DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1934 str. 13     <-- 13 -->        PDF

severnoj ekspoziciji do 2000 m., a jedan primerak i do 2100 m.), na vulkanskom
tufu i na azojskim škriljcima (mikašist, gnajs), gde se može
pojedinačno videti i na gotovo čistoj, goloj steni (slika 5 i 6). Ipak na
ovim poslednjim škriljcima je najviše rasprostranjen. Međutim najveće
primerke ne samo u ovome kraju nego i uopšte video sam na vulkanskom
tufu ispod Topolca, a više sela Majdana, na 1000 m. nad morem.
To je ravno, duboko, vlažno mesto, na kome rastu borovi do 40 m. visine
i 70 cm. debljine, starosti do 120 god., u mešavini sa jelom, crnim borom,
bukvom i jasikom (slika 7 i 8).


U Malešu ga ima takođe dosta, opet na kristalastim škriljcima
(gnajs, amfibol, zeleni i modri filiti), najvećim delom u mešavini sa bu


si. 11. Morihovo, selo Majdan, ispod Topolca, crni i beli ibor kao osobito lepi
primerci (fot. Petrović — Em);


kvom, delom i sa crnim borom. Čist je samo u izvornom delu Bregalnice.
U ovom kraju međutim izgleda da je slabiji od bukve, jer ona obrazuje
gornji pojas šume. On se spušta ovde do 920 m., a penje se do 1600 m.
(kao u Bukoviku). To su sve mlade šume, najviše do lOO god., priličnog
uzrasta.


Beli bor je ovde dakle drvo visoke planine i raste na svima podlogama.
Ipak izgleda da mu je najprijatnije na kristalastim škriljcima.


P´inus nigra, crni bor, oko Berova brica ili crna brica,
i b r i k o V i n a, kod Rožaja na levoj strani Ibra b o r, u selu Rapči Gorskoga
sreza pod Koritnikom pitom i bor , rasprostranjen je mnogo
više nego beli bor. U selu Pustoj Breznici kod Karadžice nazivaju njegove
šišarice š i k 1 j a m a. U Crnome Vrhu kod Priboja spušta se on na
serpentinu i severnoj ekspoziciji do 400 m. nad morem, do samoga Uvca,
a na jugu do 550 m., obrazujući prostrane čiste šume. Ovde ima borova


4:67