DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1934 str. 34 <-- 34 --> PDF |
i na sjeveru. Koti se 3<—4 puta godišnje, pa je i od njega prirast vrlo velik, što cifru prihoda od lovišta može znatno podići. Danas je kamenjarka kao specijalitet naših krajeva poznata daleko u svijetu, njen lov nosi državi, osim lovne takse i ostalih nameta, velike indirektne prihode. Skopčan je sa velikim sporednim izdacima, koji ostaju u okolici, kao što su podvoz, prenoćišta, opskrba, posluga i ostalo sporedno što k ovome lovu spada, a to sve dobro dolazi ovim siromašnim krajevima. Osobito je velik potrošak obuće, oružja i municije, ove naročito, jer se mnogo puca, a malo pogađa. Iz svega se jasno vidi, da svi opći ekonomski kao i socijalni momenti govore za to, da se ova divljač gaji i lov unapređuje. Siromašnom Hercegovcu na golu kršu vrlo je teška svaka para, koja mu kane bilo s koje strane. Naš narod, bistar i oštrouman, ubrzo će uvidjeti koristi od ovoga lova, te će i sam svoju jarebicu čuvati, samo ga treba u tome pravim smjerom uputiti. Resume. Un apergu ayant pour but ramelioration đes conditicns d´ćlevage des perdrix montagneuses sur les vastes districts carstiqiies de . Hertzegovine. SAOPĆENJA OGRANIČENJE PRODUKCIJE ŠUMARSKIH INŽENJERA. U Šumarskom listu za mart izneo je g. dr. N. Neidhardt u vrlo dokumentovanora članku sav onaj problem, koji se danas u šumarstvu počinje tretirati kao hiperprodukcija šumarskih inženjera. Pojava ovoga problema došla je iz mnogo raznih uzroka, koji imaju i opšti i posebni karakter, ali je ipak na svaki način potrebno preduzeti izvesne korake, sa kojima bi se pokušalo da se ovo pitanje na neki najpovoljniji način dovede u sklad sa današnjim prilikama i stanjem, kakvo imamo i kakvo možemo u budućnosti očekivati. Ograničenje godišnje produkcije šumarskih inženjera, kakvo predlaže g. dr. Neidhardt, izgleda da će biti primljeno i od strane nadležnih faktora, možda u vrlo bliskoj budućnosti. Pod takvom pretpostavkom, mislim da će biti umesn« istaći neke činjenice, koje u ovom pitanju imaju izvestan značaj. Neosporno je poznat fakat, da svaki svršeni srednjoškolac pre početka svojih universitetskih studija ima izvesne svoje razloge, koji ga upućuju da se posveti studiranju izvesnih nauka. Ti su razlozi kod današnje slobodne universitetsKe nastave obično individualne prirode, a u svojoj suštini vrlo su raznovrsni. Međutim tu ne dolazi uvek u pitanje samo lična veća ili manja naklonost prema struci izabranoj za studiranje. Ima mnogo slučajeva, da se studenti odlučuju na pojedine studije iz n:nogih drugih razloga, kao što je na pr. lakoća studiranja, materijalni razlozi, mogućnost uposlenja, lična sujeta na akademske nazive i dr. Premda bi jedna ovakva anketa zbog svoje delikatnosti bila gotovo neizvediva, moje je lično mišljenje, osnovano na opažanjima, da jedva možda samo 50% od svih studenata studira one nauke, za koje oseća naročitu volju, naklonost i sposobnost. Ako sa toga gledišta posmatramo naše studente šumarskih fakulteta, moraćemo doći do zanimvih konstatacija. 400 |