DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1934 str. 13 <-- 13 --> PDF |
lučena, a za predkalkulacije srednja predvidljiva tržna cijena za 1 kbm rezane robe. Ta srednja cijena dobije se uspoređivanjem kotiranja pojedinih sortimenata i klasa na svjetskoj pijaci sa polučenom ili predvidljivom količinom robe na pilani. Prema toj prosječnoj cijeni stoje sopstveni troškovi za taj kubik, faktično izdati ili predvidljivi, a diferencija daje dobitak ili gubitak, dotično u predkalkulacijama rentabilitet ili nerentabilitet posla. Svi su ti računi u svoj suštini veoma jednostavni, trgovački jedino ispravni i u praksi provedivi. Prema gore navedenom, članak gosp. Wasznera trebao bi imati natpis »Ustanovljivanje teoretskih vrijednosti orkuglog drveta i izrezane robe«, jer u čitavom članku nema govora o biti i sastavu sopstvenih troškova. Čisti primjeri savremenih sastava baš tih sopstvenih troškova bili bi za zainteresovane čitaoce Šumarskog Lista od daleko veće koristi. Većina inženjera šumarstva dolaze u toku svoje prakse do potrebe kalkulisanja ili kontrole trgovačkih kalkulacija. U drugim zemljama uvedeni su naročiti kurzevi za trgovačku izobrazbu tehničkih i za enciklopedičku tehničku izobrazbu trgovačkih stručnjaka. Tamo većina tehničara svih grana sudjeluju aktivno u trgovini, a mnogi trgovci i industrijalci prinuždeni su da sakupe što više specijalnog tehničkog znanja. Prema mojim dosadašnjim izvodima dužnost mi je da u detalje prikazem jednostavni i efikasni način kalkulacija, kojim se u raznim varijantama služe trgovci i industrijalci sviju grana, a napose preradbe drveta. Računi vlastitih troškova dijele se vremenski: 1) na predkalkulacije, t. j . na račune rentabiliteta budućih trgovačkih ili industrijalnih poslova, djelomične ili potpune modernizacije postojećih postrojenja i slično, koji rade sa predviđenim nesigurnim brojkama, što se troškova i cijena tiče; 2) terminirane ili međuvremene račune uspjeha, t. j . na mjesečne, četvrtgodišnje i polugodišnje sastave efektivnih sopstvenih troškova u upoređenju sa dotadašnjim rezultatima prodaje; 3) na godišnje račune uspjeha ili rentabiliteta, t. j . koncem poslovne godine, koji u vezi sa knjigovodstvom i bilancom pokazuju (na računu dobitka i gubitka) uspjeh cijelog godišnjeg poslovanja. Kao pomoćni organizatorni dijelovi gornjih računa služe: 1.) centralno i pogonsko knjigovodstvo; 2.) kalkulacije raspodjelbe sveukupnih izdataka proizvodnje na pojedina odjelenja i faze fabrikacije; 3.) račun sopstvenih troškova za dotičnu trgovačku jedinicu; 4.) pogonska statistika, koja služi za fiksiranje i uporedbu pojedinih proizvodnih fakata kao i za kontrolu racijonalnog rada pojedinih odjelenja. U ovu posljednju grupu spada i stalno promatranje tržišta, mogućnosti plasiranja i tržnih cijena. Velika industrijalna preduzeća izrađuju na temelju gornjih podataka i glavnih predviđenih pravaca rada u idućoj godini predračun ili budžet. Svrha ovoga članka jest, da se prikaže u detalje godišnji račun uspjeha, koji se koncem poslovne godine kod svih preduzeća izrađuje. Materijal za sastav ovoga računa uzima se po izdacima, koji su knjigovodstveno fiksirani na pojedinim kontima. Što je podjelba konta i supkonta detaljnije i svrsishodnije provedena, to je postignuta veća jasnoća i sigurnost u detaljiranom toku pojedinih poslova. Taj se račun dijeli na četiri glavne faze, t. j . 1) na račun sopstvenih troškova za 1 kbm četinjastog oblog drveta postavno pilana, 2) na račun 431 |