DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1934 str. 33     <-- 33 -->        PDF

i šumskog gospodarstva zem. zajednice, već da bi se pristupilo novom
načinu isl<:orišćavanja šuma u sopstvenoj režiji.


U pretliodnom rešenju ovog važnog pitanja sresl\o načelstvo u Vrbovskom,
kaoi opšta upravna i nadzorna vlast, otputilo je ovu molbu
zastupnika upravnom odboru zem. zajednice s nalogom, da donese detaljni
zaključak, koji ima da reguliše:


a) finansiranje sopstvene režije; b) dispoziciju sa gotovim i izrađenim
drvnim materijalom; c) način unovčivanja režijskog materijala;
d) praktičnu provedbu režije od panja u šumi do pilane i na pilani, zatim
zakup pilane, uslove zakupa i t. d.; e) imenovanje lica za vršenje celokupne
manipulacije; f) predračun za rad u sopstvenoj režiji s osobitom
primenom na etat od godine 1931.


Na osnovu ovog naloga doneo je upravni odbor zem. zajednice
Ravna Gora na sednici održanoj dne 10. jula 1932. godine pod tač.
1/30 zap. ovakav zaključak:


Ad a) Za posao nema potrebe bilo kakvog finansiranja, jer će se
šuma izraditi, izvesti i ispiliti, a unovčenjem prvih partija platit će se
prednje.


Ad b) Od gotovog materijala izlučio bi se slabiji za potrebe ovlaštenika,
a bolji će se prodati slobodnom prodajom na sušačkom tržištu.
Ad c) Unovčenje materijala vršit će se slobodnom trgovinom i prodajom.


Ad d) Za praktično provedenje režije ovlastit će se odbor, koji će
postaviti za vršenje toga odgovorno stručno lice, odnosno stupit će u
pogodbu i ugovor sa jednom pilanom, kojoj će povjeriti cijeli posao pod
svojim nadzorom i sporazumom.


Ad e) Za izvršenje posla imenuje se odbor, a iz ovoga imenovat
će se 2—3 stručna lica, koja će posebnim međusobnim ugovorom utanačiti
sa jednom pilanom kako glede izrade tako i unovčenja materijala.


Ad f) Predračun kao manjkav i nepotpun ispušta se.^
Osim toga je upravni odbor zem. zajednice potrebu rada u sopstvenoj
režiji obrazložio ovako:


1. Etati zem. zajednice prodavani su većinom malim područnim pilanama,
od kojih bi svaka ostala dostalcem po nekoliko stotina kubnih
metara, te bi tu količinu izradila i izvezla, zaposliv kod toga, ako već
ne isključivo, a ono najvećim dijelom svoje radništvo (rodbina i svojta)
i svoje vlastito blago. Ovlaštenici su u takvim zgodama nalazili vrlo malo
ili baš nikakove zarade, a to tim više, što se isplate nisu obavljale redovito
i u gotovom novcu, već najviše u doznakama hrane iz dućana i
krčma takovih vlasnika pilana. Pored toga redovito su ostajale dostalcima
jednog dijela etata i pilane iz susjednih općina, koje su opet uposlile
svoje radništvo. Na taj način je domaći radnik u svakom pogledu
bio prikraćivan.
2. Zemljišna je zajednica redovito dotirala svake godine svoje ovlaštenike
sa cea. 2.0no m´´ građevnog materijala, dok je javnoj prodaji
izvrgavala cea. 3.500—4.000 m´ tehničkog drveta.
Prijašnjih je godina bilo slučajeva, da su ovlaštenici doznačeno im
građevno drvo upotrebili za trgovačke svrhe, a u mnogo i najviše slučajeva
ovlaštenici iz neupućenosti dobiveno građevno drvo ili prodavaju


^ Napomena pisca.


187