DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1934 str. 28 <-- 28 --> PDF |
lovci iz udaljenih krajeva, a i lovci iz stranih zemalja, da se naužiju L odmore i umore loveći kod nas jarebice. Oskudica, koja uopće vlada na našem kršu, imperativno nalaže, da se iskoristi svako, pa i najmanje vrelo prihoda, a među ta spadaju i ovakova lovišta. S obzirom na to potrebno je odabrati sva područja, koja odgovaraju uzgoju i lovljenju jarebica, pa ih kao lovišta privesti privredi. Smišljenim i sistematskim radom može i inače sterilno tlo da donese direktno i indirektno prihode. A da ne bi ovakav rad ostao jalov, treba u vidu imati sve okolnosti, koje su od upliva na uzgoj i lovljenje ove krasne koke. Pri tome se mogu uzeti kao glavna ova dva faktora: 1. Način života jarebice. U broju 5^—6 Lovačko-ribarskog vijesnika (Zagreb) iz godine 1928. napisao sam monografiju brdske jarebice (kamenjarke). Među ostalim ukratko sam tu spomenuo leženje odnosno rasplođivanje ove ptice. Ne ulazeći ovdje pobliže u to, moram naglasiti, da je za racionalno gospodarenje s lovištem neophodno potrebno znati kretanje jarebice prema dobi godine i vremenskim prilikama. »Jarebica se kreće sa snijegom«. U proljeće, čim počne po brdima kopniti snijeg, počinju se i jarebice koje su već podijeljene u parove, kretati iz nižih i toplijih krajeva u više i hladnije predjele. Na ovaj način mnoge jarebice dođu i u najviše krajeve, čak i iznad ruba šumske vegetacije, na alpinske .pašnjake sve do 2000 metara nadmorske visine, gdje provedu ljeto. Tu se u kršu i na zabitnim mjestima legu, izvedu mlade, s kojima ostaju na planini sve do jeseni. Tek kad počnu prvi jači mrazovi i snijegovi, spuštaju se postepeno u južne´tople krajeve na zimovanje. Iz ovoga se povlači zaključak, da brdska jarebica voli u ljetno doba svjež i oštriji planinski zrak, a u zimi blago podneblje i kopnu zemlju. Može se reći, da snijeg nikako ne podnosi. Ovo svjedoči činjenica, da se u bosanskom kršu uopće neda podgojiti u jačoj mjeri, a to iz razloga, što je snijeg i oštra zima u masama poništi. 0 proljetnom kretanju jarebica u više krajeve malo se zna. U to je doba godine lovostaja, svak je zabavljen nekim poslom, pa je puška 0 klinu, a Lord u zapećku, te jarebice tiho i neprimjetno obave ovo selenje. Ni sami krivolovci ne vode o tome brige, pošto znaju, da u to doba ne bi našli računa na lovu. Jedini Humljaci (stočari iz južne Hercegovine) znaju, da njihove jarebice zajedno sa njihovom stokom, s kojom su i zimovale na kršu, polaze na planine na ljetovanje. Kako snijeg po brdima kopni i niče trava, tako i mnogi Humljak kreće s blagom za pašom, sve dok ne stigne na alpinske pašnjake, gdje provede (ljeto. Uporedo s njime seli i jarebica, pa odatle dolazi i opažanje naroda »jarebica ide sa snijegom«. Jarebičji parovi, koji su proljetos tiho pošli na planine na ljetovanje^ vraćaju se u jesen s brojnim i bučnim pomlatkom u Huminu na zimovanje. 0 jesenskom selenju dosta se zna. 0 njemu vodi brigu i staro i mlado. Krivolovci se koriste svakom prilikom na ovom jarebičjem putovanju, da ih što više pohvataju, pošto su ishranjene i debele, a drže se u jatima. U svaku napravu može da se ulovi po više jarebica, pa se trud isplaćuje. Pri ovome selenju, prema klimatskim i florističkim prilikama, zadržaju se jarebice na pojedinim mjestima i dulje vremena. Ova su mjesta obično poznata kao i pravac, kojim se s planine spuštaju, pa s time računaju svi, koji se legalno i ilegalno bave s lovom. Negdje se 394 |