DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1934 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Naprotiv odredbe Pravilnika o unovčivanju gotovog materijala nisu bile nijedamput zaprekom, da se sklopljene pogodbe na vreme ne izvrše. Sve ovo jasno dokazuje, da je odbor za izvršenje režijskog rada uistinu raspolagao sa solidnim stručnim znanjem, spremom i sposobnošću u jednom, a visokim kulturnim i socijalnim shvatanjem dužnosti u drugom. pogledu, te da je time jako doprineo, da uspeh režijskog poslovanja bude što veći. Preostaje još da se objasni, kako i na koji način se vršilo finansiranjc režije — bez novaca. Ćuli smo naime, da je upravni odbor ovo pitanje resio dosta jednostavno i komotno i da je ovo rešenje unišlo i u propise pravilnika. Međutim se možemo opravdano pitati, zar je režijsko poslovanje uistinu bilo moguće izvesti na ovaj način? Ma koliko da je bilo načelnog protivljenja ovom načinu finansiranja režije, smatranog nemogućim i nezgodnim, treba priznati, da je isti silom prilika i okolnosti uvršten u pravilnik, jer u vreme, kad se zem. zajednica Ravna Gora odlučila za rad u sopstvenoj režiji, u kasi zem. zajednice nije bilo nikakovih novaca. 0 tome su bili na čisto kako inicijatori režije (upravni odbor zem. zajednice) tako i nadzorne vlasti. Prema tome su navedeni propisi po tome pitanju bili ne samo nužna, već i logična posledica stanja, u kome se zem. zajednica nalazila. Međutim i ako je finansijsko stanje zem. zajednice bilo takovo, držalo se, da okolnost što zem. zajednica nema novaca, ne može biti zaprekom, da se režija ne osnuje i narod ne zaposli. Kraj inače teških i očajnih ekonomskih prilika, u kojima se zem.< zajednica kao ustanova našla, reklo se, da je jedno i jedino glavno: početi sa radom. I kod toga se ustrajalo. Napokon kada su rešena sva stručna i formalna pitanja, režija je otpočela sa radom dana 1. oktobra 1932. godine. I sad se dešava nešto neočekivano. Ugled i poverenje, kojega je zem. zajednica kao ustanova uživala u mestu — izgradivši na korist i opšte dobro- vodovod, električnu struju, školu, ceste i puteve, troioar i dr. — dobiše najednom svoj jasni i puni izražaj priznanja. U mesto isplate radnika u novcu svi trgovci, obrtnici i zanatlije u mestu otvoriše najednom kredite radnicima zaposlenim kod režije. Svaki radnik zaposlen kod režije mogao je dobiti kod mesnih trgovaca, obrtnika i zanatlija ne samo što je trebao, već se dešavalo i to, da je često puta kusur dobivao u novcu. Prema tome su razne otpremnice i potvrde o izvršenim poslovima u rukama radnika zaposlenih kod režije dobili značenje neke vrste vrednosnih papira, čija vrednost je bila isto toliko sigurna, koliko i vrednost imovine zem. zajednice sadržane u njezinim šumama. Od kolike je socijalne i privredne važnosti za mesto bilo ovo kreditiranje, nije potrebno posebno dokazivati. Naglasićemo jedino, da je zem. zajednica — svesna svrhe, sa kojom je otpočela rad u režiji — nastojala da što skorije i efikasnije likvidira ovo pitanje finansiranja — bez novaca. To je ona uistinu i učinila unovčivši prve partije gotove robe. Smatrao sam, da je sve ovo bilo neophodno potrebno i važno da se istakne s razloga, jer su to one karakterističke prilike i okolnosti, pod kojima se režijsko poslovanje razvijalo, a o kojima sam na početku govorio i 0 kojima je uspjeh režijskog poslovanja u glavnom ovisio. 493 |