DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1934 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Najviša školska kvalifikacija nije doista potrebna
na svima položajima šumarske službe, jer se
veći dio poslova šumarske struke može uspješno
vršiti i sa srednjoškolskom spremom. Između lugara, koji
je bez ikakve školske stručne spreme i fakultetski obrazovanog šumara
zaista je prevelik interval. Ako je tako, onda zaista nema nikakvog
opravdanja ni svrhe stvarati veliki kader fakultetski obrazovanih šumarskih
stručnjaka, jer je to preskupo i za onoga, koji mora to obrazovanje
postići, kao i za onoga, koji mora fakultetski obrazovanog stručnjaka
platiti.


Za neka nadleštva i položaje potrebno je ipak fakultetsko obrazovanje,
ali ne toliko radi izvršavanja tehničkih radova u šumi, koliko
radi provađanja drugih funkcija u šumarskoj službi. Napose je pak
fakultetska sprema neophodno potrebna za šumarske
činovnike kod šumsko-policijske službe. Ovi su
činovnici izvrženi jačem uplivu i udarcu političara i javnog mnijenja,
oni primjenjuju odredbe zakona o šumama i od načina, kako taj zakon
primjenjuju, stvara se raspoloženje naroda kao i raspoloženje političke
i privredne javnosti, pa stoga ovi činovnici moraju biti svestranije obrazovani.
Njihova kvalifikacija mora biti na većoj znanstvenoj podlozi,
nego kvalifikacija šefova šumskih uprava, čiji je djelokrug mnogo uži
i koji vrše samo strogo stručne tehničke poslove, pa i to većinom po
unaprijed određenoj šabloni i uputstvima svojih Direkcija šuma. F akultetsko
obrazovanje potrebno je i za sva centralna
nadleštva (Banske uprave i Direkcije šuma). To ne znači,
da se za neke poslove ne bi mogli kod centralnih nadleštava upotrijebiti
i činovnici sa srednjoškolskom spremom, no oni ni u kojem slučaju ne
bi mofli vršiti i funkcije inspekcionih organa.


Od posjednika nedržavnih šuma, a napose od siromašnih opština
i zemljišnih zajednica ne može se tražiti, da- plaćaju skupe/ stručnjake
sa fakultetskom premom, kada taj isti posao mogu da obavljaju i stručnjaci
sa nižom kvalifikacijom.


U istu pogrešku, u isti ekstrem zašlo se i u pogledu kvalifi kacije
lugarskog osoblja. Zakonom propisana kvalifikacija za
lugarsko osoblje jest lugarski tečaj ili barem ispit za čuvarsku službu.


Kod vršenja lugarske službe treba isto razlikovati
dvije funkcije. Jednu od njih imaju da vrše čuvari
šuma, a drugu lugari ili šum s ko-tehničko pomoćn
o osoblje . Za svaku od ovih funkcija potrebna je druga kvalifikacija.
Za čuvare šuma nije potrebno ništa drugo, nego da su pismeni,
da su služili u vojsci i da su duševno i tjelesno sposobni za vršenje
naporne čuvarske službe. Najnužnije upute za vršenje ove dužnosti mogu
dobiti od svoga starješine šumarskog stručnjaka, pa bi se eventualno
moglo propisati samo to, da prije nego budu zakleti, moraju pred šumarskim
referentom kod sreskog načelstva položiti neki ispit o najelementarnijim
dužnostima čuvarske službe (sastavljanje šumskih prijava,
postupak sa zatečenim na djelu štetočincima i dr.). Opštinski, pa
i neki gradski organi javne bezbjednosti (redari) nemaju ni takve kvalifikacije,
pa čemu neku naročitu kvalifikaciju tražiti od čuvara šuma.


Druga je dakako stvar sa lugarskim osobljem. Oni su pomoćni
organi šumarskih stručnjaka i upravitelja šuma, pa mjesto ovih vrše


330