DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 95     <-- 95 -->        PDF

Résumé. L´ auteur donne une étude détaillée et bien documentée sur . emploi du
pin noir dans les reboisements aux alentours de Kičevo.
Les plantations en pin noir au mont Krasimo sont bien venantes. Celles de mont
Krasta par rapport a celles de K ru šino sont moins réussies.
D´ apres lui, la cause est dans les qualités physiques et chimiques du sol, car la
méthode, la technique, les plants et la saison étaient identiques aux deux terrains.
L´auteur constate que les plants répiqués dn pin noir et a . âge de 3 ans ont
donné les meilleurs résultats.


Inž. NIKOLA ŠALA JE V (BEROVO):


POŠUMLJAVANJE U MALEŠU


(LE REBOISEMENT DE MALES)


Pošumljavanje u srezu Maleškom otpočelo je u 1930/1931. godini,
kada je na brdu »Ujevac« iznad Berova posađeno 10.000 crno-borovih
sadnica i 3.700 sadnica alepskog bora. Ujevac ima jugozapadnu ekspoziciju
i srednju nadmorsku visinu 920 metara. Ima razvijen mikro-reljef,
te je dubina zemljišta razna. Zemljište je produkat raspadanja škriljaca;
sa severne strane ima i zelenog filita. Južna strana izbrazdana vododerinama,
strmija, ima duboko glinovito zemljište, koje je u donjem delu i
pored jaruga dosta vlažno. Kopanje jama i sadnja vršena je narodnom
snagom bez dovoljnog nadzora, a sadnice su bile iz đevđelij´skog šumskog
rasadnika. Dugo su ležale na stanici u Kočanu, te usled toga i dugog
transporta uspeh ove sadnje u leto 1931. pokazao se slabim; ostalo je
zdravih sadnica svega oko 30%, a alepski bor je uginuo sav osim jednog
primerka. U proleću i u zimi 1932. godine preduzeto je popunjavanje kulture
na Ujevcu listačama —< bagremom, javorom, gledičijom i crnim jasenom.
Tako je uspeh doveden na 80%. Primećeno je, da je bagrem stradao
od poznih mrazeva (8. i 9. VH. 1933. g.), kada mu je kora popucala,
ali su se biljke oporavile. Od jake i dugačke zime 1931/32. godine bagrem
nije stradao. Posmatrajući kulturu na »Ujevcu« možemo videti, kako
veliku ulogu igra korov. Na kulturi je nađeno 46 pretstavnika raznih
botaničkih familija, od kojih, kako izgleda prema broju, dominiraju pretstavnici
familije Gramineae i to Bromus tectorum. Korov ne samo da
konkuriše sadnicama u iskorišćavanju vlage, nego zimi, zajedno sa snegom,
stvara iznad jama neku vrstu nadstrešnice, koja pritiskuje sadnice,
savija ih, a ponekad i lomi.


Na Fudenskom riđu oko Berova, na nadmorskoj visini oko 800 metara,
sa peskovitim i glinovitim zemljištem neogenskih naslaga, bilo je


8. IV. 1932. g. posađeno 5.000 komada crno-borovih sadnica donesenih
iz Devđelije. I ovde je uspeh bio slab. Primilo se ne više od 15%, te je
kultura zimi 1932/33. popunjena listačama i 3-godišnjim sadnicama crnog
221