DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1934 str. 9 <-- 9 --> PDF |
tera, koje poslove »Odelenje za gazdovanje državnim šumama« vrši nezavisno od prvog odjeljenja, načelnik odnosno direktor ovog odjeljenja nije podređen Ministru šuma i rudnika, nego ministru financija. Za drugi slučaj., u kojem bi imale biti ove dvije funkcije podijeljene u dva različita resora, postoji nekoliko kombinacija. Jedna od tih jest. da Ministarstvo šuma vrši samo jednu funkciju, i to vrhovni nadzor nad šumama i provađanje šumske politike, a gazdovanje državnim šumama da dođe bilo pod kompetenciju kojeg drugog ministarstva (na pr. ministarstva financija ili ministarstva z"a upravljanje državnim dobrima i preduzećima, koje bi se ministarstvo imalo u tu svrhu obrazovati) ili da se za gazdovanje državnim šumama osnuje zasebna institucija. Moguća i najispravnija bila bi kombinacija, da se resor ministarstva šuma i rudnika uopšte ukine. Kompetencija šumsko-policijske službe došla bi u tom slučaju pod koji drugi resor, a gazdovanje sa državnim šumama ostalo bi u resoru Ministarstva za upravljanje državnim dobrima i preduzećima ili pod posebnom upravom državnih dobara. U ovom slučaju nastaje pitanje, pod koji bi resor imala doći funkcija vrhovnog nadzora nad šumama. Najlogičnije je svakako, da se ta kompetencija dade resoru ministarstva policije odnosno ministarstva unutarnjih djela. Šumska policija i tako je samo jedan dio opšte državne policije, koja ima voditi brigu o opštem interesu i javnom poretku. U ovom resoru bili bi i interesi šumsko-policijske službe najbolje zaštićeni. Ministarstvo šuma i rudnika danas je već toliko zapostavljeno, da je izgubilo svoj raison d´etre, ono se pretvorilo u prosto privredno preduzeće, pa je za vršenje šumskopolicijske službe bolje, da ono i ne postoji, jer će šumarstvo u drugom resoru biti sigurno bolje zaštićeno, nego u svom vlastitom resoru. Ukinuće i spajanje pojedinih resornih ministarstva nemoguće je međutim provesti uredbom o organizaciji šumarske službe, pa se ovom uredbom mogu izvršiti samo promjene unutar samog resora ministarstva šuma i rudnika, to jest moguća je podjela ovih različitih funkcija šumarske službe na dva zasebna odjeljenja u samom resoru. Mi se ne ćemo upuštati u daljnju podjelu ovih odjeljenja na otsjeke, a isto tako ne možemo dati ni konkretan predlog glede broja ostalih nadleštava i potrebnog osoblja za ta nadleštva, jer ne raspolažemo sa podacima za to potrebnim. Možemo dati samo neke predloge opšte naravi. Osvrnuti ćemo se stoga samo na neke momente, koje je kod donošenja ove uredbe potrebno imati u vidu, da se očiti nedostaci mogu odstraniti. "Razlučivši prethodno dvije već istaknute funkcije šumarske službe u dvije zasebne kompetencije, potrebno je poznati sve momente, koji odlučuju pri određivanju kvalitativne i kvantitativne stvarne potrebe u pogledu broja nadleštava kao i količine intelektualne radne snage za svaku od ovih kompetencija. Ti su momenti vrlo mnogobrojni, a u stanovitim prilikama i uplivišu različito, pa će na pr. negdje biti važnija površina objekta, drugdje intenzitet gospodarenja, negdje opet mentalitet okolišnjeg žiteljstva u odnosu prema šumi kao i napučenost dotičnog kraja i t. d. Prije svega potrebno je znati veličinu objekata, kao i broj nadleštava i organa, koji su tima objektima dosada upravljali. Tabela br. 1. pokazuje nam rasprostranjenost šuma po pojedinim banovinama. Ona pokazuje, da najveći dio šumske površine, to jest 19% od čitave šumske površine u državi, otpada na vardarsku banovinu, dok najveći procenat 319 |