DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1934 str. 14     <-- 14 -->        PDF

odličnoRa uzrasta (slika 9). Koliko se tu sa borom pojavljuje hrast, čini
on to kao potšuma (na severnoj strani Crnoga Vrha). Zemljište je ovde
često plitko, pa i kamenito. Na serpentinu je i onaj crni bor istočno od
Novog Pazara u Rogozni na Vinogoru i njegovoj bližoj okolini. Tu se
on penje kao čist do 1200 m. nad morem, na severnoj ekspoziciji, a spušta
se do 750 m., kod sela Cokovića i do 650 m. i može se gotovo reći, da
je i u mešavini i čist sav na hladnim ekspozicijama, mešajući se još mestimično
sa bukvom i hrastom. Na serpentinu ga ima još i na planini
Ozrenu u njenim ograncima na desnoj strani Lima između P´rijepolja i
Bijeloga Polja. Tu se on i na južnoj ekspoziciji spušta do 1000 m., a penje
se i do 1600 m. obrazujući odlične čiste šume i po uzrastu i po obrastU,
kao što je to slučaj u gornjem delu Dubočice. Tu mu je srednja visina
20 m., ali ima prilično stabala i do 30 m., i debljine 70, 80, pa i više
centimetara. U donjem delu Dubočice biče da je već na krečnjaku, gde
se u dosta strmom i kamenitom mestu i severnoj ekspoziciji spušta do
500 m., najniže kdiko je tu moguće. Na krečnjaku kraškogal tipa ima
ga na više mesta po Sandžaku. Tako na Ožlju severno od Pievalja, gde
je osobitog uzrasta i oblika i gde se na severnoj ekspoziciji spušta do
800 m. (slika 10, 11), pa oko sela Milunića severno od Pievalja ka Banderu,
gde je slabiji, upravo mlađi. Zatim dolazi na Korijenu i Kraljevoj
Gori kao čist i vanrednog uzrasta (do 30 m. otprilike), debljine (do 100
cm.) i oblika, ali dosta redak, spuštajući se do 900 m. i na severnoj i na
južnoj ekspoziciji. Na levoj strani rečice Čehotine kod sela Rabitlja spušta
se skoro do 800 m. Dobri su borovi i u onim šumama na levoj strani
druma Plevlje—Bijelo Polje, kao i na Crnome Vrhu, kod sela Dordeviča
Tare na Mosuru, Ravnoj Gori, Golom Bregu. U celoj klisuri reke Tare
nalazi se on po stenju, ali je tu već slabiji. U ovom kraju penje se do
1500 m. Po iskazu meštana bilo bi ga pojedinačno i u Ljubišnji kod sela
Šula. U glavnom u ovome kraju šume su mu čiste. Opet na krečnjaku
i pojedinačno u smrčevoj šumi ima ga od Begluka ka selu Suvom Dolu
oko granice Beranskog i Sjeničkog sreza. Na krečnjaku i u obliku lepe
čiste sastojine je i onaj crni bor istočno od Berana kod sela Javorova u
gornjem delu rečice Lešnice (Dohče), spuštajući se do 1000 m. na severnoj
ekspoziciji. Tu odmah kod sela Savinoga Bora u Raim Dolu gotovo
na samom kamenjaru od krečnjaka, skoro do 1500 m. nad morem i na
severozapadnoj ekspoziciji ima lepih zaostalih drveta nekadanje borove
šume; zatim nešto na zapad na Klječi, na krečnom kršu, zapadnoj ekspoziciji
i 1400 m.


Na 660 m. nalazi se on u samim Deranima na jezerskim sedimentima,
ali tu je sigurno veštački donet. Međutim u stenjaku više manastira
Đurđevi Stupovi viđeno je jedno drvo na krečnjaku, severnoj ekspoziciji
i 800 m. nad morem. Ne bi se moglo pretpostaviti, da je ono tu veštački
doneto.


I u Bjelasici iznad Berana ima ovoga bora i to kod sela Kuri Kuće,
držeći se od 1200—1800 m. na južnoj ekspoziciji i, kako izgleda, na silikatnoj
podlozi, spuštajući se gotovo do pomenutog sela.


Na jugoistoku od Berana u Mokroj Planini na mestu Kapama ispod
Usovišta i stenjaku planine Divljaka na desnoj strani Zagorske rečice
ima takođe crnoga bora na krečnjaku, zapadnoj i istočnoj ekspoziciji, od
1400—1600 m. Odavde nastaje prekid i u Prokletijama ga gotovo nema.
Ima ga tek u Streočkoj Planini, gde se opet penje do 1900 m., verovatno


468