DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1934 str. 15 <-- 15 --> PDF |
S obzirom na to, da svakom sreskom načelstvu nije moguće datf posebnog šumarskog referenta, potrebno je u tu svrhu spajati nekoliko srezova, a ovo opet iziskuje potrebu, da se ovim referentima u svrhu uprošćenja administracije dade veća samostalnost. Šumsko-poli cijsku službu kod opštih upravnih vlasti trebalo bi organizirati kao i tehničke odjeljke kod sreskih nače 1 s t a v a, gdje bi šumarski referenti bili šefovi tih odjeljaka. Za vršenje šumsko-tehničkih stručnih poslova u nedržavnim šumama tre balo bi obrazovati sistem ovlaštenih šumara, koji bi u svom području jedini imali pravo, da pod nadzorom šumarskih odjeljaka vrše poslove šumarske struke. Čim bi takvih ovlaštenih šumara bilo više, tim bi šumarski referenti bili više odterećeni, pa bi i područja šumarskih odjeljaka mogla biti veća, a prema tome trebalo bi i sve manje šumarskog osoblja na teret državnog budžeta. Na taj način došli bi do zaposlenja i mnogi sada nezaposleni šumarski stručnjaci. U tabeli br. 4. pokušali smo približno rasporediti današnje šumarsko osoblje po pojedinim nadleštvima nemajući dakako kod toga nikakve pretenzije ni namjere dokazivati, da ova podjela odgovara stvarnim potrebama, jer je, kako je već naprijed rečeno, za to potrebno imati detaljnije podatke. Direkcije državnih šuma reducirane su na šest, a krajiških imovnih opština na tri; još idealnije bilo bi da se za sve imovne opštine obrazuje samo jedna direkcija, a svaka imovna opština da ima samo svoj gospodarski ured. Mnogo je zamršenija podjela šumarskog osoblja po srezovima i šumskim upravama kao i sam broj tih nadleštava. Tu ve ć dolaz e u obzir najsitniji detalji lokalnih prilika, koje mogu katkadabitiododlučnevažnosti. Te prilike često su i skroz privremene naravi. Tako na pr. za područje Bosne i Hercegovine, gdje još nisu otkupljena servitutna prava tamošnjih žitelja u državnim šumama, za sada nije potreban velik broj šumarskih referenata, no čim do toga otkupa dođe, morati će se broj šumarskih referenata potrostručiti. U vrbaskoj, drinskoj i moravskoj banovini ima već sada 111.500 ha komunalnih šuma. Ako od sveukupne površine državnih šuma u drinskoj i vrbaskoj banovini bude za servitutna prava izlučeno 70%, to će površina svih komunalnih šuma u ovim banovinama iznositi 1,268.320 ha. Ako kao maksimum površine, kojom može jedan stručnjak uspješno upravljati, uzmemo površinu od 10.000 ha, tada će samo za upravu ovih šuma biti potrebno najmanje 120 stručnjaka. Ispod ovoga broja ne će se moći nikako ići, jer je u komunalnim šumama kraj velikog broja ovlaštenika intenzivno gospodarenje neizbježivo. Nekoliko državnih šumskih uprava biti će doduše otkupom servitutnih prava likvidirano, pa će se kojih 15 do 20 stručnih organa sadašnjih šumskih uprava moći upotrijebiti za šumsko-policijsku službu, no i pored toga imati ćemo još uvijek velik manjak za 1001 stručnjaka. Na ovu okolnost potrebno je svakako već sada misliti, jer ako ove šume nakon izlučenja ostanu samo par godina bez stručne uprave, zadesiti će ih ista sudbina, kao i sadašnje komunalne šume u drinskoj i moravskoj banovini. One će kao zajedničko dobro biti prosto razgrabljene i devastirane. Pogrešno je nadalje uobičajeno shvatanje, da je za pokrajine, koje obiluju nepošumljenim šumskim zemljištem, potreban mnogo manji broj 325 |