećamo u toliko bolnije što smo svesni toga, da je On pao u trenutku, kada je posle velikog uspeha na delu balkanske solidarnosti uložio sve svoje napore, da očuva plodonosni opšti rnir, bez koga se ne bi mogao ostvariti napredak i procvat zelene struke. I pored višestoletnog odricanja, žrtava i samopregora Jugoslovenskog Naroda, evo i našem pokolenju bi sudjeno, da izgubimo Kralja onda kada je spremao da povuče i drugu plodnu brazdu mira i sigurnosti. 564 |