DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1934 str. 10 <-- 10 --> PDF |
u istočnom delu Južne Srbije, kako se to vidi kod Košanina (napred pomenuti spis str. 10 knj. I, sv. 1), u Pljačkavici i Osogovu mi nismo nigde videli jele. Ona se drži samo, koliko sam video, na planinama u zapadnom i u južnom delu Južne Srbije. U Južnoj Srbiji jela dolazi manje više na svima podlogama. Ipak je najmanje ima na krist. škriljcima Rodopske planinske mase. Abies Apollinis (Cephalonic a), grčka jela, nalazi se po Košaninu na Galičici. Na drugim mestima je nisam video. To je vrsta drveta, koja tu ima svoju severnu granicu rasprostiranja. Pinus silvestris, beli bor, u okolini Berova 1 i n a ili 1 i n a brica , kod Rožaja na levoj strani Ibra bor , sem u Morihovu ne raste na većim površinama. U šumskoj karti se vidi gde ovoga bora ima nešto više. Tako ga nalazimo severno od Plevalja na Debelome Brijegu kod sela Krnjače u kraškom predelu na 1150^—1200 m. nad morem, slabog oblika, jer se kreše zimi za ishranu stoke (slika 4.). Dalje ga ima severno od Plevalja u kraškom predelu kod sela Milušića do Visa i Bandera na 1200 m. Zatim se nalazi u Rajanovici jugoistočno od Plevalja kod planine Ivovika na krasu takođe sa crnim borom i smrčom (po iskazu šumarskih službenika) na 1200 m. Ima ga zatim još na jugoistoku u Previji i na Previja—Sinjevcu na istome zemljištu (kao bolja šuma) i na Golome Kršu (u brezi), najzad na Pribojni (sa smrčom). Na Žeravinama—Tuležinama severno od sela Krupice je vrlo dobar i u smesi sa smrčom i jelom obrazujući prašumu, opet u kraškom predelu, oko 1400 m. nad morem. Zatim ga ima na Zlataru iznad Prijepolja na krečnjaku i oko 1400 m. nad morem. Kod sela Krajinovića između Bijelog Polja i Sjenice na desnoj strani Lima i na planini Ozrenu ima nešto više beloga bora u obliku mlade šume u drugom dobnom razredu (delom čist, delom sa smrčom i jelom) od 1200—1500 m., na serpentinu. Dalje na jug ima ga pojedinačno u smrčevoj šumi na krečnjaku (kras) 1400^—1500 m. od Begluka ka selu Suvom Dolu oko granice Beranskog i Sjeničkog sreza. U mešavini sa smrčom ima ga još severno od Rožaja na Golome Brdu od 1300^^—1500 m., kako izgleda na krečnjakti. Kod sela Javorova u izvornom delu rečice Lešnice primečeno je jedno drvo na samome krasu. Na severnoj strani Hajle, Štedima i Žljeba viđen je ispod žandarmerijske stanice Kule i oko zaseoka Petkovića pojedinačno i u manjim skupinama na visini otprilike 1300—^1400 m. Dalje u Prokletijama nisam ga nigde video sem blizu Peći u potoku Sušici iznad Bjelopača, do 1900 m., kako mi je objasnio g. Steva Ivanović šef Šumske uprave. U okolini Kosovske Mitrovice ima ga kod sela Ržane na Liscu i kod sela Borčana. U Šari ima bora vrlo malo. Po iskazu g. Orestija Krstića, u ono vreme šefa Šumske uprave u Tetovu, ona šumica na levoj strani rečice Pene kod sela Bozovca bila bi od beloga bora. Tu je ona na silikatnoj podlozi, južnoj ekspoziciji i na 1600 m. nad morem. Dalje na jug nisam ga nigde video do državne granice. Tu ga međutim ima u planinskom masivu Nidže—^Kožuf i zatim na bugarskoj granici u Malešu. A i to su ujedno oblasti, gde beli bor obrazuje i najveće šumske komplekse. U masivu Nidže—IKožuf stvarno je rasprostranjen u Nidžeu. U Kožufu se pojavljuje samo pojedinačno, kao što je slučaj na Alčaku na samoj gornjoj ivici šume na 1500 m., jugoistočnoj ekspoziciji i silikatnoj podlozi.. U delu Nidžea od Kožufa do Kozjaka nalazi se 464 |