DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1934 str. 44 <-- 44 --> PDF |
u to ime smatramo za potrebno, da vidno istaknemo ovaj svetao primer kolege Stojanovića, neka bi poslužio kao podstrek i primer drugima, koji treba da podu njegovim putem. Ako bi svaki od nas osnovao samo jednu šumsku zadrugu, može smatrati, da je time učinio mnogo i da se je odazvao i kao stručnjak i kao čovek svojoj patriotskoj dužnosti, koju država, narod i Otadžbina od njega s punini pravom očekuje i zaslužuje. Završavajući ovaj apel smatramo za dužnost, da se ovim putem obratimo i našim kolevkama šumarskog znanja — poljoprivredno-šumarskim fakultetima u Beogradu i Zagrebu, da bi i oni shvatajući pravilno svu važnost zadružnog pokreta posvetili ovome u buduće svu onu pažnju, koju on zaslužuje i od njili iziskuje. Mi šumari moramo biti dovoljno spremni i oboružani potrebnim zadružnim znanjem i nesalomljivim uverenjem u zadružne ideale. Jer često puta mnogo je bolje i korisnije, da se ne pristupa zadružnom radu, ako je njegov osnov i pravac pogrešan. Svaki nezdrav početak obično je i nezdrav svršetak, a to je za zadružni pokret kud !i kamo štetnije, nego da se uopšte nije ni počinjalo. Naša književnost u pogledu šumskog zadrugarstva, kako originalna tako i prevodna, vrlo je siromašna, upravo, može se reći, i ne postoji. Mi smo narod, koji se na žalost veoma slabo koristio zadružnim znanjem drugih, naprednijih naroda, te smo u tom pogledu u velikom zaostatku. S toga bi za sada jedino šumarski fakulteti bili ti, koji bi buduće kolege trebali temeljitije da upute u bitnost i organizaciju zadružnog pokreta, uz opsežnije i podrobnije teoretske rasprave i praktična uputstva, koja su potrebna za akciju, kao što je osnivanje šumskih zadruga. U tu svrhu trebalo bi stvoriti na šumarskim fakultetima i specijalan predmet — šum. zadrugarstvo . Upoznavajući slušaoce sa ciljevima zadrugarstva tre´ba ih upoznati i sa sretstvima, pomoću kojih se do tih ciljeva dolazi. Predmete iz zadrugarstva treba udesiti tako, da daju dovoljno znanja slušaocima, te bi u tu svrhu iz šumskog zadrugarstva trebalo predavati: teoriju i istoriju zadrugarstva, knjigovodstvo (i računicu) kreditnih, nabavljačkih i proizvođačkih zadruga, zadružno zakonodavstvo i urbarnu socijologiju. I Ministarstvo šuma i rudnika bi trebalo da u ovom .pogledu uzme inicijativu stvarajući kratke (mesečne) kurseve, kroz koje bi trebali da prođu sve kolege-šumari, koji su u neposrednom dodiru sa narodom i imaju mogućnosti da rade na zadružnom pokretu. Pre nego pređemo na način osnivanja zadruga, istaćićemo ukratko, u kome se sve cilju mogu osnivati šumske zadruge. Ti su ciljevi mnogobrojni, pa otuda i vrste šumskih zadruga. Tako se može osnivati zadruga: l) Za zajedničko postavljanje šumsko-upravnog ili šumsko-čuvarskog osoblja; 2) za zajedničku izradu privrednog plana, transportnih naprava (puta železnlcc, splavarenja i dr.); 3) za zadružno pošumljavanje, podizanje rasadnika, trušnlca; 4) za zajedničku regulaciju bujlčnih potoka; 5) za zadružno iskorišćavanje (prodaju) šumskih proizvoda: katrana, drvenog uglja, smole, gljiva, lekovltog bilja i ostalih sporednih šumskih proizvoda; 6) za zadružnu preradu šumskih proizvoda putem strugare (pilane), fabrike za Izradu pokućstva, sanduka, Iburadi, štavila, smole, drvenog posuđa, sita i rešeta, žigica, čačkalica, kalupa, štapova, kutija, poljoprivrednih sprava i dr.; 7) radi zajedničkog preduzimanja radova kod eksploatacije (radova) u šumi; 8) za podmirenje potreba u drvetu i građi putem zadružne organizacije itd. Šumske zadruge mogu biti komblnovane sa zadatkom Iz dve i više navedenih tačaka. No u glavnom sve se one dele u tri glavna tipa: proizvođačke, nabavljačke i prodajne zadruge ili kombinacija ovih (proizvodačko-prodajne ili nabavljačko-proizvođačko prodajne). Sa kojom vrstom zadruga u izvesnom kraju treba prvo početi, zavisi od potrebe, shvatanja i želja onih, koji zadrugu osnivaju. Gdjegod je to moguće, treba početi sa osnivanjem prodajnih zadruga, koje seljaku daju odmah 1 očevidne koristi. Kada se one jednom ukorene i kada narod 498 |