DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1934 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Ing. LUJO MUNDORFER (DRVAR): TRGOVAČKO USTANOVLJIVANJE SOPSTVENIH TROŠKOVA ZA OKRUGLO DRVO I REZANU ROBU (DÉTERMINATION COMMERCIALE DU PRIX DE REVIENT POUR LE BOIS ROND ET LE BOIS SCIÉ) Povodom članka »Ustanovljivanje sopstvenih troškova za okruglo drvo i rezanu robu« od gosp. ing. Josipa Wasznera, izašlog ü februarskom broju ovoga godišta nalazim za potrebno, da u interesu rasvjetljivanja pitanja produkcijonih troškova u drvnoj industriji kao i prodajnih cijena drvnih polufabrikata na svjetskim tržištima dadem i moje čedno mnijenje. Napominjem, da sam preko 11 goddina direktno radio na svim poljima te industrije kod nekoliko velikih firma. Držim, da je pitanje trgovačkih kalkulacija u pogledu drvnih proizvoda po mnogim šumarskim stručnjacima nepotrebno komplikovao i sapeto u okvir nefclastičnih matematskih formula. To je i slučaj kod gosp. Wasznera. Mislim, da će ovaj moj članak dobro doći,mnogim kolegama šumarima, kojih većina mora — svoje službe radi — u ta pitanja zalaz´ti. Tvrdnje gosp. Wasznera, da drvna industrija i njezino vodstvo ne poznaju upotrebljivih metoda za opredjeljivanje sopstvenih troškova, ne odgovaraju stvarnosti. One su čak tendencijozne, jer danas svaki seoski sitničar, svaki trgovac i industrijalac bazira svoj rad na kalkulacijama. Još gore djeluje izjava, da komercijalna nauka ne poznaje/ metoda za određivanje sopstvenih troškova, gdje imaju čitava brda literature u raznim jezicima, koja se bave samo tim pitanjem. Navodim sub linea samo maleni dio odnosne njemačke literature, koju sam imao prilike da proučim.1 Kalkulacije sopstvenih troškova, prodajnih cijena, rentabiliteta novih uređaja i strojeva, predkalkulacije i računi uspjeha životna su pitanja svakog trgovca i industrijalca, te je suviše naivno misliti, da se oni tim pitanjima ne bave. Sve gore navedene vrsti kalkulacija, a među njima i ustanovljivanje sopstvenih troškova jesu trgovački ABC, te se u obrazovanim trgovačkim krugovima smatraju kao temelj svakome radu, a neškolovanog trgovca dovodi nužda do potrebe tačnih kalkulacija. Upada u oči interesantna činjenica, da je gosp. Waszner uzeo u članku iz februara 1934. cijene fob pristanište Jadran iz godine 1928/29., dakle iz vremena visoke konjunkture, kada mu stoje na raspolaganju i cijene iz godine 1932/3. Držim, da je tu po sredi tendencija, da se da 1 Leitner : Die Selbstkostenberechnung industrieller Betriebe; L´a si n ski : Die Selbstkostenberechnung im Fabrikbetrieb; Rahm : Die Unkosten im Fabrikbetrieb; Schulze : Die Unkostenverarbeitung industrieller Unternehmungen; Lehmann : Industrielle Kalkulation; Dribbusch : Kalkulation und Generalienberechnung der Sägewerke und Holzbearbeitungsbetriebe. 429 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1934 str. 12 <-- 12 --> PDF |
našnje stanje drvne industrije optimistički prikaže. Slika i čitav utisak toga članka znatno bi se promjenili, da su uzete slabe cijene prošle i pretprošle godine. Osim toga uzeti su za našu prosječnu proizvodnju mekanog drveta potpuno nerealni postoci iskorišćenja, a naročito nerealni omjeri dobivene količine pojedinih klasa i sortimenata. Navedeni postoci iskorištenja i omjeri sortimenata u članku gosp. Wasznera mogući su samo kod prerade drveta iz racijonamo uzgajanih šuma, te s njima može samo malen dio drvnih industrija Gorskog kotara i Slovenije da računa. Dužnost je piščeva bila, da uzme prosječne podatke veleindustrija, koje eksploatiraju prašume Bosne, a koje imaju najveći udio u našem eksportu drvne grade. Ti prije i poslijeratni podaci su od godine do godine dobro poznati gosp. Waszneru, jer je on velik dio svoga službovanja proveo u tim područjima. Predmnijevam, da mu je i poznato, da su ti omjeri i procenti oc! predratnog na poslijeratno vrijeme i od godine 1919. do danas stalno u opadanju, a kvalitetni zahtjevi tržišta za pojedine klase da su porasli. Sigurno su mu poznati i razlozi toga opadanja. Gosp. Waszner osnovao je svoj članak na suštoj teoretskoj pretpostavci, da će se iz 22.4021 kbm oblovine izraditi 15.224 kbm piljene robe od 18 mm. U zbilji izraditi će se iz toga kvantuma trupaca 50, a moguće i 100 raznih sortimenata u svim mogućim kvalitativnim razredima. Da je gosp. Waszner pokušao svoj metod razraditi na sve te Sortimente, ne bi mu dostojalo mjesta u mnogim! Šumarskim listovima, te bi se sam osvjedočio o nemogućnosti praktične primjene njegovog upotrebljivog načina ustanovljivanja sopstvenih troškova za okruglo drvo i rezanu robu. A da je tekar dublje zalazio u preradbe bukovine i hrastovine, ne bi taj zadatak u dogledno vrijeme dovršio, a rezultat dugoga i mukotrpnoga rada bio bi nepregledan haos. Sam izraz »Sopstveni troškovi« znači skup svih troškova, koji su bili potrebni, da se dobije za tržište sposobna roba. Pojedine vrsti industrija imaju svoju karakterističnu trgovačku jedinicu, koja može biti komad, kilogram, tona, tek. metar, kvadratni metar, kubni metar, kubna stopa, standard i t. d. prema naravi dotične proizvodnje. Za našu drvnu industriju ta je trgovačka jedinica 1 kbm, bilo u oblom za troškove balvana f-ko tržište ili pilana, bilo u prerađenom stanju za troškove rezanog materijala f-ko pilana, fob ili cif. Ti su troškovi u pojedinačnim konkretnim kalkulacijama stalni, oni su izdati, utrošeni i moraju se preračunati na trgovačku jedinicu t. j . na 1 kbm. Ti su troškovi za svaki kubik balvana i rezane građe jednaki, jer kvalitativne osebine pojedinih sortimenata ne iziskuju razne troškove, već su izrađene sa skroz istim troškovima. Dalnje prerađevine kao blanjane daske, daske sa utorom i perom, okrugli štapovi, sanduci, korpe i slično iziskuju za svoju specijalnu daljnju preradbu povećane troškove i ponovni račun iskorišćenja, te se s toga i zasebno kalkuliraju. Razmjerni brojevi gosp. Wasznera za pojedine vrste i kvalitete ne pretstavljaju dakle sopstvene troškove dotičnog sortimenta, već njegovu teoretsku tržnu vrijednost bez poduzetničke dobiti i generalnih troškova, koja se ali nikako ne podudara sa zbiljnom tržnom cijenom dotičnog proizvoda. Cijene svjetskih tržišta stvaraju se prema svim pravilima komercijalne nauke i nacijonalne ekonomije, te su samo one zbiljne i nikada ne pitaju za sopstvene troškove. Za račune uspjeha računa se srednja po 430 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1934 str. 13 <-- 13 --> PDF |
lučena, a za predkalkulacije srednja predvidljiva tržna cijena za 1 kbm rezane robe. Ta srednja cijena dobije se uspoređivanjem kotiranja pojedinih sortimenata i klasa na svjetskoj pijaci sa polučenom ili predvidljivom količinom robe na pilani. Prema toj prosječnoj cijeni stoje sopstveni troškovi za taj kubik, faktično izdati ili predvidljivi, a diferencija daje dobitak ili gubitak, dotično u predkalkulacijama rentabilitet ili nerentabilitet posla. Svi su ti računi u svoj suštini veoma jednostavni, trgovački jedino ispravni i u praksi provedivi. Prema gore navedenom, članak gosp. Wasznera trebao bi imati natpis »Ustanovljivanje teoretskih vrijednosti orkuglog drveta i izrezane robe«, jer u čitavom članku nema govora o biti i sastavu sopstvenih troškova. Čisti primjeri savremenih sastava baš tih sopstvenih troškova bili bi za zainteresovane čitaoce Šumarskog Lista od daleko veće koristi. Većina inženjera šumarstva dolaze u toku svoje prakse do potrebe kalkulisanja ili kontrole trgovačkih kalkulacija. U drugim zemljama uvedeni su naročiti kurzevi za trgovačku izobrazbu tehničkih i za enciklopedičku tehničku izobrazbu trgovačkih stručnjaka. Tamo većina tehničara svih grana sudjeluju aktivno u trgovini, a mnogi trgovci i industrijalci prinuždeni su da sakupe što više specijalnog tehničkog znanja. Prema mojim dosadašnjim izvodima dužnost mi je da u detalje prikazem jednostavni i efikasni način kalkulacija, kojim se u raznim varijantama služe trgovci i industrijalci sviju grana, a napose preradbe drveta. Računi vlastitih troškova dijele se vremenski: 1) na predkalkulacije, t. j . na račune rentabiliteta budućih trgovačkih ili industrijalnih poslova, djelomične ili potpune modernizacije postojećih postrojenja i slično, koji rade sa predviđenim nesigurnim brojkama, što se troškova i cijena tiče; 2) terminirane ili međuvremene račune uspjeha, t. j . na mjesečne, četvrtgodišnje i polugodišnje sastave efektivnih sopstvenih troškova u upoređenju sa dotadašnjim rezultatima prodaje; 3) na godišnje račune uspjeha ili rentabiliteta, t. j . koncem poslovne godine, koji u vezi sa knjigovodstvom i bilancom pokazuju (na računu dobitka i gubitka) uspjeh cijelog godišnjeg poslovanja. Kao pomoćni organizatorni dijelovi gornjih računa služe: 1.) centralno i pogonsko knjigovodstvo; 2.) kalkulacije raspodjelbe sveukupnih izdataka proizvodnje na pojedina odjelenja i faze fabrikacije; 3.) račun sopstvenih troškova za dotičnu trgovačku jedinicu; 4.) pogonska statistika, koja služi za fiksiranje i uporedbu pojedinih proizvodnih fakata kao i za kontrolu racijonalnog rada pojedinih odjelenja. U ovu posljednju grupu spada i stalno promatranje tržišta, mogućnosti plasiranja i tržnih cijena. Velika industrijalna preduzeća izrađuju na temelju gornjih podataka i glavnih predviđenih pravaca rada u idućoj godini predračun ili budžet. Svrha ovoga članka jest, da se prikaže u detalje godišnji račun uspjeha, koji se koncem poslovne godine kod svih preduzeća izrađuje. Materijal za sastav ovoga računa uzima se po izdacima, koji su knjigovodstveno fiksirani na pojedinim kontima. Što je podjelba konta i supkonta detaljnije i svrsishodnije provedena, to je postignuta veća jasnoća i sigurnost u detaljiranom toku pojedinih poslova. Taj se račun dijeli na četiri glavne faze, t. j . 1) na račun sopstvenih troškova za 1 kbm četinjastog oblog drveta postavno pilana, 2) na račun 431 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1934 str. 14 <-- 14 --> PDF |
troškova rezanja po 1 kbm oblovine, 3) na račun iskoriščenja dotično produkcijonih troškova za 1 kbm robe f-ko pilana i 4) na proračun ukupnih troškova f-ko utovarna luka. Ad 1). U posl. godini 1932. izrađeno je 246.404 kbm četinjastih balvana, a otpremljeno 197.498 kbm; bilancijjska je zaliha 48.906 kbm. Od te je zalihe 26.520 kbm na šumskoj prugi, a 22.386 kbm u šumi na panju. Izgradnja šumskih baraka stoji po 1 ms Din. 0.82 Sječa i izradba balvana „„lm 3 „ 9.77 Izvoz balvana do šumske mašinske pruge „ 17.31 Utovar u vagone „ 2.83 Podvoz šumskom željeznicom „ 16.15 Totalna amortizacija gradnje pruge za godišnji preliminar „ 4.38 Troškovi plate činovnika i namještenika, porezi i prirezi . „ 7.60 Državna primanja i premjerba „ 1.44 Šumska taksa „ 64.26 Podvoz glavnom prugom do pilane „ 30.35 Prema tome 1 kbm četinjastih balvana postavno pilana stoji Din. 154.91 Ad 2). Izrezano je na pr. 131.286 kbm oblovine, produkcija građe iznosi 80.193 kbm, prema tome je godišnji procenat iskoriščenja 61.07%. Stovarište balvana stoji po 1 m3 Din. 3.97 Mašinsko postrojenje „ 6.02 Električno postrojenje „ 0.71 Stružnica „ 20.91 Održavanje zgrada i kolosjeka „ 3.55 Održavanje kolonije „ 0.75 Stovarište rezane građe ,, 10.08 Fabrikacija buradi ,, 0.25 Troškovi, plate činovnika i namještenika „ 8.42 Saldo sa računa otpadaka „ 0.55 Prema tome rezanje 1 kbm oblovine stoji ukupno . . . Din. 55.21 Ad 3). Sopstveni troškovi 1 kbm rezanog materijala f-ko pilana. Ovamo spadaju: Sopstveni troškovi šume (Ad 1) Din. 154.91 Rezanie na pilani ´(Ad 2) „ 55.21 Ukupno Din. 210.12 Sa 61.07%´ iskoriščenja 1 kbm rezane četinjaste građe f-ko pilana stoji dakle Din. 344.06 Ad 4). Sveukupni sopstveni troškovi fob t. j . f-ko utovarna luka iznose : 1 kbm rezane građe f-ko pilana (Ad 3) Din. 344.06 Centralne režije (troškovi, plate činovnika, osiguranje, ge neralna amortizacijona tangenta i t. d.) „ 42.— Podvoz željeznicom do pristaništa „ 76.— Manipulacija na pristaništu » 18.— Dakle 1 kbm rezane građe fob stoji ukupno ... . Din. 480.06 Kako su izračunati ukupni proizvodni troškovi, dobili smo kao potražnu stavku Din. 480.06. Kao protustavka dolazi srednja prodajna cijena fob preračunata na omjer prodatih sortimenata. 432 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1934 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Tokom godine 1932. prodato je prema podacima knjigovodstva: 1) uska daska 4 m dugačka: 12 mm . 1289 kbm 18 mm . 1257 „ 24 mm . 1455 „ 28, 33, 48 47 „ Svega 4048 kbm Omjer kvaliteta: 6A2c/r I/III. a aa Din DinDin. .. 749.— 15.38%´ FV „ „ 456.— 78.20% V „ „ 315.— Prosječna cijena za 1 kbm uske robe, 4 m duge, iznosi dakle Din. 364.55. Kod I. do IV. vrste variraju cijene za pojedine debljine, koje sam proračunao na prosječnu cijenu prema količini pojedinih debljina i njihovoj pojedinačnoj cijeni. 2) normalne daske 4 m dugačke: 9 mm 130 kbm Din. 549.60 12 mm 6250 „ „ 497.93 18 mm 14905 „ „ 480.85 24 mm 18350 „ „ 468.53 28, 33, 38, 48 58 mm 12746 „ „ 478.65 Svega 52381 kbm. Cijene I/II. III. IV. V. 9 mm 1350 880 570 420 dinara 12 mm 1254 779 525 380 18 mm 1140 745 510 370 24 mm 1064 722 490 365 ponti 1150 750 510 365 dinara Omjer kvaliteta: 2% I/II. vrste 15% III. 28%´ IV. 55% V. Poslije provedbe prosječnog računa izlazi kao prodajna cijena za kbm normalne daske 4 m dugačke iznos od Din. 476.85. 3) kratka daska: 12 mm 4000 kbm 0 a Din. 328.— 18 mm 4200 „ 316.— 24 mm 5000 „ 292. ponti 1900 „ 316.— Svega 15100 kbm. Cijene: I/IV. V. klasa 12 mm 350 280 dinara 18 mm 340 280 24 mm 300 280 ponti 340 280 dinara 433 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1934 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Omjer kvaliteta: 60% I/IV. vrste 40% V. Prosječna prodajna cijena za 1 kbm kratke robe iznosi dakle Din. 311.23. 4) Specijalna građa: Morali, polumorali, madrieri, polumadrieri, bastings 5.264 0 a Din. 490.— 5) Rezane grede raznih dimenzija 1.300 „ ,. „ 360.— 6) Letve, letvice 2.000 „ „ ,. 875.— Ukupno prodato 80.193 kbm građe uz proračunatu prosječnu cijenu od Din. 431.73. Po gornjim računima iznosi gubitak po 1 kbm rezane građe u poslovnoj godini 1932. . . Din. 480.06 „ 431.73 Din. 48.33 ili ukupno za cijelu poslovnu godinu Din. 3,875.727.—. Ovako dakle izgleda kod manje više svih drvnih industrija slika poslovanja u godini 1932., a i godina 1933. nije od nje znatno bolja. Držim, da nema ni jedne drvne veleindustrije za mekano drvo, koja bi se mogla pohvaliti sa aktivnim poslovanjem u zadnjim 2 godinama. Dokaz za to je obustava pogona kod mnogih drvnih industrija i redukcija produkcije kod preostalih, koje su izračunale, da ih slabije pasivno poslovanje stoji još uvijek manje, nego mrtva režija posvemašnjeg obustavljanja pogona. U novoj poslovnoj godini ima izgleda u porast tržnih cijena mekane «građe, te jedina jmogućnost daljnjeg industrijskog prosperiteta leži u energičnom sniženju pojedinih stavaka sopstvene režije. Paralelno s time moralo bi ići i sniženje cijena drvetu panju i, što je još važnije, primjena stvarnih razmjera tehničkog drveta prema gorivom i trulom sa strane mjerodavnih faktora kao predstavnika vlasnika šume. Résumé. Réplique a l´article d´intitulation semblable, paru ici-meme, p. 57—65. 434 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1934 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Ing. JOSIP P. RADIŠIĆ (SPLIT) : RAČUNANJE PROCENTA PRIRASTA POMOĆU PROCENTNIH KRIVIH (CALCUL DU TAUX DE L´ ACCROISSEMENT X L´ AIDE DES COURBES) Po sadanjem stanju nauke za računanje procenta prirasta smatra se najtačnijom formula pok. ruskog profesora Georgija Turskog.1 Ona glasi: 100 1(M\ 100.7.. . . . (IgM— lgm\ p = . — — (IM — lm) — -^ ; 2— n \m J n n \ Ige ) Ako uporedimo rezultate dobivene po ovoj formuli sa rezultatima dobivenim po formulama Preslera i Leibnitza, vidimo da vrednosti po Turskom stoje po sredini, naime da su rezultati po Presleru uvek manji, a oni po Leibnitzu uvek veći od vrednosti procenata po Turskom. Međutim procenti po Presleru bliži su onima po Turskom, nego procenti po Leibnitzu ; otuda se izvodi zaključak, da_ je Preslerova formula tačnija od Leibnitzove, koja po recima prof. A. I. Šenšina ima sada u šumarstvu samo istorijski značaj.2 Ma da po formuli Turskog dobijamo tačne rezultate, ipak se ona malo upotrebljava. Računanje po njoj je dosta nezgodno zbog potrebe logaritmovanja; zbog toga se u glavnom u praksi procenti prirasta računaju po Preslerovoj formuli: 200 M — m n M -\-m koja je za rad vrlo zgodna i laka. Kod malih procenata odstupanja su Preslerove formule od formule Turskog mala, ali kod većih procenata odstupanja su velika, te po Presleru dobijamo uvek preniske rezultate. Cilj je moj bio da na jednostavan način postignem istu tačnost kao po formuli Turskog, a služeći se i dalje formulom Preslera. Ako sa pi predstavimo procenat sračunat po Presleru, a sa . odstupanje (apsolutnu pogrešnost) od procenta po Turskom, uzevši u obzir da je procenat po Presleru uvek manji od onog po Turskom, imamo da je: .=.!+. t. j . procenat prirasta po Turskom dobijamo, ako stvarno određenom procentu prirasta po Presleru dodamo odgovarajuće A. 1 Protivno jedno mišljenje vidi u časopisu »Forstwissenschaftliches Central isait« od god. .27., str. 555—560. — Uređn . 2 I u pogledu ovih navoda vidi spom. članak u »Forstw. Centr.«. Sravni također Šenšin : Uređenje šuma, Beograd 1934, str. 20—24. — U r e d n. 435 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1934 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Uzevši iz raznih analiza stabala procente po Presleru i Turskom nacrtao sam dve krive: procentnu krivu I nanoseći na x-osovinu procente po Presleru, a na y-osovinu njima odgovarajuće procente po Turskom; zatim procentnu krivu II nanoseći na x-osovinu procente po Presleru, a na y-osovinu njima odgovarajuće . (odstupanje od procenta po Turskom). Vidi to na priloženom diagramu. Ako se pri radu dobije po Presleru 21%´, po krivoj I tom procentu odgovara 23,3% po Turskom. Po krivoj . procentu 21 odgovara 2,3, odakle po formuli p = pi + . = 21 + 2,3 = 23,3%. 436 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1934 str. 19 <-- 19 --> PDF |
% po Presleru % po O. Turskom*^ po Presleru % po G. Turskom* 0,5 0,5 20,25 22,24 1,0 1,0 20,5 22,6 1,5 1,52 20,75 22,925 2,0 2,03 21,0 23,3 2,5 2,54 21,25 23,6 3,0 3,05 21,5 24,0 3,5 3,567 21,75 24,3 4,0 4,08 22,0 24,7 4,5 4,585 22,25 25,04 5,0 5,09 22,5 25,425 5,5 5,595 22,75 25,765 6,0 6,12 23,0 26,15 6,5 6,62 23,25 26,525 7,0 7,125 23,5 26,925 7,5 7,64 23,75 27,265 8,0 8,155 24,0 27,675 8,5 8,665 24,25 28,05 9,0 9,17 24,5 28,47 9,5 9,7 24,75 28,85 10,0 10,2 25,0 29,27 10,5 10,75 25,25 29,65 11,0 11,3 25,5 30,1 11,5 11,83 25,75 30,5 12,0 12,4 26,0 30,95 12,5 12,94 26,25 31,4 13,0 13,5 26,5 31,825 13,5 14,08 26,75 32,275 14,0 14,63 27,0 32,75 14,5 15,2 27,25 33,175 15,0 15,78 27,5 33,675 15,5 16,36 27,75 34,175 16,0 16,95 28,0 34,65 16,5 17,53 28,25 35,125 17,0 18,115 28,5 35,65 17,5 .,715 28,75 36,15 18,0 19,335 29,0 36,7 18,5 19,98 29,25 37,2 19,0 20,6 29,5 37,8 19,5 21,25 29,75 38,325 20,0 21,9 30,0 38,9 Teorijski bi rad po obim krivama morao dati iste rezultate, ali zbog: nemogućnosti tačnog nanošenja koordinata razultat po jednoj krivoj ponegde se malo razlikuje od rezultata po drugoj krivoj. Na pr. za 30%´ po Presleru dobijamo po krivoj I 38,95%, po krivoj II 38,85%. Kako se vidi, razlike su male. * t. j . aritmetičke sredine rezultata po krivoj I i krivoj II. 437 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1934 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Ja sam uzeo procente po Presleru i to od 0%—20% sa međusobnom razlikom 0,5 t. j . 0,5, 1,0, 1,5 itd., a od 20%-—30% sa međusobnom razlikom 0,25 t. j . 20,25, 20,5, 20,75, 21,0 itd. Za svaki od njih očitao sam odgovarajući procenat po krivoj I i krivoj II, koje sam prethodno nacrtao u razmeri 1 cm = l%. Iza toga sam sračunao aritmetičke sredine rezultata po obim krivim linijama, te tako sastavio tablicu za računanje procenata po Turskom (vidi priloženu tablicu). Ako se na pr. izračuna po Presleru 20%, vidi se odmah iz tablice da tom procentu odgovara 21´9% po G. Turskom. U slučaju kada se u radu dobije po Presleru na pr. 28,4%´, uzima se iz tablice onaj procenat, koji je njemu najbliži, te se računa procenat po Turskom iz odnosa: 28,5: 35,65 = 28,4: . --*%(*-***/. što se logaritmarom dade vrlo brzo sračunati. Kod velikih procenata ne dobijaju se pomoću ove tablice sasvim isti rezultati kao po formuli Turskog. Ipak su oni daleko tačniji od vrednosti, koje se dobiju radeći sa samom Preslerovom formulom, a sem toga računaju se brzo i bez upotrebe logaritama. Résumé. L´auteur adapte les résultats du calcul des taux de l´accroissement d´apres la formule de Pressler a ceux d´apres la formule de Tursky. Voir ´cette formule dans le »Forstwissenschaftliches Centralblatt« 1927, p. 556—560. SAOPĆENJA NAŠE ŠUMARSTVO PRED BANSKIM VIJEĆEM U ZAGREBU.* Glavni povod mojoj odluci, da govorim prigodom ove proračunske debate, jeste naše šumarstvo i naše šume. Gospodin ban završujući svoj ekspoze zaželio je, da u našem razlaganju budemo »bezobzirno otvoreni, ali i stvarni«. Rekao je, .da će on i njegovi saradnici uvažiti »sve ono što može biti od istinske koristi za napredak naše banovine«. Gospodine bane! Slobodan sam poslužiti se s pravom, koje ste nam dali. Nastojat ću da budem kratak, koliko mogu. Ali ono, što mi kao šumaru pritište dušu, to ne mogu prešutjeti, iako znam, da zalazim na terrain djelomice i vrlo delikatne naravi; * Gosp. Ing. Petar Rohr, član upravnog odbora Jugosl. šum. udruženja, održao je (kao banski vijećnik za srez Našice) prigodom ovogodišnjeg zasijedanja Banskog vijeća u Zagrebu oduži govor o privrednim pitanjima i potrebama uopće, a napose i s obzirom na šumarstvo. Priopćujemo iz toga govora onaj dio, koji govori o našem šumarstvu. 438 |