DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1934 str. 22 <-- 22 --> PDF |
jednim vrlo elastičnim paragrafom riješio i vrlo delikatno kozje pitanje, stupio na snagu, podvrgnut je uskoro izmjenama, baš radi toga nesretnoga kozjeg paragrafa. Slabe ekonomske prilike I. i II. Banske imovne općine poznate su već odavna. No čuje se eto već i za Gjurgjevačku imovnu općinu da stradava. Pa čak i Brodska imovna općina, najbogatija zemljoradnička imovinska jedinica, dospjela je nedavno skoro pod sekvestar. I sve se to, gospodo, događa u vrijeme, kad se provodi ekspropriacija privatnog šumskog posjeda. Ili ne valja jedno ili drugo. Govoreći o tome pitanju treba da kažem i ono, što obično nije poznato široj javnosti. Dozvolite mi da se malo s time pozabavim. U svakom šumskom gospodarstvu postoji pojam šumske glavnice i kamata, t. j . vrijednosti šume (drvne mase) kao temeljne glavnice i vrijednosti prirasta, koji godimice pridolazi. Temeljna glavnica ne smije se potrošiti, te se zato i zove nepotro šiv a glavnica . To je kapital, koji pripada svim generacijama, te se kao takav ima netaknut ostaviti u naslijeđe generacijama, koje dolaze iza nas. To je kapital, koji mi — kao i oni ispred nas i oni iza nas — tek uživati smijemo, ali ga ne smijemo ni mi ni svi oni, koji iza nas dolaze, potrošiti. lUživanje te nepotrošive glavnice ograničeno je stoga u okvir kamata, dakle prirasta, koji ta glavnica godišnje ili period- ski odbacuje. I tu smo zgriješili. Dirnuli smo u tu nepotrošivu glavnicu. Pretvori li se dio te nepotrošive glavnice u novac, a može za to da nastupi i opravdani razlog, to se taj novac ne smije trošiti, nego samo njegovi kamati. Glavnica se ima osigurati da u svakom slučaju ostane netaknuta. Brodska imovna općina imala je prije rata takav jedan kapital u novcu. Bilo ga je na 36 milijuna zlatnih kruna. Za jedan dio toga novca kupljeno je nekoliko stotina jutara zemljišta, a veći dio toga kapitala uložen je u vrijednosne papire. Kako je vrijednosni papir sam po sebi izrazito sredstvo burzovne spekulacije, koje kao takovo podliježe svim opasnostima gubitka, to je na nesreću taj novac, k tome još i po ratnom zajmu, izgubljen sav. Da je kojom srećom za sav novac povećan zemljišni posjed te imovne općine ili da je uložen u bilo koji drugi nepokretni realitet, bio bi spašen sav ili možda, prema današnjim prilikama, bar u nekoj smanjenoj vrijednosti. Dižu se prigovori i tome načinu osiguranja nepotrošivih glavnica, no ako takav prigovor može i da važi, to je ipak sigurno, da nebi bio nikada izgubljen sav novac, nego tek u toliko, koliko bi se povremeno umanjila vrijednost kupljenih nekretnina. I zemlja i zgrada može naravski da izgubi na vrijednosti, ali je ipak vrijedna uvijek. Ja sve to ovdje spominjem, da istaknem važnost tih pitanja. Znam, da se to ne može ovdje riješiti. No to su sve pitanja, koja traže hitno i radikalno sređenje, kako bi se spasilo barem ono, što se da još spasiti. Sanacija svih tih pitanja goruća je nužda. Učiniti ćete, gosp. bane, djelo neprolazne vrijednosti, ako Vašaj inicijativi uspije, da se ti veliki šumski objekti spase na korist onoga naroda, čiji su oni vlasništvo. Ima načina za to, a imamo valjda i ljudi, koji imaju i razumijevanja i srca za to. Treba samo dobro odabrati. Sve što sam rekao ovdje za imovne općine, vrijedi u izvjesnom obliku i za jedan znatan dio naših zemljišnih zajednica. I tu je zatajio autoritet vlasti, čemu se ima pripisati mnoga nedaća. Šumarstva, gospodo, bez zaštite vlasti nema i ne može biti. Čuli smo od banskoga vijećnika za srez donjo-miholjački, da zemljišne zajednice toga sreza, kojih ima oko 20, duguju na porezima preko 2 milijuna dinara. Ja mogu da kažem, da zemljišne zajednice u srezu našičkom duguju s istoga naslova oko 700.000 dinara. Kako će se danas taj dug namiriti? Ti dugovi, gospodo, ne potječu ali samo od danas. Oni ne potječu ni od jučer ni od prekjučer, nego još iz vremena, kada je mogućnost plaćanja postojala. Potječu iz vremena, kada se za jednu kravu plaćalo po nekoliko hiljada dinara; iz vremena, kada je jedna krmača stajala, koliko 440 |