DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1934 str. 14 <-- 14 --> PDF |
odličnoRa uzrasta (slika 9). Koliko se tu sa borom pojavljuje hrast, čini on to kao potšuma (na severnoj strani Crnoga Vrha). Zemljište je ovde često plitko, pa i kamenito. Na serpentinu je i onaj crni bor istočno od Novog Pazara u Rogozni na Vinogoru i njegovoj bližoj okolini. Tu se on penje kao čist do 1200 m. nad morem, na severnoj ekspoziciji, a spušta se do 750 m., kod sela Cokovića i do 650 m. i može se gotovo reći, da je i u mešavini i čist sav na hladnim ekspozicijama, mešajući se još mestimično sa bukvom i hrastom. Na serpentinu ga ima još i na planini Ozrenu u njenim ograncima na desnoj strani Lima između P´rijepolja i Bijeloga Polja. Tu se on i na južnoj ekspoziciji spušta do 1000 m., a penje se i do 1600 m. obrazujući odlične čiste šume i po uzrastu i po obrastU, kao što je to slučaj u gornjem delu Dubočice. Tu mu je srednja visina 20 m., ali ima prilično stabala i do 30 m., i debljine 70, 80, pa i više centimetara. U donjem delu Dubočice biče da je već na krečnjaku, gde se u dosta strmom i kamenitom mestu i severnoj ekspoziciji spušta do 500 m., najniže kdiko je tu moguće. Na krečnjaku kraškogal tipa ima ga na više mesta po Sandžaku. Tako na Ožlju severno od Pievalja, gde je osobitog uzrasta i oblika i gde se na severnoj ekspoziciji spušta do 800 m. (slika 10, 11), pa oko sela Milunića severno od Pievalja ka Banderu, gde je slabiji, upravo mlađi. Zatim dolazi na Korijenu i Kraljevoj Gori kao čist i vanrednog uzrasta (do 30 m. otprilike), debljine (do 100 cm.) i oblika, ali dosta redak, spuštajući se do 900 m. i na severnoj i na južnoj ekspoziciji. Na levoj strani rečice Čehotine kod sela Rabitlja spušta se skoro do 800 m. Dobri su borovi i u onim šumama na levoj strani druma Plevlje—Bijelo Polje, kao i na Crnome Vrhu, kod sela Dordeviča Tare na Mosuru, Ravnoj Gori, Golom Bregu. U celoj klisuri reke Tare nalazi se on po stenju, ali je tu već slabiji. U ovom kraju penje se do 1500 m. Po iskazu meštana bilo bi ga pojedinačno i u Ljubišnji kod sela Šula. U glavnom u ovome kraju šume su mu čiste. Opet na krečnjaku i pojedinačno u smrčevoj šumi ima ga od Begluka ka selu Suvom Dolu oko granice Beranskog i Sjeničkog sreza. Na krečnjaku i u obliku lepe čiste sastojine je i onaj crni bor istočno od Berana kod sela Javorova u gornjem delu rečice Lešnice (Dohče), spuštajući se do 1000 m. na severnoj ekspoziciji. Tu odmah kod sela Savinoga Bora u Raim Dolu gotovo na samom kamenjaru od krečnjaka, skoro do 1500 m. nad morem i na severozapadnoj ekspoziciji ima lepih zaostalih drveta nekadanje borove šume; zatim nešto na zapad na Klječi, na krečnom kršu, zapadnoj ekspoziciji i 1400 m. Na 660 m. nalazi se on u samim Deranima na jezerskim sedimentima, ali tu je sigurno veštački donet. Međutim u stenjaku više manastira Đurđevi Stupovi viđeno je jedno drvo na krečnjaku, severnoj ekspoziciji i 800 m. nad morem. Ne bi se moglo pretpostaviti, da je ono tu veštački doneto. I u Bjelasici iznad Berana ima ovoga bora i to kod sela Kuri Kuće, držeći se od 1200—1800 m. na južnoj ekspoziciji i, kako izgleda, na silikatnoj podlozi, spuštajući se gotovo do pomenutog sela. Na jugoistoku od Berana u Mokroj Planini na mestu Kapama ispod Usovišta i stenjaku planine Divljaka na desnoj strani Zagorske rečice ima takođe crnoga bora na krečnjaku, zapadnoj i istočnoj ekspoziciji, od 1400—1600 m. Odavde nastaje prekid i u Prokletijama ga gotovo nema. Ima ga tek u Streočkoj Planini, gde se opet penje do 1900 m., verovatno 468 |