DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1934 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Dr. JOVAN ZUBOVIĆ (BANJA LUKA): ORGANIZACIJA ŠUMSKE PRIVREDE (L´ORGANISATION DE L´ECONOMIE FORESTIERE) Reč organizacija upotrebljuje se obično u srpslcohrvatskom jeziku u značenju uređenja i udruženja/ U privredi organizacija znači udruživanje u cilju privrednog rada," a znači i sistem preduzeća sa podelom rada i regulacijom;´ U tehnici znači raspored srestava \ sila, potrebnih za izvršenje poslova.´ U šumskoj privredi napose označuje se organizacijom sistem uprave (stručne službe) i rada, a istom u najnovije vreme daje se toj reci i šire značenje. Tako profesor Orlo v naziva organizacijom šumsko uređenje i šumsku upravu kao organsku celinu koja se zapravo i ne može razlučiti.´" Upotrebljavana ovako u raznim varijacijama, reč organizacija ne precizira tačno pojam, a to treba pre svega učiniti, da bi mogli jasno raspravljati o stvari. Treba dakle najpre prihvatiti neko šire i objektivnije značenje reci i bliže odrediti opseg i sadržaj pojma organizacije. Ako pođemo etimološki od organa (individualizovani deo organskoga bića), organizacija znači formiranje i poredaj organa nekoga tela. Ovo značenje organizacije preneseno u društveni život znači formiranje i poredaj organa društvenog tela. U privredi i tehnici to je telo sam sistem i mehanizam određen privrednim silama. Prema tome i u šumskoj privredi treba organizacija da znači sistem organa i sila, zapravo formiranje, raspored i regulaciju tih sila prema određenim ciljevima. Ovo šire tumačenje pojma, pod koji se mogu supsumirati do sada upotrebljavana značenja reci, čini mi se prirodno i logično i od njega se može poći sigurnije napred. Kad je reč o organizaciji šumske privrede, treba prema prednjem pre svega misliti na stanje sila te privrede." Te sile, naročito prirodne, ^ Organizovati poslove ili snage znači dovesti ih u red ili udružiti, da dobro teku i funkcionišu u nekoj nameri; nemački: organisieren, einrichten; francuski, organiser, arranger; ruski: organjizovatj, ustroitj, učreždatj. ^ Po Filipoviću »združivanje ljudi radi trajnih privrednih odnošaja«. Philip povich , Orundriss der Politischen Oekonomie I. S. 11. Ttibingen und Leipzig 1901. " Vidi Qid e Charles : Organisation de la Production. — Cours d´Economie Politiaue I. S. 200. Pariš 1930. ´^ Po utvrđenom programu izrađuje se najpre projekat koji obuhvata planove, proračune i opis radova; radovi se pri tome rastave na jedinice do detalja i prema tome se obračunaju potrebna srestva. Projekat se zatim proučava, a po potrebi i ispravlja i prerađuje. Na osnovi konačno usvojenog projekta nabavljaju se i raspoređuju vremenski i prostorno srestva i sile i faktično izvode projektovani radovi. ^ Termin šumskog uređenja (Ijesoustrojstvo) ne odgovara po Orlov u sadržaju pojma. Preuzak je i trebalo bi, da se pokrije sadržaj, govoriti o organizaciji šumske privrede. Razlika je samo u tome što poslednji termin uključuje u sebi i organizaciju rada i šumske uprave. Vidi Orlo v .. ..: Ljesoustrojstvo I, s. 11, Lenjingrad 1927. " Uporedi moje »Sile šumske privrede«. Šumarski list, Zagreb 1932, s. 689. 372 |
ŠUMARSKI LIST 8/1934 str. 7 <-- 7 --> PDF |
sunčane, atmosferske, pa i zemaljske, deluju a početku slobodno, ali sa kulturnim razvitkom čovek ih sve više savladava i udešava svoju akciju tako da ih što bolje iskoristi za svoje privredne ciljeve, kratko rečeno organizuje ih, formira posebne organe i čitav sistem organa šumske privrede. Kao i inače u privredi, organizacija se vrši u prvom redu u nacionalnim granicama; internacionalnog organizovanja ima više u cirkulaciji šumskih proizvoda (internacionalni trustovi i karteli u trgovini i industriji drveta). Nacionalna organizacija privrednih sila u pojedinim zemljama različna je prema prirodi zemlje, karakteru naroda i uticaju vanjskih sila u prošlosti i sadašnjosti. U šumskoj privredi susrećemo u glavnom dva tipa organizacije: privatnu i javnu. U prvom slučaju privredne sile drže u vlasti i organizuju pojedinci ili privatne korporacije; u drugom slučaju one su u vlasti države ili korporacija javnog karaktera. Potpuno slobodne privatne organizacije nema zapravo nikako. Kao svuda tako i u šumskoj privredi država postavlja neke ciljeve i prema tim ciljevima ograničuje ili reguliše vlast i akciju pojedinaca i korporacija. Ona to čini pomoću zakonodavstva i izvršne vlasti. Javno mišljenje, sistem zakonodavstva i sistem izvršne vlasti odlučni su za pravac svake privredne organizacije. Organizacija šumske privrede isključivo javnog karaktera provedena je ili se istom provodi samo u Sovjetskoj Rusiji. Pravilo je za druge zemlje kombinovana organizacija: javna i privatna. Država i samoupravna tela imaju kad više kad manje zemlje, kapitala (svih ili samo pojedinih vrsta) i radne snage organizovanih u svojim rukama i prema tome sa vrlo raznoličnim postotkom učestvuju u šumskoj privredi i posebnim njezinim granama u pojedinim zemljama. Socijalizacija je najjače došla do izražaja u posedu zemljišta i proizvodnji šuma, dok je izgrađivanje javne privredne organizacije u vertikalnom pravcu do sada slabo napredovalo.´ Ali organizacija nije samo u obhku sistema, nego znači i unutrašnje formiranje i raspored organa po sistemu, kao i raspored snaga i uređenje poslova. Unutrašnji organi šumske privrede su šumska preduzeča. Ta preduzeča su javna (državna i samoupravna) ili privatna, a organizuju se prema postavljenim ciljevima. Tu sada organizacija znači sistem instancija i organa i podelu teritorija, srestava, poslova i kompetencije između njih, kao i unutrašnje uređenje i projeldovanje poslova. Organizacija šumske privrede u najširem smislu znači dakle: najpre sistem privrede, zatim unutrašnju organizaciju pojedinih sistema i na koncu uređenje poslovanja. Sistem privrede redovno je stvar istorijskoga razvitka i rezultat delovanja unutrašnjih društvenih sila jedne zemlje, a obično ne izostaju ni vanjski uticaji, kako je napred napomenuto. Iste sile ga i podržavaju, a kako je težak i složen, drži se po pravilu inercije i sam od sebe. Nosioci privredne politike (zakonodavno telo, organi izvršne vlasti, a posredno i savetodavna tela i zastupstva stručnjaka i interesenata) regulišu ga zakonskim propisima i naredbama i primenom propisanih sankcija. Unutrašnja organizacija provodi se prema željama i potrebama vlasnika preduzeča i u pravilu je utvrđena posebnim instrukcijamaupustvima. Međutim i ta je organizacija ograničena u svom razvoju na ´^ E . d r e s zna samo za socijalizaciju šuma. Vidi Endre s Dr. ..: Forstpolitik. S. 439. Berlin 1922. o^o |
ŠUMARSKI LIST 8/1934 str. 8 <-- 8 --> PDF |
sleđenim stanjem iz prošlosti, koje ne dopušta promene po volji, a regulišu je i posebne normativističke odredbe. Pobliže uređenje poslovanja vrši se prema privrednim ciljevima, koje postavljaju vlasnici preduzeća. Ciljevi sami subjektivna su stvar, stvar volje, shvatanja i verovanja onih koji ih postavljaju; a uređenje se provodi tako da se ciljevi postignu sa što manje troškova i gubitaka, kako to diktuje princip ekonomski. I pri izboru ciljeva i pri organizaciji poslovanja vlasnici preduzeća su ograničeni prirodnim i društvenim prilikama. I u proizvodnji i u izvozu i-prerađivanju drveta preduzimač ne može po volji da iziđe iz okvira, koji mu postavljaju prirodne sile, društveno uređenje i ekonomske prilike, a stoji i pod dosta velikim uticajem savremenih privrednih i tehničkih nauka. Država napose deluje na njega i indirektno pri donošenju odluka i sama učestvujući u pojedinim privrednim granama, a naročito svojom tarifnom, carinskom, poreskom, pa i socijalnom i prosvetnom politikom. I svi ti uticaji ogledaju se u instrukcijama i upustvima, po kojima je organizovana i vođena unutrašnja služba preduzeća. Poslovi šumske privrede uređuju se i vode inače po smišljenoj osnovi, koja se obično naziva privrednim i eksploatacionim planom. Rad sa određenim ciljem i po planu napred utvrđenom svojstven je danas čitavoj našoj privrednoj aktivnosti i izvire iz načela ekonomskog. I sasvim je razumljivo, da se poslovi šumske privrede — skupi, složeni i dugotrajni — moraju raditi po takom planu, i to ne samo poslovi proizvodnje šuma nego i svi poslovi u čitavom privrednom procesu. Prema opsegu i ciljevima preduzeća, o kome se radi, projekat uređenja* biće širi ili uži, ali u svakom slučaju treba da obuhvati sve poslove, u koliko nisu normirani općim istrukcijama za unutrašnju službu." Ako je šumsko preduzeće ograničeno na to da čuva šumu i samo po negde izdaje i prodaje prebiranjem ili proređivanjem nešto drveta za lokalne potrebe (servituti i prodaje na malo), projekat uređenja je manji i jednostavniji. Ako se radi o redovnoj seči drveta ili periodičnoj seči rezervi nagomilanih na većem teritoriju (privredna celina), pa se to drvo i prodaje po pojedinim etatima ili an blok ih izrađuje, pa možda i prerađuje i izvozi do osovine javnog saobraćaja u režiji preduzeća, a šuma se pri tome obnavlja tako da se može stalno seči, projekat je širi i mnogo složeniji. Projekat uređenja treba da obuhvati najpre opseg i ciljeve preduzeća, koji su mu postavljeni; zatim stanje prirodnih sila od uticaja, površine i kvalitet zemljišta sa živim silama u njemu," inventar šuma (po * Ja upotrebih ovde izraz iprojckat, jer je širi od plana i čini mi se da bolje pristaje pojmu o kome se radi. Plan znači samo nacrt, a projekat obuhvata, kako je napred navedeno, planove sa proračunima i opisima. U srpsko-hrvatskom jeziku može se upotrebiti i upotrebljuje se reč osnova mesto projekta, i ako to nisu dva posve sinonimna izraza. Naša osnova znači skelet ili podlogu na kojoj se nešto gradi ili počiva, zapravo niti kod tkanja u koje se utkiva, dakle materiju koja i sama ulazi u građevinu ili produkat; projekat je idejna konstrukcija građevine odnosno poslovanja, sastavljena od planova, računa i tekstova. " Usko je stoga i govoriti samo o uređivanju šuma, kad se radi o uređivanju poslova, pa su mnogi nemački autori i uveli u literaturu izraz »Forstbetriebseinrichtung «, ali pri obradi materije nisu ostali konsekventni. *" . u f f e 1 upotrebljava izraz »capital fonds«, pa tu uračuvana sve što ostane u šumi posle čiste sečc, zemlju i sve vrednosti koje su joj inkorporisane: organske ostatke, žive i mrtve, fizički i hemijski kvalitet zemlje, granice i linije uređenja, 374 |
ŠUMARSKI LIST 8/1934 str. 9 <-- 9 --> PDF |
obliku i načinu proizvodnje, sa masama," prirastom i prihodom), sve uložene kapitale: melioracije, kulture, zg´rade, .izvozne puteve, vozni park, instalacije za prerađivanje, alat i radne snage (računajući tu i sav upravni i izvršni aparat). Posle toga treba utvrditi sa koliko se uspeha postizavaju postavljeni ciljevi (bilans, produktivnost i rentabilnost poslovanja). Zatim treba utvrditi eventualne izmene ciljeva, ponekada i predlagati ih odlučnim faktorima, pa prema definitivno utvrđenim ciljevima i proširenom ili suženom opsegu poslovanja konačno izraditi novu osnovu rada za ceo privredni proces, u vremenu i prostoru od obnavljanja šume do prodaje produkta na osovini javnog saobraćaja, oslanjajući se na pouzdanu procenu prihoda i sortimenata, sa bližim odredbama o načinu i rasporedu korišćenja, o načinu izrade i izvoza, pa i o načinu preradivanja i prodaje produkata." Osnova uređenja treba dakle da obuhvati i osnovu investicija i potpun proračun svih kapitala i radnih snaga, koje treba u poslovima angažovati, a ujedno i kalkulaciju, po kojoj se može ceniti ekonomičnost rada prema postavljenim ciljevima." puteve i zgrade. Uporedi Huffe l Q.: L´ficonomie Forestiere. Tome deuxiemc, s. 327. Pariš 1919. Meni se čini da je ovaj pojam zemljišta preširok i suviše složen. ^^ . u f f e 1 zgodno kaže prihod u nastajanju (des recoltes en formation), a naziva ga »capital superficie«. Uporedi spomenuto delo, s. 328. ^^ Ponegde je privredni proces neprirodno raskinut, pa je proizvodnja drvcta na panju u rukama jednog preduzeća, a seča i izrada, obično i sa nekim prerađivaniemii u rukama drugog preduzeća istog ili posebnog vlasnika, ali to stvar ne menja. Obe vrste poslovanja treba da su uređene bilo sa dve posebne osnove, bilo sa jednom skupnom, koja se radi preglednosti može podeliti i u dva dela (proizvodnja u užem smislu i eksploatacija). I ko radi samo jednu osnovu, mora računati sa drugom; bez toga se gubi jedinstvo procesa, jedna osnova postaje iluzornom i jedna grana orncesa upropasti drugu. ^´ Ranije uređivanje šumskih poslova ili kako se to govorilo uređivanje šuma nije bilo potpuno. Radilo se samo o regulisanju prihoda na panju u vremenu i pro storu, a stanje angažovanih privrednih sila, opseg poslovanja, račun uspeha, pa i program budućeg rada prikazivani su nepotpuno. Prema tome je definisan i cilj uređenja. Po austrijskoj instrukciji za uređenje poslova u državnim i fondovskim šumama iz 1901 (Instruktion fiir die Begrenzung, Vermessung und Betriebseinrichtung der osterreichschen Staats- und Fondsforste. Wien 1902) ide se za izradom dobrih privrednih osnova, po kojima bi se vodili poslovi korišćenja i obnavljanja šuma tako da stanje šuma i prihoda bude što povoljnije (§ 1). Pored premeravanja i kartiranja, opisa šuma i osnove seča, tu se traži i osnova kultivisanja i evidencija gospodarenja. U »naputku za sastav gospodarstvenih osnova odnosno programa« iz 1903 (Prilog naredbi kr. hrv. slav. dalm. zemaljske vlade odjela za unutarnje poslove od 23. travnja 1903. broj 23. 152) već se predviđa i posebna osnova za gradnju šumskih puteva, zgrada i inih građevina« (§ 41). Po bosanskoj instrukciji uređivanja iz 1909 (Provisorische Instruktion fiir die Vermessung u. Betriebseinrictung der bosn. herc. Statsforste L. Reg. Nr. 135.906/1909) smisao je uređenja da se da pregled državnog . šumskog imanja, po površini i masama drveta, da se stvore osnove za najpovoljnije iskorišćavanje i propišu potrebne uzgojne mere. U isto vreme trebalo je iznaći, koji su investicioni i poslovni kapitali potrebni za otvaranje šuma, i na toj osnovi izraditi kalkulaciju cena za sortimente korišćenja (§ l). Naša instrukcija iz 1931. (Upustva za uređivanje državnih šuma. Min. š. i r. o. z. š. br. 33.820i od 29. ... 1931.) određuje svrhu uređenja u glavnom kao i austrijska intrukcija iz 1901. (§ 1), te u pogledu opsega uređenja zaostaje za citiranim hrvatskim naputkom i bosanskom instrukcijom., 375 |
ŠUMARSKI LIST 8/1934 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Organizacija šumske privrede složena je stvar. Ima mnogo sila, koje je determinišu i prema kojima varira, po sistemu, unutrašnjem rasporedu i uređenju poslova, kako je to napred navedeno u velikim crtama. Proučavanje tih sila i varijacija stvar je posebnih studija. Jedna od naročitih sila, koje se moram i ovaj put bliže dotaknuti, to su stručnjaci šumske privrede. Oni se često precenjuju, ali njihov uticaj u organizaciji šumske privrede nije ni beznačajan. iPo broju i kvalitetu oni zauzimaju dosta puta vidno mesto u društvu, a i kao pojedinci i kao stalež mogu da vrše znatan uticaj na nosioce privredne politike, naročito sugestijom ciljeva, koji se zakonom ili voljom vlasnika preduzeća daju šumskoj privredi odnosno pojedinim preduzećima. Oni su i sami jedan od nosioca šumske privredne politike. Oni teoretski i stručno izrađuju sistem unutrašnje organizacije i osnovu svakog uređenja prema postavljenim ciljevima i oni sve sisteme i osnove primenjuju u praksi. Njihova je zadaća da utvrđuju i prate kretanja privrednih sila, da drže u evidenciji zakonska i faktična stanja šumske privrede i da ih kritički ispituju prema postavljenim ciljevima i potrebama života. Od naročite je važnosti, da se ta zadaća vrši i u našoj zemlji i da se i u našoj šumskoj privredi stručno i kritički proučava zakonska" i faktična organizacija (ciljevi, sistem, unutrašnja organizacija i uređenje poslovanja) i vrše direktno i indirektno potrebne sugestije^´´ i uticaji. Da li se to i doista čini kako bi trebalo? RESUME. On emploic le mot »organisation« dans dcs sens differents. Etymologiquement i! veut dire: formation et disposition dcs organes d´un corps, dans la vic sociale: formation ct disposition des organes d´un corps social; dans le domaine tecliniquc et economique: disposition des forces et des moyens, necessaires pour la realisation du but d´une entreprise. Dans . economie forestiere en particulier ce imot signifie le systeme des services et c´est .. O r 1 o f f qui, le premjer, nous a donne une conceptioii plus largc de ce mot en l´appliguant dans le sens d´un ensemble inseparable de . amenagement et de . administration forestiere. En effet, sous le terme de . organisation forestiere on doit comprendre d´ abord Ic systerne de . economie, . organisation interieure du systeme et . organisation du procede economigue dans toutc son integrite. Les deux systemes principaux de l´economie: le systeme prive et le systerne public, sont aussi representes dans l´economie forestiere; mais, excepte Funion sovietique russe, le systeme mixte est la regle: l´etat et generalement les pouvoirs publics possedent plus ou moins des forces et des rnoyens de la production dans tous les pays, tandi que la socialisation dans le sens vertical n´a fait qu´un progres tres faible. La formation des organes, la distribution des forces et la marche des travaux se font d´apres les besoins et la volonte des entrepreneurs et sont ordonne par les instructions speciales. En outre, toutc . organisation interieure, aussibien que le ^* Ja sam to malo načeo u kritici: Zakon o šumama. Vidi »Novu Evropu« knj. XXIII, s. 362, Zagreb 1931. ^^ To je naročito potrebno u opsegu poslovanja. Poznata je tendencija, da se šumski stručnjaci \ eliminiraju iz tehničkog poslovanja ;i ograniče na proizvodnju drveta na panju i čuvanje šuma. I radi efekta u poslovanju i radi svoga ugleda šumski inženjeri moraju suzbiti tu tendenciju, pa i pod cenu da prošire studije i bitno reorganizuju svoju struku. 376 |
ŠUMARSKI LIST 8/1934 str. 11 <-- 11 --> PDF |
systeme meme, est un produit du developpement historiaue et resultat de . action des forces sociales et economigues. Les travaux du procede tout entier se reglent par un projet special (c´cst avec . intention que j´emploie ce terme »projet« qui est plus large que le terme »reglement d´exploitation«). Đ´apres . extension de . entreprise, le projlet peut etre plus on moins large, mais dans tous les cas il doit contenir . inventarisation de toutes les forces (toute la nature, tous les capitaux, tous les installations et tous les services aussi bien pour le transport que pour la transformation du bois) et de tous les moments qui correspondent a deux phases de .......1. forestiere (la phase de la production et la phase d´ exploitation) avec le projet des travaux pour la periode suivante. L´organisation de l´economie forestiere est assez compliquee. II . a beaucoup des forces qui la determinent et d´apres lesquelles elle varie. Un facteur special et tres important pour cette organisation sont les techniciens forestiers. Leur devoir est de surveiller le mouvement des forces economiques, de tonir compte a chaque instant de la situation actuelle (legitime et reclle) et de tacher d´avoir de . influence sur . organisation et les arrangements des forces economiques forestiSres. Le font ils? L´ auteur ....... C ........ (.......): ......... .... . .....] ...... (LE CUISAGE DANS LA SERBIE MERIDIONALE) . ...... ...... ........ ce ......... .... .... .. ...., ......... ......, .... . ........ ....... To ...... ....., ... je .... .... . ........, ........ . ...... .... ..... ....... .. ce .. ........... . . ....... ....... ...... .. ...... .... . .. ...... .. .. ce ........ .... . .. ..... . ...... ...... .... .... ... ........ .. ... ......, na je ...., ......, ....... .. ce .. ... . ......... 0 ...... .... . J. .. ja ... ... ..... . ......... ...... To je .... .... .. ..... ... ..., ......... ...., . ... je ............... .. ....... ... J. .. ....... .... .. je ......., .... ....... ... ...... . ..... J. ., na . .... .... . .. ...... . .... ... ...... ... .. ........ ... ...... ......... ....... .... ..., . .... ... ... ..... . .. JI. .. ........ ce, .. je ..... .......... ....., ... ce .... .. .... .. ...... ........., ..... je ... ......, .... ... ...... ... ........., ............. (..... ..... . .......) ..... .... J. .. . ..... ...... ........ .. ce ..........., ... .. .. ... .... .. ...... ...... .. .... ........ ................... je ... h . . . .. To je ...... ... . ........ je ...... ..... J. ....... ..... ... .... .... ce . ..... . . . . . ... ......... . . . . . . ... ....... ....... . ........ . .. ...... ........ .. ........ ..... ..... (... 377 |