DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1934 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Ing. JOSIP WASZNER (SARAJEVO): O NAPETOSTI CIJENA OKRUGLOG DRVETA I REZANE ROBE (LES PRIX DU BOIS ROND ET DU BOIS SCIÉ) U broju 2 Šumarskog Lista od o. g. govorili smo o ustanovljenju sopstvenih troškova´ za okruglo drvo i rezanu robu. Kako se iz toga članka može razabrati, napetost cijena okruglog drveta u trgovini drvetom imala bi da.se miienja u prvom redu prema vrsti drveta, a potom kod iste vrste prema dimenzijama odnosno prema skupinama trupaca (jaki, osrednji, tanki), najzad prema kakvoći drveta (I., II. ili više razreda). Što se tiče napetosti cijena trupaca prema skupinama i kakvoći drveta, bilo je o tome govora u našem gore navedenom članku. Međutim ovdje nas interesuje pitanje, koja tehnička svojstva raznih vrsta drveta uplivišu na cijenu pojedine vrste, da se ispolji napetost cijena, kakva je danas u trgovini drvetom. Poznato nam je, da industrija drveta kod nas nije u pogledu ispitivanja osobina pojedinih vrsta drveta i njihovih činilaca dosada ništa iii gotovo ništa poduzela i da nije o tome vodila brigu, barem u pogledu materijalnog pomaganja zavoda za istraživanje svojstava drveta u Zagrebu.1 Rezultati istražnih instituta i pojedinih naučenjaka glede povezanosti i skupnog učinka osobina drveta nisu još potpuni, te ne daju mogućnost, da vrste drveta svrstamo u jednu skalu osnovanu na skupnim svojstvima drveta. Ovakva skala bila bi pravo mjerilo napetosti cijena prema vrsti drveta. Istina, to će biti teško i pita se, da li će nauka uopće biti u stanju, da uspostavi ovakvu skalu vrijednosti, kada je očito, da se vrste drveta prema svojim, napose istraženim i posebnim osobima različno raspoređuju, na pr. ovako:2 .) prema specifičnoj 2.) prema apsolutnoj 3.) prema žila vost težini drveta: čvrstoći: borovina 0.70 I. jelovina borovina \ J smrekovina 0.74 II. smrekovina arišovina 80 arišovina 0.81 III. arišovina jelovina 97 jelovina 1.— IV. borovina bukovina 97 bukovina 1.01 V. hrastovina hrastovina 100 hrastovina 1.11 VI. bukovina smrekovina 104 i kad znamo za velik broj dosad neistraženih fizičkih, mehaničkih i kemijskih svojstava mnogih vrsta drveta. Kako smo naveli, današnja nauka ne raspolaže sa naučno sastavljenom skalom; pošto se ali pojedine 1 Ima nekoliko firmi, koje su tome institutu stavile na raspolaganje razne presjeke, dijelove nakaženih stabala itd., ali sve je to neznatno. 2 Iz knjige »Tehnologija drveta«, str. 138, 137, 205 od Dr. A. Ugrenovića. 425 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1934 str. 8 <-- 8 --> PDF |
vrste drveta u trgovini ipak razvrstavaju prema različitim svojim vrijednostima, možemo na gornje pitanje, t. j . kako se ispoljava napetost cijena pojedinih vrsta drveta, odgovoriti samo ovo: Rezultati naučnih istraživanja u pogledu tehničkih svojstava raznih vrsta drveta do sada nisu imali upliva na njihovu cijenu. U trgovini drvetom napetost cijena pojedinih vrsta drveta nastala je postepeno procjenom vrijednosti onih drvnih osobina, što su ih producenti priznali kod proizvodnje i potrošači prilikom prerade drveta pojedinih vrsta, možemo kazati, već od početka upotrebe drveta. Na osnovi ovih empirijskih pokupljenih osobina i cijene su se vremenom razvijale do današnje napetosti. JugoČeho Švicarska Njemačka Poljska Austrija slavija slovačka Vrst cijena jedinice (jelovine) po 1 m3 okr. drveta drveta 176 Din 40 Frc. 26 RM. 180 č. K. 27 Zloty 23 Šil. omjerni broj napetosti cijena Četinjari : jelovina smrčevina borovina arišovina 1. 1.1364 1.2500 1. 1.1375 1.1875 1.2812 1. 1.1538 1.4615 1. 1.1111 1.2778 1. 1.111 1.4074 1. 1.0435 1.1739 borovina crna 1.3636 1.3750 Lišćari: topolovina 1.2500 1.423! bukovina 1.4204 1.4062 1.2307 1.2222 1.2962 1.3917 jabukovina 1.5000 johovina 1 53>2 1.6454 brezovina 1.5312 1.3461 0.9167 brestovina 2.1022 1.6625 1.5385 1.6296 bagremovina 1.6875 trešnjevina 1.718/ grabovina 2.3125 1.7812 1.7742 lipovina 1.S125 1.7307 kruškovina 1.8437 javorovina 2.6704 1.8750 2.3333 jasenovina 3.9772 2.3125 2.5769 3.1481 hrastovina 4.0682 2 6280 2.8846 3.3333 4.0741 orahovina 4.4375 4.8597 4.1667 hrast za furnire 21.0227 Ako se vrste okruglog drveta razvrstaju prema napetosti prosječnih trgovačkih cijena na podlozi cijena jelovog drveta kao jedinice, dobiva se na pr. za 1926. god. u pojedinim državama skala sadržana u priloženoj tabeli. Prema ovoj skali odn. prema trgovačkim cijenama bila bi jelovina ona vrst drveta, čija tehnička svojstva pokazuju ukupno najmanju vrijednost, jer izuzev jedan slučaj kod brezovine u Cehoslovačkoj, napetost cijena sviju ostalih vrsta drveta prekoračuje cijenu jelovine. No ovakav zaključak nije u skladu sa činjenicom, da je jelovo drvo jedna od naj 426 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1934 str. 9 <-- 9 --> PDF |
upotrebljivijih vrsta drveta, dakle da mora imati pretežno bolja tehnička svojstva no druga koja, općenito manje upotrebljiva vrst, na pr. topolovina, brezovina, johovina itd., u kojih su razmjerni brojevi napetosti cijena veće nego u jelovine. Odatle izlazi, da napetost trgovačkih cijena u pogledu okruglog drveta — kako je iskazana u gornjoj skali — nije postala isključivo s obzirom na razne empirički dobivene osobine pojedinih vrsta drveta, nego i s obzirom na rijetko ili često nahođenje kao i jakost njihove ponude i potražnje. Što se tiče napetosti cijena rezane robe, proizlazi iz našeg, gore spomenutog, članka, da se ona mijenja prema vrsti drveta, prema kakvoći iste vrsti drveta i prema dimenzijama piljenice, t. j . prema površini reza pile. Razlika u cijenama rezane robe istih dimenzija prema vrsti i kakvoći drveta logična je posljedica razlike u cijenama odgovarajućeg okruglog drveta. Napetost cijena po kakvoći piljenice isto je tako empirijjske naravi kao ona kod vrsta okruglog drveta. Ona se dade izraziti otprilike ovim omjernim brojevima: 1.) kod jelovog i smrčevog drveta: za prosječnu cijenu kratke robe 1. „ „ uske robe 1.0530 „ normalne roboe ee I. kl. . 1.7308 ., II. 11 1.5879 „ III. n 1.2936 „ IV. n 1.1610 11 1.0014 ., v. 2.) kod bukovog drveta: za prosječnu cijenu merkantilne robe , , , , , 1. norm, okrajč. robe I. kl. . . 1.8500 II 1 1172 » )1 kratke robe I. kl 1.1406 ))„ II. „ .... 1.0156 11 11 11 I-a parenih friza 0.9063 »)buk. štafla, letava .... . 1.2344 11 ») 11 tavoleta 1.4016 11 11 testona 0.4938 11 11 Čovjek bi mislio, da se u trgovini drvetom razlika cijena za rezanu robu odrazuje i prema raznim dimenzijama t. j . prema površini reza pile, jer što je ova veća, to je veći i utrošak radne snage za proizvodnju robe, a sljedstveno tome i visina njezine cijene. No u trgovačkom životu odn. kod industrije drveta nailazimo ovdje na jednu neobjašnjivu anomaliju, koja karakteriše dosadašnji rad takozvanih pratkičara u ovoj privrednojgrani. Tko je imao prilike, da zaviri u tajne´ (t. j . u cjenik četinjaste rezane robe) neke velike industrije, mogao je konstatirati, da su prodajne cijene, na pr. za daske dugačke 4 m. i široke od 18—40 cm, za vrijeme bolje konjunkture bile ove: 427 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1934 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Monte Quinta kod 18 mm jačine . . . 1215 Din. . . . 710 Din. ., 25 „ ;,... 1052 „ . . . 653 „ „ 28—40 mm jačine . 1215 „ . . . 710 „ dakle da 1 m3 monte-robe 4 m dugih, 18 cm širokih i 18 mm jakih dasaka, sa površinom reza pile od 122721 m2 stoji 1215 dinara t. j . isto koliko 1 m3 monte-robe 4 m dugih, 18 cm širokih i 28 mm jakih dasaka, sa površinom reza pile od 83´034 m2 ili 1 m3 monte-robe 4 m dugih, 18 cm širokih i 48 mm jakih dasaka, sa površinom reza pile od 53*286 m2, dok 1 m3 monte-robe 4 m dugih, 18 cm širokih i 25 mm jakih dasaka, sa 91 ´61(8 m2 površine reza pile stoji 1052 Din. Ovakve i slične anomalije nalazimo u cjenicima na svakom koraku, ne govoreći o metodama, po kojima su cijene rezane robe ustanovljene. Vidimo dakle, da vlada nesiguran postupak ili, bolje rečeno, jedna samovolja ne samo pri ustanovljivanju cijena okruglog drveta nego i rezane robe. Ova se samovolja dade samo razjasniti (nebrigom ili neznanjem), ali ne i opravdati. I na osnovu ovakvih podataka raspravljaju reprezentanti drvne industrije i trgovine drvetom o mizernoj situaciji jedne i druge na raznim anketama, stavljaju predloge, evetnualno odlučuju o privrednim mjerama u ovoj ili onoj državi i tako obmanjuju ne samo sami sebe, nego i cijelu neupućenu javnost. S toga je jedan od najvažnijih zadataka drvne industrije i trgovine drvetom, da što prije povedu brigu oko naučnog istraživanja osobina vrsta drveta i njihovih razvrstavanja, jer one su valjda jedine medu privrednim granama, koje nisu na čistu sa osobinama materije, kojoj zahvaljuju svoje eksistencije. Nadalje je potrebno, da industrija drveta svoju budućnost osnuje i izgradi na ispravnom ustanovljivanju vlastitih troškova za okruglo drvo i za rezanu robu, jer ovako nestručno, kao dosada, ne može se i ne smije dalje raditi. Iz navedenoga možemo razabrati, da industrija drveta ne stoji na onoj visini, kako to neupućeni misle, nego naprotiv na dosta nesigurnim temeljima, pa držim, da moj apel po ovome predmetu, upućen XI. redovnoj glavnoj skupštini J. Š. U., održanoj u augustu 1932. god. na Sušaku, nije bio bez osnova. Résumé. Réflexions a l´égard de l´industrie et du commerce de bois indigenes. 428 |