DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1934 str. 22 <-- 22 --> PDF |
konačno je i jedna besmislica. Praktična sprema ne- može se nikako pokazati na ispitu, pa makar taj trajao i nekoliko tjedana, nego samo u praksi. Sav ispitni materijal može se kretati samo oko teoretskih naučnihpitanja i problema popraćenih sa primjerima. Praktična se pitanja rješavaju i ispravnost ili neispravnost njihovih riješenja pokazuje samo u životu, samo u praksi, a nipošto na ispitima, pa makar se oni nazivali i »praktičnima«. Istina je, da naši studenti šumarstva tokom studija ne stiču nikakve spreme za praktičan rad, nego samo suhu teoriju, no taj nedostatak ne može se nikako naknaditi ustanovom praktičnih ispita. Tačno je i to, da se na visokim naučnim zavodima, kao što su fakulteti, može predavati samo čista nauka bez praktičnih primjera, jer fakulteti nisu stručne škole, no s obzirom na to, što je šumarska nauka takove naravi, da ona bez praktične primjene postaje bespredmetna, potrebno je šumarskim apsolventima pružiti mogućnost praktične primjene šumarstva, prije nego stupe u život —> u praksu. Stoga bi bilo potrebno šumarske studije produljiti još za jednu godinu, koju bi apsolventi proveli samo na praktičnim radovima i tek poslije ovih praktičnih radova imali bi polagati posljednji diplomski ispt. Peta godina studija imala bi karakter praktičnog tečaja, na kojem bi studenti prošli u praksi sve radove, od najnižih . poslova šumskih radnika, od obaranja stabala, izrade raznih polufabrikata, kulturnih i taksacionih radova, šumsko-industrijskih preduzeća pa do vođenja administracije. Danas imamo međutim šumarskih stručnjaka, koji su polučili dvije diplome o položenom teoretskom i praktičnom ispitu, služe već preko 20 godina u šumarskoj službi, a još uvijek nisu upućeni niti su imali prilike vidjeti radove na pošumljavanju ili na uređivanju šuma, na eksploataciji šuma, kao i radove po ostalim pitanjima šumarstva. Zato nije nikakvo čudo, da se mnogi šumarski stručnjak sa fakultetskom spremom i položenim teoretskim i praktičnim ispitom često nađe u neugodnom položaju, da mora mnoge stvari strogo stručne naravi oprezno ispitivati od običnih šumskih radnika. Osvrnućemo se konačno i na najbolniju i najdelikatniju stranu šumarske službe i šumarstva uopšte. Pored neznatnog broja šumarskih stručnjaka ima naprotiv vrlo mnogo ljudi, koji o šumi nemaju ni pojma, a ipak se nameću kao jedini i najkompetentniji tumači-svih grana šumske privrede. Dakako ne u interesu šumarstva i šumske privrede, nego za skroz druge svrhe i ciljeve. Ovaj veliki u t i c a j nestručnjaka na šumarstvo pridonio je mnogo tome. da šumarska služba kod nas ni sada još nije uređena. Kod donošenja uredbe o organizaciji šumarske službe treba nastojati, da šumarska služba već samom uredbom bude od ovih štetnih uticaja izolirana, da suvereni u pitanjima šumarstva i šumske privrede budu šumari, a ne laici. Ovi ne shvaćaju, a i ne mogu ispravno da shvate naročiti položaj i ulogu šuma i šumarstva u privrednom životu sadašnjih i budućih generacija. Najteža briga za blagostanje budućih generacija pada zapravo samo na leđa privrednih stručnjaka i kolikogod je uticaj stručnjaka na razvoj narodne privrede jači od uticaja političara, toliko je privredna politika dotične zemlje na ispravnijem putu. Napose je pak potrebno emancipirati od uticaja politike i političkog partizanstva šumsku privredu, jer svako partizansko uplitanje u šumar- 332 |