DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1934 str. 60 <-- 60 --> PDF |
d) Cim se opazi, da se koji proizvod počinje kvariti, upravni odbor pozvaće odmah dotičnoga zadrugara (ostavljača) i vratiti mu njegov proizvod. Ostavljač će prethodno vratiti zadruzi zapis, koji mu je ona izdala, kad je primila od njega dotični proizvod. d) Zadruga će se uvek starati da preradu šumskih proizvoda usavrši u toj meri, da steknu glas izvrsne robe; e) zadruga će prodavati svoje proizvode ili preko Glavne zemljoradničke zadruge ili na način, koji u sporazumu s njome za najbolji našla bude. Član 65. Sredstva za poslovanje zadrugino sastoje se: 1. iz udela zadrugarskih, 2. iz štedioničkih uloga, 3. iz zajmova, 4. iz rezervnog fonda. Član 66. Jedan udeo iznosi dinara.^" Zadrugar, koji to hoće, može da uplati odjedared ceo udeo. Međutim je svaki zadrugar dužan da uplati pri stupanju u zadrugu najmanje Vio na ime svakog udela, koji je lupisao. iKako će se i kad ostale uplate polagati, odrediće poslovnik. Svaki udeo glasi na ime i ne može se prenositi s jednoga zadrugara na drugoga. Udeo dotično, dok se potpuno ne uplati, uplate ne mogu se zadrugaru isplaćivati niti za zalogu uzimati sve dokle on iz zadruge ne istupi. A kad iz zadruge istupi, uplate će mu se vratiti na kraju druge godine računajući od dana, kad je prestao biti zadrugar, i to uzevši za osnovu razračunavanja godišnji račun, kad je prestao biti zadrugar. Ako imovina zadružna, zajedno s rezerznim fondom i uplatama svih zadrugara, ne dostiže sumu potrebnu radi pokrića dugova zadruginih, to je zadrugar, koji je to prestao biti, obavezan položiti zadruzi deo nedostatka, što na nj pada prema godišnjem razračunu, kad je prestao biti zadrugar. Ako zadruga u toku iste godine, po istupanju zadrugara, prestane, onda ne vredi njegovo istupanje. Član 67. Zadrugina će biti briga, da se svest o štednji probudi i neguje kod svih građana, bili oni zadrugari ili ne. Nu iznad svega zadruga će brižljivj buditi i negovati štednju kod dece, kako bi se ova od malena spremala za štedljive građane. Bliži propisi o primanju i vraćanju štedioničkih uloga, porea propisa iz člana 64 pod B. ovih pravila, odrediće se poslovnikom. Skupština zadrugara utvrdiće svake godine ukupnu sumu, koju ne smeju preći štedionički ulozi, što se zadruzi poveravaju. Član 68. Zajmove zadruga pravi samo onda, kad joj sopstvena sretstva ne dostižu. No o tome ima prethodno da resi skupština, koja u isto vreme utvrđuje i ukupnu sumu, koju ne smeju preći ovi zajmovi. Član 69. Od zajedničke uštede zadrugarske unosi se svake godine 15% u rezervni fond sve dok ovaj ne dostigne sumu svih uplata zadrugarskih, a posle toga vremena stalno po 5%. Rezervni fond služi za to, da se iz njega pokrivaju gubici, koje zadruga pretrpi u poslu pravilno preduzetom i izvršenom, a sa štetom okončanom. S toga bar polovina rezervnoga fonda mora biti uvek odvojena od ostaloga novca zadrugina i uložena — jedan deo u nepokretnosti zadrugine, a drugi u udele Glavnog saveza srpskih zemljoradničkih zadruga u Beogradu. Zadrugari nemaju lično prava na ovaj fond niti mogu zahtevati da se on podeli, ako bi zadruga prestala. Nu prihodi rezervnoga fonda mogu se po rešenju skupštine zadrugara upotrebiti u dobrotvorno 1 prosvetne svrhe. U slučaju prestanka zadruge rezervni fond predaće se na čuvanje Glavnom savezu srpskih zemljoradničkih zadruga u Beogradu, koji će ga čuvati sve dok se ne osnuje nova zadruga u istom mestu, istom smeru i na istim osnovama, kao ^" Jedan udeo ne treba da bude manji od 50 dinara; veličina zavisi od kapitala, koji je potreban zadruzi. Kako je sada svaka roba skuplja 2—10 i više puta, to i kapital mora biti što veći, pa prema tome i udeo. Srednja je veličina udela danas 100 dinara. 514 |