DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 85     <-- 85 -->        PDF

i u inostranstvu. Ali podrobnih razloga za njegovu upotrebu nije bilo.
Sama pak činjenica, da se odlučilo raditi i radilo na pošumljavanju sa
crnim borom, nije bila dovoljna za uspeh. Nikakvi konkretni podaci ili
naučni rezoni nisu upućivali na primenu crnog bora za pošumljavanje
izvesne goleti u Južnoj; Srbiji.


U pogledu načina pošumljavanja, načina proizvodnje sadnica, njihovog
osposobljenja za teren, i tehnike pošumljavanja nije se znalo ništa
pozitivno, a o negovanju već uspelih kultura da se i ne govori. Razume
se, da su izdata razna naređenja za radove, ali takva naređenja, koja su
se izdavala bez stvarnog poznavanja lokaliteta same goleti, možda su
samo odmogla uspehu.


Po takvom stanju stvari je celokupno pošumljavanje, pa i ono sa
crnim borom, išlo nepoznatim i neodređenim putevima i potpuno bilo prepušteno
znanju ili neznanju, stručnosti ili nespremnosti, volji ili nehaju
pojedinaca. Što je još najžalosnije, to je činjenica, da se skoro nije vodila
nikakva kritična evidencija svih izvedenih radova, tako da se i danas
tačno nezna, kako se radilo sa crnim borom na pošumljavanju goleti.
Se;alo se i sadilo. Kako se sejalo, ne može se danas kazati, ali da rezultata
nije bilo, to se može i danas videti. Seme nije bilo lokalne provenijencije.
Sadilo se na razne načine, ali su skoro svi ti načini mnogo bliži pošumljavanju
redovnih sečišta nego pošumljavanju goleti.


Sem manjih izuzetaka tako je rađeno sve do 1930. godine, kada je
rukovodstvo nad pošumljavanjem došlo u odlične organizatorske ruke
šumarskog Odseka Kraljevske Banske Uprave u Skoplju. Te godine počinje
novo doba u pošumljavanju goleti Južne Srbije, pa time i novo
doba primene crnog bora u pošumljavanju, koje se odlikuje besprekornom
organizacijom, sistemom i planom.


Pošumljavanje sa crnim borom u Kičevu.


a) Opis goleti. Na dvema goletima se pošumljavalo u Kičevu i to sa
nejednakim uspehom, na goleti zvanoj »Krušino« i na goleti »Krastallinica
«.


Krušino zauzima jedan deo podnožja planine »Drenovo«, koja je
jugoistočni ogranak masiva Bistra. Golet se prostire na dve kose odeljene
dolinom suvog potoka. Obe su kose u gornjem delu zaravnjene, dok
se u Kičevsko polje ruše dosta naglo, tako da je prelaz brda u polje
osetljiv. Kosa jugoistočno od potoka proširena je i ima više kunast oblik
i ona se u prekinutom nagibu spušta u Kičevsko polje. Obe se kose dosta
strmo ruše u potok, koji ih deli. Teren je ispresecan čestim manjim jarugama,
naročito na goleti jugoistočno od doline potoka. Te su jaruge pod
dejstvom erozije. Nagib se na goletima kreće od 0° do 35°, prosečno 20°.
Ekspozicija je istočna, jugoistočna, severoistočna do severne. Glavne su
ekspozicije jugoistočna i severoistočna. Geološku podlogu čine filitni
škriljevci, dosta trošni, i oni vrlo često izbijaju na površinu u vidu
krupnog kamenja, a mestimično i stena. Nadmorska visina je od 660 do
860 m. Zemljište leži na diluvijumu, ali je nanos na nekim mestima potpuno
sprat, osobito na terenu s levé strane doline potoka.


U pedološkom pogledu zemljište pokazuje procese orumenjene gaj


njače. Dubina varira od 10 do 40 cm. U fizičkom pogledu to je peskovita


ilovača sa dosta šljunka i kamena, dok površinski deo zemljišta ima jaku


primesu gline. U pomenutim jarugama nalazimo manje šljunkovite na


211