DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1934 str. 16 <-- 16 --> PDF |
U smislu ove pretpostavke modifikovaće se prednji račun u toliko, što će kapital od 1.876 dinara uložen na jednostavne kamate sa 6% za 30 godina narasti na: 1.876 X 2´8 5.232.80 din. Prvo iskorišćenje posle 30 godina daje 3.380.— „ Ostaje . 1.852.80 din. dakle nešto manje, nego što je bila utvrđena prva kupovna cena, iz čega sleduje, da kupac nije izmiren sa punim 1 procentom za sve teškoće, koje su se pojavile, ali račun pokazuje da kupovna cena nije prenisko odmerena. Nastavljajući u prvom slučaju započeto objašnjenje dolazi se do konstatacije, da se od onih inkonvenijencija, koje su vezane za primenu kamatnih stopa od 3% za diskont i 5% za kapitaliziranje, ovde naročito ispoljava ona, koja za praktičnu stranu ove instrukcije zaslužuje najveću pažnju. Kako je već u noti prvog slučaja rečeno, da u današnje vreme nije teško uložiti kapital sa 5% jednostavnih kamata, to će kupac šumskog poseda obično i zahtevati tu interesnu beneficiju. Ali kapital, koji radi sa 3% kamata na kamate, uvećaće se u kratkom vremenskom razmaku t. j . u vremenu od 33 godine manje nego kapital uložen sa 5% na jednostavne kamate, iz čega obratno sledi, da i prihod diskontovan na sadašnju vrednost sa ../. kamata na kamate neće u trajanju toga vremena postići onu sumu, koja kupcu osigurava dobit od 5% jednostavnih kamata. Stoga će napred izvedeno računanje za šumske posede sa kraćom ophodnjom kupcu ostvariti njegovim ciljevima odgovarajuću nadu daleko sigurnije, nego pomenuto diskontovanje prinosa sa 3%-tnim kamatama na kamate. Ako je uopšte nastupila redukcija novčane vrednosti, tako da je pri izračunavanju vrednosti šume opravdano kapitaliziranje sa 4%, onda će se i računske diferencije odnosno inkonvenijencije nastale primenom različitih kamatnih stopa za diskont i kapitaliziranje u toliko pre ublažiti, pošto se rezultati 4%-nog kapitaliziranja sa jednostavnim kamatama i kraćim vremenskim razmakom više podudaraju sa rezultatima 3%-nog diskonta kamata na kamate, nego 5% -no kapitaliziranje sa jednostavnom kamatom. U kome odnosu to sve stoji, vidi se približno, ako se kao merilo za taj odnos uzme ono trajanje vremena, u kome usledi udvostručenje osnovne glavnice sa jednostavnim kamatama na kamate. Sa jednostavnim 5%-nim kamatama udvostruči se osnovna glavnica = 1 posle 20 godina, pa je = 2. Sa 3%-tnim kamatama na kamate postizava se za 20 godina — uračunavši osnovnu glavnicu — samo .8061, dakle Vio iznosa, koji se dobiva od običnog S/^-nog interesa.3 Kod jednostavnih 4%-tnih kamata udvostruči se osnovna glavnica = 1 posle 25 godina, pa je = 2, a sa 3%-nim kamatama na kamate dobiva se posle 25 godina iznos od 2´0938, dakle oko 21/i>o postignutog iznosa običnog 4%-nog interesa. Prema tome je odnos u poslednjem slučaju daleko povoljniji t. j . kapitaliziranje sa jednostavnim 4% -nim kamatama više se približava diskontu 3%-nog interesa na interes u istom vremenu, nego li kapitaliziranje sa 5c/o-imm jednostavnim interesom. 3 Za računanje u ovome slučaju primeniće se tabele za izračunavanje prolongiranih vrednosti sa godišnjim kamatama na kamate, n. pr. 1 dinar vredi posle 15 godina inki. kamate na kamate sa 3% = 1,03" = 1,5580 dinara. 546 |