DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1934 str. 12 <-- 12 --> PDF |
našnje stanje drvne industrije optimistički prikaže. Slika i čitav utisak toga članka znatno bi se promjenili, da su uzete slabe cijene prošle i pretprošle godine. Osim toga uzeti su za našu prosječnu proizvodnju mekanog drveta potpuno nerealni postoci iskorišćenja, a naročito nerealni omjeri dobivene količine pojedinih klasa i sortimenata. Navedeni postoci iskorištenja i omjeri sortimenata u članku gosp. Wasznera mogući su samo kod prerade drveta iz racijonamo uzgajanih šuma, te s njima može samo malen dio drvnih industrija Gorskog kotara i Slovenije da računa. Dužnost je piščeva bila, da uzme prosječne podatke veleindustrija, koje eksploatiraju prašume Bosne, a koje imaju najveći udio u našem eksportu drvne grade. Ti prije i poslijeratni podaci su od godine do godine dobro poznati gosp. Waszneru, jer je on velik dio svoga službovanja proveo u tim područjima. Predmnijevam, da mu je i poznato, da su ti omjeri i procenti oc! predratnog na poslijeratno vrijeme i od godine 1919. do danas stalno u opadanju, a kvalitetni zahtjevi tržišta za pojedine klase da su porasli. Sigurno su mu poznati i razlozi toga opadanja. Gosp. Waszner osnovao je svoj članak na suštoj teoretskoj pretpostavci, da će se iz 22.4021 kbm oblovine izraditi 15.224 kbm piljene robe od 18 mm. U zbilji izraditi će se iz toga kvantuma trupaca 50, a moguće i 100 raznih sortimenata u svim mogućim kvalitativnim razredima. Da je gosp. Waszner pokušao svoj metod razraditi na sve te Sortimente, ne bi mu dostojalo mjesta u mnogim! Šumarskim listovima, te bi se sam osvjedočio o nemogućnosti praktične primjene njegovog upotrebljivog načina ustanovljivanja sopstvenih troškova za okruglo drvo i rezanu robu. A da je tekar dublje zalazio u preradbe bukovine i hrastovine, ne bi taj zadatak u dogledno vrijeme dovršio, a rezultat dugoga i mukotrpnoga rada bio bi nepregledan haos. Sam izraz »Sopstveni troškovi« znači skup svih troškova, koji su bili potrebni, da se dobije za tržište sposobna roba. Pojedine vrsti industrija imaju svoju karakterističnu trgovačku jedinicu, koja može biti komad, kilogram, tona, tek. metar, kvadratni metar, kubni metar, kubna stopa, standard i t. d. prema naravi dotične proizvodnje. Za našu drvnu industriju ta je trgovačka jedinica 1 kbm, bilo u oblom za troškove balvana f-ko tržište ili pilana, bilo u prerađenom stanju za troškove rezanog materijala f-ko pilana, fob ili cif. Ti su troškovi u pojedinačnim konkretnim kalkulacijama stalni, oni su izdati, utrošeni i moraju se preračunati na trgovačku jedinicu t. j . na 1 kbm. Ti su troškovi za svaki kubik balvana i rezane građe jednaki, jer kvalitativne osebine pojedinih sortimenata ne iziskuju razne troškove, već su izrađene sa skroz istim troškovima. Dalnje prerađevine kao blanjane daske, daske sa utorom i perom, okrugli štapovi, sanduci, korpe i slično iziskuju za svoju specijalnu daljnju preradbu povećane troškove i ponovni račun iskorišćenja, te se s toga i zasebno kalkuliraju. Razmjerni brojevi gosp. Wasznera za pojedine vrste i kvalitete ne pretstavljaju dakle sopstvene troškove dotičnog sortimenta, već njegovu teoretsku tržnu vrijednost bez poduzetničke dobiti i generalnih troškova, koja se ali nikako ne podudara sa zbiljnom tržnom cijenom dotičnog proizvoda. Cijene svjetskih tržišta stvaraju se prema svim pravilima komercijalne nauke i nacijonalne ekonomije, te su samo one zbiljne i nikada ne pitaju za sopstvene troškove. Za račune uspjeha računa se srednja po 430 |